DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*62 Šum. list CXII (1988) 137 REORGANIZACIJA ŠUMARSTVA U SR HRVATSKOJ I SAMOUPRAVLJANJE Josip BISKUP i Anđelka ŠAJKOVlC* SAŽETAK. Veličina osnovnih organizacija udruženog rada i dislociranost radnih jedinica u njima upravo su proporcionalni stupnju razvijenosti samoupravljanja. Sto su OOUR-i veći, a radne jedinice udaljenije, samoupravljanje je slabije i obratno. Novi Zakon o šumama smanjio je broj OOUR-a na jednu trećinu, a broj radnih jedinica je povećan. U našim istraživanjima pošli smo, stoga, od hipoteze da se samoupravljanje našlo u nepovoljnijem položaju nego prije donošenja Zakona. Hipotezu smo provjerili putem ankete, metodom slobodne procjene samoupravljača, te donosimo rezultate istraživanja. UVOD Donošenje zakona državni je akt bez obzira koliko demokracije i samoupravne procedure bilo u njegovom donošenju. Posebno to vrijedi za zakone koji se donose po tzv. »hitnom postupku«, a koje donosi Izvršno vijeće. Novi Zakon o šumama »politički« je Zakon jer su ga donijeli državni organi unatoč protivljenju šumarske operative i unatoč dokazivanju stručnjaka da je on suprotan pravilima znanstvenog i stručnog ponašanja. To dokazuju i brojnim amandmani koje je šumarska operativa dostavila donosiocima Zakona. Kakve su financijske posljedice reorganizacije šumarstva u SR Hrvatskoj, znanstvenici i stručnjaci već su ocijenili (B. Kraljć, 3), a Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji longitudinalno istražuje sociološku i samoupravnu problematiku šumarstva u SR Hrvatskoj, postavio je cilj da istraži kakve su posljedice te reorganizacije gledano s aspekta samoupravljanja. U postavljaju problema imali smo na umu i navode političara i sredstava javnog komuniciranja da se novim Zakonom o šumama žele riješiti širi društveni interesi na štetu lokalnih, grupnih i parcijalnih interesa i da se putem ove reorganizacije želi smanjiti utjecaj općinske administracije. Istraživanje smo koncipirali tako da i na taj problem dobijemo odgovor. * Prof, dr Josip Biskup, Šumarski fakultet Zagreb, Simunska c. 25 Prof. Anđelka Sajkovlć, sociolog, Šumarski fakultet Zagreb. 137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 44 <-- 44 --> PDF |
UZORAK I METODE »Da bismo dobili opći uvid u obilježje koje nas zanima, najbolje bi bilo istraživanjem obuhvatiti sve pripadnike populacije o kojoj nešto tvrdimo ... Međutim, to bi bilo vrlo skupo, dugotrajno i teško izvedivo, pa se umjesto svih pripadnika populacije ispituje njen dio koji će je reprezentirati. Tako umjesto nekoliko milijuna radnika možemo ispitati nekoliko tisuća.« (M. Vujević, 4) Naš uzorak obuhvatio je 834 ispitanika zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske iz 46 OOUR-a, a to je 77,9% svih OOUR-a. Na pet radnika u uzorku smo uzeli po jednog poslovođu, predsjednika Izvršnog odbora Sindikata, predsjednika zbora radnih ljudi, sekretara osnovne organizacije Saveza komunista i predsjednika radničkog savjeta. Anketirano je 407 radnika, što iznosi nešto manje od pola svih anketiranih, odnosno 48,8", <>, ali tome broju treba pridodati sve one radnike koji obavljaju neku samoupravnu ili društveno-političku fun´kcju. Zatim, u uzorak je ušlo i 58 poslovođa. Ako navedemo da je uzorak obuhvatio 32,61 posto (272) člana Saveza komunista, onda je evidentno da se radi o zaista reprezentativnom uzorku. Naime, ovakav uzorak provjerili smo u sociološkim istraživanjima obavljenim u prethodnom petogodišnjem razdoblju (J. Biskup, 1), pa smo ga koristili uz neznatne modifikacije i u ovom istraživanju. U našim istraživanjima služili smo se metodom ankete, koristeći upitnik, jer se ta metoda u društvenim znanostima najčešće koristi. »Kada se govori o anketi, onda se misli na anketu u užem smislu, ili na ispitivanje stavova i mišljenja uz pomoć upitnika. Anketa je najčešće upotrebljavana metoda za prikupljanje podataka u društvenim znanostima. Od svih istraživanja u 90´% primjenjuje se anketa kao metoda za prikupljanje podataka. « (M. Vujević, 4) Prethodno smo naš upitnik dali na uvid vrhunskim stručnjacima — sociolozima, koji su dali pozitivnu ocjenu kako metodi, tako i uzorku. Samo anketiranje provelo je 83 studenta druge godine Šumarskom fakulteta na isto toliko lokaliteta u okviru svoje seminarske obaveze. Studenti su prethodno bili educirani za taj posao i uspješno su ga obavili u prvoj polovini 1987. godine. Stručnjaci su na nekoliko lokaliteta obavili provjeru je li provedeno anketiranje i kako je provedeno i utvrdili su da je posao obavljen ozbiljno i korektno. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Pitanje u našoj anketi, koje se odnosi na problematiku povezanosti samoupravljanja sa reorganizacijom šumarstva u SR Hrvatskoj, glasilo je: Je li, po Vašoj ocjeni, reorganizacija šumarstva prema novom Zalkonu o šumama pridonijela poboljšanju samoupravljanja? Prema slobodnoj vlastitoj procjeni, a anketa je povrh toga bila i anonimna, ispitanici su se mogli opredijeliti za jedan od slijedećih odgovora: 138 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 45 <-- 45 --> PDF |
1. Pridonijela je poboljšanju samoupravljanja, 2. Nema razlike sada i prije, 3. Utjecala je negativno na samoupravljanje. Ispitanici su se, dakako, mogli i uzdržati od odgovora, ali takvih je bilo samo l°/o. Kvantitativni pokazatelji stavova Tablica 1. Odgovor Frekvencija Postotak Pridonijela je poboljšanjuNema razlike sada i prije Reorganizacija je utjecala nsamoupravljanje Bez odgovora samoupravljanja egativno na 154 343 32« !) 18,46 41,12 39,33 1,07 UKUPNO 834 100 Budući da se ovdje radi o značajnim procjenama i ocjenama koje imaju i znatnu političku težinu, smatrali smo da su članovi Saveza komunista u šumarstvu oni koji su avangardu radničke klase, pa smo posvetili posebnu pozornost njihovim odgovorima kako bismo te orgovore mogli komparirati s odgovorima ostalih anketiranih. Evo i tih rezultata! Kako članovi Saveza komunista procjenjuju reorganizaciju šumarstva Tablica 2. Članovi SK Ostali Odgovor Reorganizacija šumarstva pridonijela je poboljšanju samoupravljanja 32,46 67,54 Nema razlike sada i prije 28,57 71,43 Reorganizacija je utjecala negativno na samoupravljanje 36,58 63,42 Bez odgovora 44,44 55,56 U mikro-analizi rezultata ustanovili smo da članovi Saveza komunista radnici, poslovođe, predsjednici Sindikata i sekretari osnovnih organizacija pretežno se izjašnjavaju da je reorganizacija šumarstva u SR Hrvatskoj djelovala negativno na samoupravljanje, a predsjednici radničkih savijeta i zbora radnih ljudi izjašnjavaju se da nema razlike prije i sada. Također smo uočili da je nešto veći broj poslovođa članova Saveza komunista (62) u odnosu na nečlanove (58), ali da su rukovodioci samoupravnih organa i društveno-političkih organizacija u znatno većem broju članovi SK (36:62). I ne-radnici, tj. administativci. rukovodioci, tehničari (91) i članovi i nečlanovi SK jedinstveni su da reorganizacija ili nije ništa nova donijela za samoupravljanje ili ga je dovela u lošiju poziciju. Samo njih 12 smatra da je reorganizacija pozitivno utjecalo na samoupravljanje. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 46 <-- 46 --> PDF |
DISKUSIJA Ako provedemo kvalitativnu analizu Tablice 1, onda valja uočiti da se naša hipoteza, koja je pomalo analogna javnom mnijenju, a koja glasi da je reorganizacija šumarstva negativno utjecala na samoupravljanje i time smanjila samoupravna praava radnih ljudi zaposlenih u šumarstvu, dakle, naša hipoteza je potvrđena. Dakako, ona nije potvrđena tako izrazito i kategorički kao što smo očekivali. Radi se samo o 40-ak posto ispitanika koji se ta´ko izjašnjavaju. Na prvi pogled iznenađuje rezultat koji smo dobili u vezi s odgovorom da nema razlike u boljem ili lošijem pološaju samoupravljanja prije ili sada. To mišljenje izrazilo je 41 posto ispitanika. Ako bismo bili benevolentni, onda bismo mogli konstatirati da se položaj samoupravljača u odnosu na samoupravna prava nije izmijenio na gore nakon provođenja Zakona o šumama. Međutim, postoji i mogućnost drugačije interpretacije — da je samoupravljačima bilo jednako loše i prije i sada. Na to ukazuju i neka naša ranija istraživanja iz kojih proizlazi da samoupravljanje u šumarstvu SR Hrvatske nije osobito razvijeno. (J. Biskup, 2). Dakle, ako odgovorima da nema razlike prije i sada damo negativan predznak, onda proizlazi da 80 posto ispitanika nema najpovoljnije mišljenje o stupnju samoupravljanja i njegovoj razvijenosti u šumarstvu. Iz tablice se vidi da samo 18 posto ispitanika kategorički smatra da je reorganizacija šumarstva prema novom Zakonu o šumama pozitivno utjecala na samoupravljanje. Očito, radi se o znatnoj grupi ispitanika koja se oslobodila direktne stege rukovodnih struktura i kojoj je novo stanje povoljnije. Da li i u smislu samoupravnog odlučivanja, preostaje da se utvrdi. Kada se pak radi o članovima Saveza komunista, kao što se vidi iz Tablice 2, skoro trećina ispitanika smatra da se reorganizacijom postiglo i poboljšanje u samoupravljanju, ali nešto više od trećine ispitanika (36,58%) smatra da je reorganizacija utjecala negativno na samoupravljanje. Manje je onih koji smatraju da nema razlike sada i prije reorganizacije (28,57,;,/o´). Sto bi se iz tih rezultata moglo zaključiti? Očito da je nešto veći broj članova SK vezan uz rukovodne i političke strukture u općini. Ti anketirani nisu zadovoljni promjenama. Druga grupa su »pravovjerni« i poštuju i provode Zakon i odgovaraju da je reorganizacija pridonijela razvoju samoupravljanja. Logično je da medu članovima SK bude manje nego među ostalima onih koji smatraju da je sve ostalo po starom kad je riječ o samoupravljanju, ili — još gore — da konstatiraju da samoupravljanje nije razvijeno, jer za tu nerazvijenost i oni snose odgovornost. ZAKLJUČAK Rezultati istraživanja putem ankete o tome da li je reorganizacija šumarstva prema novom Zakonu o šumama utjecala pozitivno ili negativno, odnosno nije li uopće utjecala na samoupravljanje, pokazuju da najveći broj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ispitanika smatra da se nisu na tom planu desile nikakve promjene u negativnom ili pozitivnom smislu. Zatim slijedi grupa onih koji smatraju da je reorganizacija šumarstva negativno utjecala na samoupravljanje u šumarstvu, a samo 18,46 posto ispitanika smatra da je reorganizacija utjecala pozitivno na razvoj samoupravljanja u šumarstvu. Kod anketiranih članova Saveza komunista postoji znatan pomak prema prvom odgovoru, tj. da je reorganizacija šumarstva pridonijela poboljšnju samoupravljanja (32,46%) i prema trećem odgovoru, tj. da je reorganizacija djelovala negativno na samoupravljanje (36,58%). Dakle, kod članova SK došle su do izražaja jače naglašene suprotne tendencije i polarizacija. LITERATURA 1. Biskup , J.: »Sociološka istraživanja u šumarstvu«, Zavod za istraživanje u šumarstvu, Šumarski fakultet, Zagreb, 1984, str. 1—48. 2. Biskup , J.: »Stupanj razvijenosti samoupravljanja u šumarstvu SR Hrvatske «, »Radničke novine«, lipanj 1986, Zagreb, str. 8. 3. Kraljić , B.: »Neke financijske posljedice nove organizacije šumarstva SR Hrvatske«, »Šumarski list« 5—6, godina CIX, Zagreb, 1985, str. 211—218. 4. Vujević , M.: »Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti«, »Informator«, Zagreb, 1983, str. 1—144. Reorganisation forestiere en Croatie et L´Autogestion Conclusion Dans cette communication, les auteurs s´eforcent de constater le degre de 1´autogestion a la sylviculture de la R.S. de Croatie. Le probleme est tres delicate. Nous devons repondre a la question: est-ce que nouveau Code de la Sylviculture bon ou non? Pour repondre a cette question nous faisions l´anquete avec 834 les subjects examines. Et voila les resultates: a) II n´y a pas les changement, disent 41% les travailleurs, b) La reorganisation est mal, pansent 39% les subjects examines, et c) La reorganisation est bonne, reprentent 18% les gens. Mais, c´est tres interesant! Les membres de Ligue des communistes de Yugoslavie ici sont polarises et ils ont repondus: c´est mieu (32%) et ce n´est pas bon (36%). |