DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA POSJETA REZERVATU ŠUM. VEGETACIJE »PRAŠNIK < Dana 22. listopada 1987. godine grupa članova DIT-a Zagreb posjetila je Sum. gospodarstvo »Jos. Kozarac« radilište Okučani i Drvno-industrijski kombinat »Stj. Sekulić«, OOUR Okučani. Iz Zagreba smo pošli jutarnjim put. vlakom i u 9,45 sati stigli u Okučane, gdje su nas dočekali drugovi iz Sum. gosp. »Jos. Kozarac« na čelu za gen. direktorom inž. Đ. Starčevićem, direktorom OOUR-a Uzgoj i zaštita šuma inž. A. Latalom, direktorom OOUR-a Iskorišćivanje šuma inž. V. Čokićem te inž. V. Grubačem i inž. N. Zuberom. Gen. direktor inž. Starčević nam je u kratkim crtama prikazao Sum. g. »Jos. Kozarac«, koje gospodari šumama Srednjoposavskog područja koje se proteže od Lonje do Orljave na površini od 78.000 ha i drv. zalihom od cea 17 miliona m:l, prirastom od 650.000 m:i i god. etatom od 380.000 m:i. Prosječna drva masa je 230 m:l po ha, zaposlenih je 1300 radnika i prosj, osobnim dohotkom od 140.000 din mjesečno. Ovo gospodarstvo se je organiziralo prema novom ZOS-u i imade: OOUR uzgoj i zaštita šuma u Novoj Gradiški, OOUR Iskorišćivanja šuma u Novskoj, OOUR Transport i građevinarstvo u Kutini, Ribnjičarstvo u Lipovljanima i RZ Stručne službe u Novoj Gradiški. Svaki od prva dva OOUR-a imade svoje poslovne jedinice na bivšim šumarijama te treći OOUR svoje posl. jed. u Kutini i Novoj Gradiški. Najprije smo obišli Drv. industrijski kombinat »Stj. Sekulić« OOUR Okučani koji se sastoji od pilane, tvornice elemenata i namještaja za dječje vrtiće i proizvodnju vateksa za tapecirani namještaj, koju ću u najskorije vrijeme likvidirati, a umjesto toga organizirati proizvodnju parketa. Drug Horvat rukovodilac pilane nam je u kratkim crtama prikazao situaciju u kojoj se nalazi ta i druga proizvodnja i teškoće u ostvarivanju dohotka zbog pomanjkanja odgovarajuće sirovine — oblovine, stručne radne snage, investicionih sredstava, suvremenih proizvodnih programa, niskih osobnih dohodaka. Zaposleno je 380 ljudi sa brutto produktom od cea 3 milijarde i prosj, osobnim dohotkom od 120.000 din, donedavno 80.000 din. Sve to je uvjetovalo odlazak stručnog osoblja. Pored redovnog proreza pilanske oblovine, orijentirani su i na tanku oblovinu lišćara i planiraju proizvodnju parketa. Proizvode elemente i komadni namještaj za Austriju i Englesku, te opremu i namještaj za dječje vrtiće. Poslije kraćeg zadržavanja u radničkom restoranu produžili smo u Prašnik. Rezervat šumske vegetacije »Prašnik« proglašen je 1929. god. na incijativu inž. Ljube Markovića, a potvrđen je 1965. god. Rezervat se nalazi na površini od 53 ha u odjelu 70, na nadmorskoj visini od 96 m. To je sastojina hrasta lužnjaka sa podstojnim grabom i nešto bukve, starosti 150—300 god. sa 1456 stabala i 26.600 m.´! totalne mase ili 600 m3 po ha, odnosno prosječno po 1 stablu 18 m3 i ako imade stabala sa 50 m3 drvne mase visine 40 m. Stabla su obzirom na starost jako oštećena po cerambixu. Prirast se kreće od 3,5 — 4,0 m1 po ha i to je veći kod hrasta iz niza od onog na gredama. 178 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Bivši upravitelji i taksatora pod 300 god. hrastom Iz Praznika smo otišli u šum. predjel Ljeskovača i tu u odjelu 8e pogledali sjemenska sastojina hrasta lužnjaka staru 120 god. sa 531 m.´i po ha sa sred. promjerom hrasta 59 cm, i graba 29 cm i visinom od 37 — 41 met. Kod ovog šum. predjela gospodarskom osnovom ophodnja je produžena sa 140 god. na 160 god. na površini od 1600 ha. Iza toga novo izgrađenim šum. cestama po makadam sistemu bez posteljice, otišli smo u šum. predjel »GREDA-KAMARE« gdje smo isto tako pogledali vrlo lijepe hrastove sastojine sa jasenom i grabom sa drv. masom od 350 m:> po ha. Ovdje su nam iznijeli i poteškoće koje imadu uzgajivači oko prirodnog obnavljanja tih šuma i to: a) urodi žira su neredoviti i rijetki (oko svake 10 — 12 god.), što otežava pla niranje sjekova, b) ugroženost od žirenja svinja, koja uza sva nastojanja šumara nije bilo mo guće zabraniti okolnim selima Gređani. Covac, Vrbovljani i dr. pošto nisu usklađeni stavovi s organizacijama društveno političke zajednice (općina — mjesna zajednica) Smatramo da bi u tom smislu šum. gosp. »Jos. Kozarac« trebalo poduzeti određene mjere, a u tome ih treba podržati i znanost i šumarska praksa. Potom smo produžili u šum. predjel »Babin dol« i oko lugarnice Jablanac pogledali kulture topola nastalih sadnjom štapova, koje na tom čistom aluvijalnom tlu dobro napreduju (klon P. deltoides var.) Našu posjetu završili smo u Jasenovcu gdje nam je u zgradi šumarije priređen lovački ručak, gdje su izmjenjena mišljenja i utisci. Autobusom gospodarstva vratili smo se sa puno lijepih dojmova u Zagreb. Emanuel Vilček, dipl. inž. |