DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Izrađene su i karte tipova u mjerilu


1:100.000 i treba ih samo pripremiti za
štampu i objavljivanje.
U drugoj etapi D. Cestar je zamislio da
se na jednom ili više uzoraka idealnog
oblika tipa provjere, prodube i analiziraju
konkretni problemi vezani uz tipove, te
da se utvrde eventualna odstupanja od
idealnih tipova. Prerana smrt prekinula
ga je u ostvarivanju te ideje, pa je njegovim
suradnicima ostaje obaveza da je
provedu u život.


Unutar tipologije bila mu je uža specijalnost
uređivanje šuma. U tom području
bio je u zemlji i u inozemstvu priznat kao
vrstan stručnjak i znanstveni radnik. Već
svojim prvim radom »Razmatranje volumnog,
debljinskog i visinskog prirasta
jele u dvije šumske zajednice Gorskog
kotara« (1958), kojim se javio u znanstvenim
radovima, zacrtao je smjer i područje
svojih istraživanja. Služeći se vlastitim
znanstvenim metodama, svojim je radovima
doprinjeo utvrđivanju najproduktivnije
drvne zalihe u pojedinim ekološkim
cjelinama i razumijevanju rasta i prirasta
većine naših najvažnijih vrsta drveća. Rezultati
tih istraživanja utjecali su na poboljšanje
i modernizaciju operativne službe
iz šumarstva ekologije, uzgoja, uređivanja
i ekono´mike šuma.


U okviru svoje specijalnosti surađivao
je s organima uprave i asocijacijama šumarskih
organizacija pri sastavu i donošenju
Zakona o šumama j propisa iz oblasti
uređivanja šuma. Snažno je utjecao na
razvoj uređivačke službe u SR Hrvatskoj
u proteklih dvadesetak godina.


Rad mu je bio kao opijum. Rad za tipologiju,
za Institut za šumarstvo bio je
temelj njegovog života. Ništa drugo nije
poznavao i ništa drugo nije prihvaćao
nego rad. Po njemu je vrednovao i sve
ljude oko sebe. U njemu je našao smisao
svoga života. Kolike je neradne subote
pa i nedjelje proveo u uredu radeći.
Takvim svojim radom neprocjenjivo je zadužio
svoje suradnike, svoj Odjel 1 cijeli
Institut.


D. Cestar je bio član niza stručnih organizacija
u zemlji i u inozemstvu. Bio
je potpredsjednik i predsjednik Sekcije za
uređivanje Međunarodne unije šumarskih
istraživačkih organizacija (ITJFRO), kao
i Sekcije uređivača SFR Jugoslavije. Bio
je član Uredničkog odbora »Biltena za
daljinska istraživanja i fotointerpretaciju
JAZU« i Uredničkog odbora edicije »Radovi
« Šumarskog instituta. Bio je delegat
u Skupštini SlZ-a za znanstveni rad. Sudjelovao
je na velikom broju znanstvenih
skupova, simpozija i savjetovanja, na kojima
se redovito javljao referatima i diskusijom.
Značajniji skupovi na kojima je
sudjelovao jesu: Međunarodni simpozij
uređivača u Dresdenu (1973), Savjetovanje
JAZU o kršu, Split (1976), Savjetovanje o
tipologiji šuma u Beogradu (1979), IUFRO
simpozij o uređivanju šuma, Zvolen (1972),
Beograd (1975), Bukurešt (1978), Simpozij
o šumskim tlima Akademije nauke i umjetnosti
SR BiH, Tjentište (1973), Peti kongres
Jugoslavenskog društva za proučavanje
zemljišta, Sarajevo (1976).
Objavio je sam ili sa suradnicima preko
70 znanstvenih iradova, preko 80 studija i
stručnih prikaza i preko 50 elaborata, programa
i osnova gospodarenja. Uz ovaj
nekrolog prikazujemo samo najvažnije njegove
radove. Njegova cjelokupna bibliografija
već je nekoliko puta objavljivana,
a zadnji puta u Monografiji Šumarskog
instituta, Jastrebarsko (1986). U pripremi
je također i bibliografija neobjavljenih
radova, programa, osnova i si. Instituta
pa će tu biti prikazan i cjelokupan rad


D. Cestara. Taj je rad vrlo obilan i pokazuje
svu njegovu marljivost i upornost.
Bio je marljiv radnik i veliki stručnjak
i teško se je pomiriti s činjenicom da nije
više među nama.


Svi znanstveni radnici, njegovi suradnici
i prijatelji i svi oni koji su ga pozna
vali i surađivali s njim trajno će pamtiti
njegov lik i njegov rad.


Neka mu je vječna slava i čast.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Bibliografi] a


Cestar, Dražen: Razmatranje volumnog,
debljinskog i visinskog prirasta jele u
dvije šumske zajednice Gorskog kotara,
Zagreb, 1958. Obavijesti 1, 32—42.


Cestar, Dražen: Prilog diskusiji o primjeni
tipologije u suvremenom uređivanju
šuma, Zagreb, 1967. SL 5—6, 181—185.


Cestar, Dražen: Methodes d´ amange´ment
des forets en RS de Croatia. Forest
Managment Methods in European Countries,
Institut de cercetari studii si
proiectari Silvice, Bukuresti, 1971, 225—
—230. IUFRO Working Group for Forest
Management Studies in European
Countries, Bukurešt.


Cestar, Dražen: Waldtypologie — der
Grund fur Forsteinrichtungsplane. Internationale
Wissenschaftliche Konferenz,
Zwolen; Mitteilungen bei der Versammlung
des IUFRO—Subject group
Forest Management und Plannung,
Hochschule fur Forst—und Holzwirtschaft
im Zvolen, 1971, 403—408. Der
Intarnazionalen Wissenschaftlichen Konferenz
in Zvolen, CS.


Cestar, Dražen: Dde Klassifizierung von
Bestanden be^i der Forsteinrichtung in
der sozialistischen Republik Kroatien,
Internationales Forsteinrichtungs Symposium,
Band 2. Technische Universitat,
Dresden, 1974, 268—276. Internationales
Forsteinrichtungs-symposion der
sozialistischer Lander, Technische Univerzitet
Dresden.


Cestar, Dražen: Razdjeljenje SR Hrvatske
na tipološke jedinice, Zagreb, 1974. Bilten
5, 1—18.


Cestar, Dražen: Eingliederung SR Kroatiens
in typologische Einrichten, Referati
iiz uređivanja šuma, Institut za šumarstvo
1 drvnu industriju, Beograd,
1975, 5, 195—209. Sastanak stručne grupe
S 4.04 »Uređivanje šuma«.


Cestar, Dražen: Anwendung der Okologisch-
wirtschaftlichen Typen bei Forsteinrichtungen
und Raumplanen in der
Sozialistische Republik Kroatien, XVII
IUFRO World Congresss, Japan, 1981,
375—383.


Cestar, Dražen: Rezultati istraživanja ekološko-
gospodarskih tipova šuma u SR
Hrvatskoj, Zagreb, 1984. Radovi, izvanredno
izdanje 2, 17—21.


Cesstar, Dražen; Hren, Vladimir; Kovačević,
Zorislav; Martinović, Jakob; Pelcer,
Zvonimir: Tipološka istraživanja
kao »sinov za suvremeno gospodarenje
šumama, Beograd, 1979. Glasnik Šumarskog
fakulteta, Beograd, posebno izdanje
4, 63—65. Simpozij o primjeni tipologije
u suvremenom gospodarenju
šumama u Jugoslaviji.


Cestar, Dražen; Bezak, Karlo: Einrichtungsprobleme
in Submediterandsche
und Eumediteranische Gebiet SR Kroatien,
IUFRO Simpozij, Haifa, Izrael,
1985.


Cestar, Dražen; Hren, Vladimir; Kovačević,
Zorislav; Martinović, Jakob; Pelcer,
Zvonimir: Uputstva za izradu karte
ekološko-gospodarskih tipova gorskog
područja (I) SR Hrvatske, Zagreb, 1986,
Radovi far. 4 — izvanredno izdanje,
1—125.


Dr. Vladimir Hren




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 107     <-- 107 -->        PDF

STJEPAN MILCIĆ
šumarski tehničar
(1944. —1988.)


Dana 4. 3. 1988. godine, zauvijek nas
je napuustio i prekinuo svoj životni put
i radni vijek šumarski tehničar Stjepan
Milčić.


Rastanak sa Stipom, kako smo ga svi
mi nazivali, bolno nas je dojmio i ostali
smo zaprepašteni i duboko potreseni
nenadanim gubitkom odanog prijatelja,
kolege i vrsnog radnika. Svoj uspješan i
plodan rad proveo je u Šumarskom institutu,
Jastrebarsko od 1967. godine, pa
je stoga radnicima Instituta taj gubitak
još teži.


Stjepan Milčić rođen je u Ladvenjaku
kod Karlovca 1944. godine, gdje je na
obalama Korane proveo svoje najranije


djetinjstvo. Osnovnu školu je pohađao u
susjednom Tušiloviću, a srednju šumarsku
školu u Karlovcu. Diplomirao je 1966. godine.
Isticao se marljivošću i vladanjem
među kolegama svoje generacije.


Odmah po završetku Srednje šumarske
škole zaposlio se u Šumarskom institutu,
Jastrebarsko, gdje je proveo preko 21 godinu
rada. Dolaskom u Institut aktivno se
uključio u intenzivan rad na stvaranju
eksperimentalne baze Instituta. Bdo je to
odgovoran i velik stručni zadatak. Sirom
Hrvatske osnovao je u suradnji sa drugim
kolegama preko 300 ha pokusnih zasada
sa ciljem istraživanja različitih problema
iz područja umjetne obnove i osnivanja
šuma. Nakon toga bio je terenski
organizator 1 rukovodioc praćenja razvoja
tih pokusa, te prikupljanja i obrade podataka.
Svu svoju ljubav i energiju posvetio
je tom zadatku i bio mu je do posljednjeg
dana neizmjerno odan.


Uz svoj stručni rad Štipa je bio vrlo
aktivan u radu društvenopolitičkih organizacija
i organa samoupravljanja u Institutu.
Bio je član Radničkog savjeta i
raznih Komisija u više navrata.


Oprostili smo se od Stipe, ali na´ma
svima će ostati kao svijetao primjer i s
nama će j dalje živjeti kroz svoj doprinos
i kroz našu zahvalnost. Neka je vječna
hvala i slava našem Stipi za sve što je
učinio za svoju struku i kolektiv u kojem
je započeo i okončao svoj radni vijek.


Dr Stevo Orlić