DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 73 <-- 73 --> PDF |
IZ INOZEMSTVA IZ ŠUMARSTVA FRANCUSKE Proizvodnja tehničkog drva od 1961. do 1985. godine. U mjesečniku »Forets de France et Action Forestiere« (br. 304, lipanj 1987. godine) objavljeni su podaci o proizvodnji tehničkog drva u šumama Francuske za razdoblje od 1961. do 1980. U ovih 25 godina iz francuskih šuma iskorišćeno je ukupno 451377 000 m3 ili prosječno godišnje 18 055 000 m3 (u rasponu od 16 651 000 m3, 1975. godine, do 20 260 000 m3, 1973. godine). Proizvodnja po pojedinim vrstama iznosila je: Vrsta 1000 m3 B/o mas e ukupne 1000 m 3 »/ ukupne mase hrastovina 85 761,63 19 bukovina 45 135,70 10 topolovina ostalih listaj a 45 137,70 27 082,62 10 6 svega listača 203 119,65 45 borovina 137 669,99 30,5 raznih četinjača 110 587,36 24,5 svega četinjača 248 257,35 55 sveukupno 451 377,00 100 Godišnji prosjeci u 1000 m:! iznose: za hrastovinu 3 430 u granicama od 3 013 (1983. god.) do 4 134 m3 (1973. god.), za bukovinu 1805 u granicama od 1329 (1961. god.) do 2 255 (1973. god.), za topolovinu 1 805 u granicama od 1 352 (1976. god.) do 2 485 (1961. god.), za ostale listače (javorovina, topolovina, trešnjevina i dr.) 1 083 u granicama od 851 (1985.) do 1218 (1979. god.), za borovinu 5 507 u granicama od 4 684 (1975. god.) do 6 098 (1973. god.), za razne četinjače (jelovinu, smrekovinu, duglazijevinu, ariševinu) 4 353 u grani cama od 3 610 (1963. god.) do 5 545 (1983. god.). Površina šuma u Francuskyoj iznosi 12 milijuna ha od čega šuma listača 67% a šuma četinjača 33n/o. Po načinu gospodarenja 36,7% su visoke šume, 35,6 srednje a 22,7°/a niske do 5% zauzimaju čistine. Uzgoj primorskog bora i za tehničko drvo u Landes-u. Do sada se primorski bor (Pinus maritima Dur.) u pokrajina Landes i Gascogne uzgajao za proizvodnju uglavnom industrijskog drva (za proizvodnju celuloze), jer su debla bila često kriva i s debelim granama. List »Informacija« APOCEL* (u br. 1/87). donosi pri |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 74 <-- 74 --> PDF |
kaz H. Chaperon-a o načinu uzgoja sastojina (kultura) primorskoga bora za proizvodnju u većoj mjeri i tehničkih sortimenata. To će se postići: — sjetvom kvalitetnog sjemena ili sadnjom selekcioniranih sadnica, — potpunom obradom i fertilizacijom tla, — odstranjivanjem konkuretne prizemne i podstojne vegetacije, — obrezivanjem grana, i — redovnim proređivanjem. Početna gustoća kreće se od 1250 (na najboljem bonitetu) do 800 (na najlošijim bonitetima) jedinki. Kod sadnje sadnice taj se broj primjenjuje odmah a kod podizanja kultura sjetvom sjemena u dobi, kada stabla postignu opseg 50 cm (d 16 cm). Svaka daljnja proreda obavlja se po debljinskim razredima po 5 cm, dakle 55 — 60,60 — 65 itd. cm opsega). Ophodnja je predviđena s postizanjem opsega stabala do 120 cm (d 38 cm) s brojem stabala od 300 do 170 po 1 ha. Za tu gustoću odgovara temeljnica od 35 m-/ha na najboljem bonitetu, 29 m- ha na srednjem a 25 m2´ha na najslabijem. U koliko se žele postići stabla opsega 140 cm (d 45 cm) tada se broj stabala reducira na 240 na dobrom a na 190 na srednjem bonitetu (za loš bonitet ne predviđaju se takove dimenzije). Dušično ili fosforno-dušično gnojivo dodaje se nakon svake prorede. Uz ovakav način uzgoja može se očekivati ukupna proizvodnja drvne mase 477 m:l/ha na dobrom bonitetu, 419 m:)/ha na srednjem a 325 m-S ha na lošem kod opsega stabala 115 do 120 cm. Te dimenzije moći će se postići na dobrom bonitetu za 28 godina, na srednje dobrom za 31 godinu a na lošem za 29 godina. Organizacije za privatne šume. U Francuskoj u privatnom posjedu nalazi se 7,9 milijuna ha ili 65°/o cjelokupnog šumskog fonda (komunalne šume i šume pravnih ustanova posjeduju 21 "/o a u državnom vlasništvu je 14"/c). Francuski šumoposjednik, uz odredbe Zakona o šumama u svom gospodarenju, vezan je i odredbama gospodarske osnove, koje izrađuje »nacionalna« tj. državna služba za uređivanje šuma »Invaintere Forestiere National« (I. F. N.). Ta služba izrađuje gospodarske osnove po pojedinim departmanima (okruzima) bez obzira na vlasništvo. Druga javna ustanova su Regionalni centri za privatno šumsko vlasništvo, Centres regionaux de la propriete forestiere (CRPF), koje po funkciji odgovara tamošnjim poljoprivrednim komorama. Za zaštitu svojih interesa i osiguranje stručne pomoći u gospodarenju sa šumom šumoposjednici su organizirani u udruženjima (Syndicat). Udruženja se osnivaju po departmanima, koji se udružuju u regionalne saveze a ovi u Nacionalni savez udruženja šumoposjednika (Federation nationale des syndicate de proprietaires forestiers sylviculture). Za prodaju drva postoje i kooperative, koje su malobrojne što pokazuje i podatak, da se godišnji promet kreće oko tri milijuna m3. Inače i ta kooperativna udruženja povezana su sa navedenim udruženjima (sindikatima). Nacionalni savez udruženja šumoposjednika izdaje mjesečnik »Forets de France et Action Forestiere«, kojeg godišnja pretplata iznosi 240 fr. franaka (za inozemstvo 265 fr. fr.). Časopis je namijenjen kako šumovlasnicima tako i šumarskom osoblju zaposlenom kod privatnih šumoposjednika a »informira o ekonomskim ili politčkim događajima te tehničkim novostima za šumarstvo«, kako stoji u »samoreklami « lista. O. Piškorić, dipl. inž. * AFOCEL = Association Foret-Cellulose (Udruženje za šume i celulozu) 168 |