DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Izrađene su i karte tipova u mjerilu 1:100.000 i treba ih samo pripremiti za štampu i objavljivanje. U drugoj etapi D. Cestar je zamislio da se na jednom ili više uzoraka idealnog oblika tipa provjere, prodube i analiziraju konkretni problemi vezani uz tipove, te da se utvrde eventualna odstupanja od idealnih tipova. Prerana smrt prekinula ga je u ostvarivanju te ideje, pa je njegovim suradnicima ostaje obaveza da je provedu u život. Unutar tipologije bila mu je uža specijalnost uređivanje šuma. U tom području bio je u zemlji i u inozemstvu priznat kao vrstan stručnjak i znanstveni radnik. Već svojim prvim radom »Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije šumske zajednice Gorskog kotara« (1958), kojim se javio u znanstvenim radovima, zacrtao je smjer i područje svojih istraživanja. Služeći se vlastitim znanstvenim metodama, svojim je radovima doprinjeo utvrđivanju najproduktivnije drvne zalihe u pojedinim ekološkim cjelinama i razumijevanju rasta i prirasta većine naših najvažnijih vrsta drveća. Rezultati tih istraživanja utjecali su na poboljšanje i modernizaciju operativne službe iz šumarstva ekologije, uzgoja, uređivanja i ekono´mike šuma. U okviru svoje specijalnosti surađivao je s organima uprave i asocijacijama šumarskih organizacija pri sastavu i donošenju Zakona o šumama j propisa iz oblasti uređivanja šuma. Snažno je utjecao na razvoj uređivačke službe u SR Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina. Rad mu je bio kao opijum. Rad za tipologiju, za Institut za šumarstvo bio je temelj njegovog života. Ništa drugo nije poznavao i ništa drugo nije prihvaćao nego rad. Po njemu je vrednovao i sve ljude oko sebe. U njemu je našao smisao svoga života. Kolike je neradne subote pa i nedjelje proveo u uredu radeći. Takvim svojim radom neprocjenjivo je zadužio svoje suradnike, svoj Odjel 1 cijeli Institut. D. Cestar je bio član niza stručnih organizacija u zemlji i u inozemstvu. Bio je potpredsjednik i predsjednik Sekcije za uređivanje Međunarodne unije šumarskih istraživačkih organizacija (ITJFRO), kao i Sekcije uređivača SFR Jugoslavije. Bio je član Uredničkog odbora »Biltena za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU« i Uredničkog odbora edicije »Radovi « Šumarskog instituta. Bio je delegat u Skupštini SlZ-a za znanstveni rad. Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih skupova, simpozija i savjetovanja, na kojima se redovito javljao referatima i diskusijom. Značajniji skupovi na kojima je sudjelovao jesu: Međunarodni simpozij uređivača u Dresdenu (1973), Savjetovanje JAZU o kršu, Split (1976), Savjetovanje o tipologiji šuma u Beogradu (1979), IUFRO simpozij o uređivanju šuma, Zvolen (1972), Beograd (1975), Bukurešt (1978), Simpozij o šumskim tlima Akademije nauke i umjetnosti SR BiH, Tjentište (1973), Peti kongres Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Sarajevo (1976). Objavio je sam ili sa suradnicima preko 70 znanstvenih iradova, preko 80 studija i stručnih prikaza i preko 50 elaborata, programa i osnova gospodarenja. Uz ovaj nekrolog prikazujemo samo najvažnije njegove radove. Njegova cjelokupna bibliografija već je nekoliko puta objavljivana, a zadnji puta u Monografiji Šumarskog instituta, Jastrebarsko (1986). U pripremi je također i bibliografija neobjavljenih radova, programa, osnova i si. Instituta pa će tu biti prikazan i cjelokupan rad D. Cestara. Taj je rad vrlo obilan i pokazuje svu njegovu marljivost i upornost. Bio je marljiv radnik i veliki stručnjak i teško se je pomiriti s činjenicom da nije više među nama. Svi znanstveni radnici, njegovi suradnici i prijatelji i svi oni koji su ga pozna vali i surađivali s njim trajno će pamtiti njegov lik i njegov rad. Neka mu je vječna slava i čast. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Bibliografi] a Cestar, Dražen: Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije šumske zajednice Gorskog kotara, Zagreb, 1958. Obavijesti 1, 32—42. Cestar, Dražen: Prilog diskusiji o primjeni tipologije u suvremenom uređivanju šuma, Zagreb, 1967. SL 5—6, 181—185. Cestar, Dražen: Methodes d´ amange´ment des forets en RS de Croatia. Forest Managment Methods in European Countries, Institut de cercetari studii si proiectari Silvice, Bukuresti, 1971, 225— —230. IUFRO Working Group for Forest Management Studies in European Countries, Bukurešt. Cestar, Dražen: Waldtypologie — der Grund fur Forsteinrichtungsplane. Internationale Wissenschaftliche Konferenz, Zwolen; Mitteilungen bei der Versammlung des IUFRO—Subject group Forest Management und Plannung, Hochschule fur Forst—und Holzwirtschaft im Zvolen, 1971, 403—408. Der Intarnazionalen Wissenschaftlichen Konferenz in Zvolen, CS. Cestar, Dražen: Dde Klassifizierung von Bestanden be^i der Forsteinrichtung in der sozialistischen Republik Kroatien, Internationales Forsteinrichtungs Symposium, Band 2. Technische Universitat, Dresden, 1974, 268—276. Internationales Forsteinrichtungs-symposion der sozialistischer Lander, Technische Univerzitet Dresden. Cestar, Dražen: Razdjeljenje SR Hrvatske na tipološke jedinice, Zagreb, 1974. Bilten 5, 1—18. Cestar, Dražen: Eingliederung SR Kroatiens in typologische Einrichten, Referati iiz uređivanja šuma, Institut za šumarstvo 1 drvnu industriju, Beograd, 1975, 5, 195—209. Sastanak stručne grupe S 4.04 »Uređivanje šuma«. Cestar, Dražen: Anwendung der Okologisch- wirtschaftlichen Typen bei Forsteinrichtungen und Raumplanen in der Sozialistische Republik Kroatien, XVII IUFRO World Congresss, Japan, 1981, 375—383. Cestar, Dražen: Rezultati istraživanja ekološko- gospodarskih tipova šuma u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1984. Radovi, izvanredno izdanje 2, 17—21. Cesstar, Dražen; Hren, Vladimir; Kovačević, Zorislav; Martinović, Jakob; Pelcer, Zvonimir: Tipološka istraživanja kao »sinov za suvremeno gospodarenje šumama, Beograd, 1979. Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, posebno izdanje 4, 63—65. Simpozij o primjeni tipologije u suvremenom gospodarenju šumama u Jugoslaviji. Cestar, Dražen; Bezak, Karlo: Einrichtungsprobleme in Submediterandsche und Eumediteranische Gebiet SR Kroatien, IUFRO Simpozij, Haifa, Izrael, 1985. Cestar, Dražen; Hren, Vladimir; Kovačević, Zorislav; Martinović, Jakob; Pelcer, Zvonimir: Uputstva za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova gorskog područja (I) SR Hrvatske, Zagreb, 1986, Radovi far. 4 — izvanredno izdanje, 1—125. Dr. Vladimir Hren |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 107 <-- 107 --> PDF |
STJEPAN MILCIĆ šumarski tehničar (1944. —1988.) Dana 4. 3. 1988. godine, zauvijek nas je napuustio i prekinuo svoj životni put i radni vijek šumarski tehničar Stjepan Milčić. Rastanak sa Stipom, kako smo ga svi mi nazivali, bolno nas je dojmio i ostali smo zaprepašteni i duboko potreseni nenadanim gubitkom odanog prijatelja, kolege i vrsnog radnika. Svoj uspješan i plodan rad proveo je u Šumarskom institutu, Jastrebarsko od 1967. godine, pa je stoga radnicima Instituta taj gubitak još teži. Stjepan Milčić rođen je u Ladvenjaku kod Karlovca 1944. godine, gdje je na obalama Korane proveo svoje najranije djetinjstvo. Osnovnu školu je pohađao u susjednom Tušiloviću, a srednju šumarsku školu u Karlovcu. Diplomirao je 1966. godine. Isticao se marljivošću i vladanjem među kolegama svoje generacije. Odmah po završetku Srednje šumarske škole zaposlio se u Šumarskom institutu, Jastrebarsko, gdje je proveo preko 21 godinu rada. Dolaskom u Institut aktivno se uključio u intenzivan rad na stvaranju eksperimentalne baze Instituta. Bdo je to odgovoran i velik stručni zadatak. Sirom Hrvatske osnovao je u suradnji sa drugim kolegama preko 300 ha pokusnih zasada sa ciljem istraživanja različitih problema iz područja umjetne obnove i osnivanja šuma. Nakon toga bio je terenski organizator 1 rukovodioc praćenja razvoja tih pokusa, te prikupljanja i obrade podataka. Svu svoju ljubav i energiju posvetio je tom zadatku i bio mu je do posljednjeg dana neizmjerno odan. Uz svoj stručni rad Štipa je bio vrlo aktivan u radu društvenopolitičkih organizacija i organa samoupravljanja u Institutu. Bio je član Radničkog savjeta i raznih Komisija u više navrata. Oprostili smo se od Stipe, ali na´ma svima će ostati kao svijetao primjer i s nama će j dalje živjeti kroz svoj doprinos i kroz našu zahvalnost. Neka je vječna hvala i slava našem Stipi za sve što je učinio za svoju struku i kolektiv u kojem je započeo i okončao svoj radni vijek. Dr Stevo Orlić |