DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 70     <-- 70 -->        PDF

AMANDMANI NA ZAKON O ŠUMAMA


Povodom prijedloga Zakona o šumama Izvršno vijeća Sabora SRH 1983. godine
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zadrebu dostavio je Saboru SRH (svim vijećima
i Komisiji za zakonodavna pitanja) dva amandmana. Jedan se odnosi na
član 18. a drugi na član 87. ondašnjeg prijedloga, i tada prihvaćenog Zakona o
šumama.


S ovim amandmanima nije do sada, omaškom, upoznata stručna javnost pa
koristimo današnju priliku rasprave o izmjenama i dopunama Ustava i Zakona


o šumama, da ih objavimo.
Prvi amandman na 61. 18. nije prihvaćen dok je onaj na 61. 87. samo djelomično
prihvaćen jer je utvrđen samo jedan delegat kao predstavnik znanosti u
Skupštini SlZ-a šumarstva (Šumarski fakultet nema danas svoga predstavnika u
Skupštini).
Smatramo da će stav Fakulteta izrađen u amandmanima i njihovim obrazloženjima
i danas potaknuti određene prijedloge.


AMANDMAN I


na član 18. Prijedloga zakona o šumama koji je Izvršno vijeće Sabora utvrdilo


18. 10. 1983. godine i dostavilo Saboru SR Hrvatske za sjednice svih triju vijeća,
zakazane za 17. 11. 1983. godine.


Predlažemo da se član 18. Prijedloga zakona o šumama promjeni i da glasi:


Radi gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu
obuhvaćenim šumskogospodarskim područjima osniva se radna organizacija u djelatnosti
šumarstva (u daljnjem tekstu: radna organizacija šumarstva).


Radnici imaju pravo i dužnost da dio radne organizacije šumarstva organiziraju
kao osnovnu organizaciju udruženog rada pod uvjetima utvrđenim Zakonom
o udruženom radu i pod uvjetom da se u gospodarenju šumama osigura
jednostavna i dio proširene biološke reprodukcije šuma na način propisan ovim
zakonom.


Osnovne organizacije udruženog rada u šumarstvu (u daljem tekstu: osnovna
organizacija) organiziraju se prema dijelovima procesa rada (šumsko gospodarenje,
izgradnju šumskih prometnica i drugih šumskih objekata, šumski transport
i održavanje strojeva i dr.), vodeći računa o potrebi uspostavljanja međuzavisnosti
osnovnih organizacija na osnovi zajedničkog prihoda u radnoj organizaciji
i drugim oblicima udruživanja i povezivanja.


U radnoj organizaciji šumarstva na području krša i u dijelu radne organizacije
šumarstva koja gospodari zaštitnim šumama odnosno šumama s posebnim
namjenama, usitnjenim i dislociranim ostalim šumama u kojima ne postoje uvjeti
za organiziranje osnovnih organizacija šumarstva prema dijelovima procesa




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 71     <-- 71 -->        PDF

gospodarenja šumama, osnovne organizacije šumarstva mogu se iznimno organizirati
za cjelokupni proces gospodarenja šumama na dijelu šumskogospodarskog
odnosno šumskokrškog područja.


Od odredbe iz stava 1. ovoga člana može se odstupiti ako je na razini republika
i pokrajina drugačije dogovoreno.


OBRAZLOŽENJE AMANDMANA I


Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je jedinstveni proces. Dijelovi
tog procesa se prostorno i vremenski prepliću i prožimaju. Jedni te isti dijelovi
radnog procesa najčešće su istodobno uzgojne, zaštitne i iskorišćivačke prirode.
Njihova podjela bila bi umjetna i neracionalna. Zbog toga se u našoj zemlji, kao
i u većini evropskih i drugih zemalja s razvijenim šumarstvom gospodari integralno
šumom i šumskim zemljištem.


Radni ljudi koji realiziraju radni proces u šumarstvu stručno se osposobljavaju
za sve poslove šumskog gospodarenja. Šumska oprema konstruira se i proizvoda
za višestruku namjenu u različitim dijelovima šumskog gospodarenja. Sve to
omogućuje ekonomičniji rad u šumi.


Zbog velike teritorijalne rasprostranjenosti šuma u kojima se radi, sezonske naglašenosti
pojedinih dijelova radnog procesa, velikih razlika u energetskoj potrošnji
u radu radnika teži se u svim zemljama pa tako i u nas, za integralnim gospodarenjem:


1) smanjiti trošenje energije, vremena i novca za putovanja po terenima na
velikim udaljenostima;


2) jednim stručnim zahvatom u žurni obaviti istodobno uzgojne, zaštitne i iskorišćivačke
radove; to je posebno neodvojivo u prebornim šumama (sječa je
uzgojni zahvat) kao i u svim jednodobnim šumama kod proreda i oplodnih sječa;


3) omogućiti kontinuirano zaposlenje radnika tokom cijele godine na različitim
poslovima i time izbjeći teškoće koje uzrokuje sezonska naglašenost pojedinih
radova;


4) omogućiti radnicima da rade na svim poslovima gospodarenja šumama, a
time skratiti rad jednih te istih radnika na vrlo teškim i opasnim poslovima.


Integralnim gospodarenjem zadovoljavaju se potrebe društva za drvom i unapređuju
općekorisne funkcije šuma. Predloženi funkcionalni način organiziranosti
unutar gospodarenja šumama značio bi daljnje usitnjavanje šumarstva.


Zbog toga predlažemo da se zakonskim putem omogući formiranje osnovnih
organizacija udruženog rada integralnog gospodarenja šumama.


Svako okrupnjavanje, danas vrlo usitnjenog šumarstva, predstavlja povećanje
kapaciteta, obnovljivosti i progresivne potrajnosti šuma kao jednog od postulata
intenzivnog gospodarenja šumama. Njihov heterogeni prostorni i dobni raspored
onemogućava potrajnost gospodarenja malim površinama. Smatramo radi toga da
su veće organizacije udruženog rada šumarstva povoljnije za stručne postupke sa
šumom. Stvaranjem velike organizacije udruženog rada na nivou šumskogospodarskog
područja i većih osnovnih organizacija udruženog rada sa zajedničkim .prihodom
na razini šumskogospodarskog područja, smanjit će razlike u uvjetima
privređivanja između područja. To okrupnjavanje zajedno s formiranjem repub


165




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 72     <-- 72 -->        PDF

ličkog SIZ-a šumarstva omogućit će bolje korištenje svih raspoloživih potencijala
u SR Hrvatskoj.


AMANDMAN II


na član 87. Prijedloga zakona o šumama. Predlaže se da se članu 87. iza točke 3


doda točka 4 koja glasi:
»i. delegati koje delegiraju znanstveno-nastavne, znanstvene i nastavne organizacije
šumarstva SR Hrvatske«.


OBRAZLOŽENJE AMANDMANA II


Znanstveno-nastavni rad i problematika odgoja kadrova u šumarstvu je danas
jedno od ključnih pitanja razvoja i prosperiteta šumarstva i unapređenja šumskog
fonda. Sasvim je razumljivo da u okviru djelovanja SIZ-a za šumarstvo nađu
mjesto i delegati iz znanstvenih i nastavnih institucija.


Uredništvo