DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.12 -\- 165.62 (Salix sp.) Sum. list CXII (1988) 105 GENOTIPSKE RAZLIKE IZMEĐU NEKIH KLONOVA STABLASTIH VRBA U SPOSOBNOSTI FORMIRANJA ADVENTIVNOG KORIJENJA — ZNAČAJNOG ELEMENTA RANE DIJAGNOSTIKE U SELEKCIJI Ante KRSTINIĆ i Davorin KAJBA** SAŽETAK: U radu je istraživano vrijeme izbijanja i dinamika razvoja adventivnog korijenja kod različitih klonova stablastih vrba. Isto tako su istraživane genotipske razlike između testiranih klonova s obzirom na broj, dužinu te težinu adventivnog korijenja u svježera i suhom stanju. Pozitivni, u većini slučajeva statistički opravdani korelativni odnosi između broja korijenčića s jedne strane te produkcije i preživljavanja s druge strane, ukazuju na mogućnost rane dijagnoze u selekciji klonova stablastih vrba s obzirom na navedena svojstva, čime se vrijeme valorizacije uspijevanja klonova u terenskim pokusima smanjuje. Ključn e riječi : Stablaste vrbe, adventivno korijenje, rana dijagnoza UVOD Stablast e vrb e su vrlo podesne za podizanje kultura na težim plavljenim i zakorovljenim zemljištima na području nizinskih šuma. na kojima je često puta onemogućena prirodna obnova vrednijih vrsta listača. U kojoj će mjeri ovakve kulture biti uspješne u funkciji predkultura ili kultura za proizvodnju drvne mase, zavisi prvenstveno od sposobnosti preživljavanja sadnica. Stablaste vrbe spadaju u najtolerantnije drvenaste vrste u odnosu na plavljenje, upravo zbog sposobnosti formiranja adventivnog korijenja na deblu preko kojih se biljka u uvjetima intenzivnog plavljenja snabdijeva vodom i hranjivima. Za razliku od terminalnih i postranih pupova, adventivni pupovi mogu formirati stabljiku, hipokotil, listoke i korijenje. Pravi adventivni pupovi dolaze kod vrsta Robinia pseudoacacia, Ailanihus altissima, te kod nekih vrsta rodova Rhus, Populus i Salix (Romberger, 1963). Formiranje adventivnog korijenja vrsta roda Salix može se definirati u tri (osnovna) tipa koji su vezani za različite sekcije ovog roda. * Istraživanja su financirana putem SVIZ-a Zagreb i Poslovne zajednice »Exportdrvo « Zagreb. Opažanja na reznicama u vodenim kulturama vršila je Jolanda Babić, student šumarstva. ** Prof. dr. Ante Krstinić, Davorin Kajba, dipl. inž. šum. Šumarski l´akultet. Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta 25. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 12 <-- 12 --> PDF |
i I i: 3gfeL^6*?sP , 1g"*-r . ~´ j j I - U*V* ab V »-.*,* :4c. . i*i""**i ?«®S^?L* *./ SI. 1. Adventivno korijenje na deblima bijele vrbe (Salix alba L.) u kulturi podignutoj u uvjetima intenziv»og plavljenja uz rijeku Dunav (Foto: Dr Ivan Herpka) 106 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 13 <-- 13 --> PDF |
1. Osnovn i tip, koji je karakteriziran formiranjem adventivnog korijenja po cijeloj dužini reznice, 2. U tzv. bazaln i ti p spadaju one vrste koje imaju sposobnost formiranja korijenja na bazi reznice, 3. Me d i jaln i ti p u koji pripadaju vrste čije je zakorjenjivanje otežano, a adventivno korijenje se formira samo u središnjem dijelu reznice. (Canov, 1973). U našim istraživanjima željeli smo eksperimentalno utvrditi da li postoje razlike s obzirom na način i vrijeme formiranja, broj, dužinu te težinu adventivnih korijenčića između različitih klonova, koji pripadaju stablastim vrbama. Naime, u postojećim kulturama na području SR Hrvatske je primijećeno, da različiti klonovi bijele vrbe nemaju istu sposobnost preživljavanja u uvjetima intenzivnog plavljenja. Nadalje smo željeli utvrditi da li postoji korelacija između broja korijenčića i preživljavanja istih klonova u uvjetima intenzivnog plavljenja. Također smo željeli ispitati mogućnosti rane dijagnostike i s obzirom na produkciju drvne mase istraživanih klonova, na osnovi njihove sposobnosti formiranja adventivnog korijenja. Ovakva istraživanja imaju za cilj utvrđivanje objektivnih kriterija selekcije u ranoj fazi ontogeneze . Ukoliko je kod jedne vrste na ovaj način moguće utvrditi objektivne kriterije selekcije za ekonomski važna svojstva, vrijeme valorizacije uspijevanja selekcioniranih klonova u terenskim eksperimentima će biti značajno smanjeno ili će čak biti nepotrebno osnivanje terenskih eksperimenata, čime se mogu postići i znatne financijske uštede. METODE RADA Pokus je osnovan dne 24. 3. 1982. godine sa 21 klonom stablastih vrba, u vodenim kulturama u uvjetima plastenika, sa po 5 reznica po klonu, odnosno sa 1 reznicom po ponavljanju. Reznice su bile 22 cm dužine i podjednake debljine kod svih klonova. Opažanja o broju korijenčića vršena su kontinuirano tijekom mjesec dana, i to na dužini reznice od 5 cm, u sredini reznice. Izmjere dužina i težina adventivnog korijenja u svježem i suhom stanju izvršene su na kraju eksperimenta. Od spomenuta 21 klona, 14 klonova je taksonomski pripadalo čistoj bijeloj vrbi (Salix alba) triju provenijencija: Gornja Podravina, Donja Podravina te Posavina. Dva klona su pripadala vrstama S. matsudana i. pendula i S. sitchensis. Od hibrida u vodenim kulturama su bili zastupljeni slijedeći klonovi: S. alba var. calva x S. alba, S. alba x S. sitchensis. Od hibrida u vodenim kulturama su bili zastupljeni slijedeći klonovi: S. alba var. calva x S. alba, S. alba x S. sitchensis, (S. alba x S. sitchensis) x nepoznat i (S. alba var. vitellina x S. alba) x S. alba. Kao početak formiranja adventivnog korijenja uzet je onaj datum, kada su se korijenčići mogli determinirati prostim okom. U ukupan broj korijenčića uzimani su samo oni korijenčići čija je dužina prelazila 1 mm. Značajnost razlika među klenovima s obzirom na vrijeme izbijanja korijenčića, broj korijenčića, dužinu korijenčića, težinu korijenčića u svježem i suhom stanju, utvrđivane su analizom varijance odnosno F testom. Za klonove, koji se uzgajaju u kulturama na različitim tipovima tala i uz različit režim plavljenja, utvrđivali smo korelativne odnose između preživljavanja i broja korijenčića, te broja korijenčića i produkcije drvne mase. Terenski eksperimenti, iz kojih su klonovi korišteni u korelacijskoj analizi, bili su slije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 14 <-- 14 --> PDF |
deći: Klonski testovi »Limbuš« -- Kloštar Podravski (Starost 2 + 5, 2 + 12 i 1 + 7 godina, uz razmake sadnje 3 x 3 i 4 x 4 m) te klonski test »Mlječno polje«, Jasenovac (Plantažne starosti 2 + 5 i 2 + 12 godina). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Početak formiranja i broj adventivnog korijenja na reznicama je od velikog značenja za uspješno zakorjenjivanje reznica različitih vrsta i hibrida vrba (C h m e 1 a r. 1967) te je razumljivo da je ta pojava od posebnog značenja za preživljavanje stablastih vrba u uvjetima intenzivnog plavljeni a. Podaci o prosječnom vremenu potrebnom za izbijanje prvih adventivnih korijenčića od momenta stavljanja reznica u vodene kulture za pojedine klonove, dani su u tabeli 1, dok je dinamika formiranja adventivnog korijena prikazana na grafikonu 1. Iz tabele 1 je vidljivo, da su među klonovima utvrđene visoko — signifikantne razlike. Naime, eksperimentalno je utvrđeno da su vrlo male razlike među reznicama jednog klona u vremenu izbijanja adventivnih korijenčića, što uvjetuje da je greška pokusa mala, a time F — vrijednost velika. Raspon među klonovima se kreće od 1 — 10,2 dana. Kada je izvršeno raščlanjenje klonova bijele vrbe s obzirom na ovo svojstvo po provenijencijama (Graf. 1) onda je vidljivo, da klonovi provenijencije Gornja Podravina imaju sposobnost najbržeg formiranja adventivnog korijenja na reznicama, zatim klonovi provenijencije Donja Podravina dok klonovi Posavske provenijencije najsporije formiraju adekvatno korijenje. Ovo se može objasniti činjenicom, što je selekcijski pritisak poplavne vode u Posavini bio jači nego u Podravini, pa su s obzirom na dužinu trajanja poplava najveću šansu za preživljavanje imali oni klonovi, koji su kasnije započinjali sa vegetacijom, odnosno čim duže bili u dormantnom stanju. S obzirom na dinamiku formiranja adventivnog korijenja, iz priloženog grafikona se može zaključiti da je najveća aktivnost prisutna 5—6 dana nakon izbijanja prvih korijenčića. Kao što se razlikuju u ovom svojstvu klonovi bijele vrbe, koji pripadaju različitim provenijencijama, tako se razlikuju i klonovi, koji pripadaju različitim vrstama. U tom pogledu klonovi bijele vrbe imaju sposobnost najranijeg formiranja adventivnog korijenja, dok vrste Salix matsudana f. pendula i S. sitchensis trebaju duže vrijeme za formiranje adventivnih korijenčića na reznicama. Hibridi između navedenih vrsta i bijele vrbe ponašaju se slično kao alohtoni roditelji. S obzirom na dinamiku formiranja adventivnog korijenja hibridi se razlikuju od roditelja u tom smislu, što se maksimalan broj korijenčića na reznicama formira 1 — 5 dana nakon izbijanja prvih korijenčića. Među klonovima su također utvrđene visoko signifikantne razlike i s obzirom na broj i duljinu adventivnog korijenja, kao i s obzirom na težinu korijenja u svježem i suhom stanju (Tab. 1). Prosječan broj adventivnog korijenja na 5 cm dužine reznica varira u rasponu između 27 i 112, prosječna duljina između 41 i 164 mm. Vrsta Salix sitchensis se odlikuje malim brojem korijenčića (42), koji imaju najveću dužinu (164 mm). Domaći klonovi bijele vrbe, za razliku od alohtonih. odlikuju se sposobnošću |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 15 <-- 15 --> PDF |
DINAMIKA FORMIRANJA ADVENTIVNOG KORIJENJA NA REZNICAMA NEKIH KLONOVA STABIASTIH VRBA U VODENIM KULTURAMA Graf. 1 7. — Gornja Podravina — Donja Podravina 30 Posavina 20 i 10 25.111 LIV 9.IV 13.IV 19.IV 23.IV - Salix alba - Salix sitchensis " Salix matsudana f. pendula 9.rV 13.IV — S. alba calva x S.alba 7 . — S. alba x S. sitchensis — (S. a.vitellina x S.alba) x S.alba ?n-/\ ^ (S.alba x S. sitchensis)x nepoznat / V ´ ´´´ \ 20-/´ *< —^xc" A // A,—**\ " \ .´ \ v 101 —´ // / \ V -^--v^-i — //..´ / \ **> _´._. .y ^-\« ^ 25111 1.IV 9.IV HIV 19.IV 23.IV stvaranja u pravilu velikog broja adventivnog korijenja, čija je dužina relativno mala. Što se tiče težine adventivnog korijenja u svježem i suhom stanju, najveće vrijednosti ima klon bijele vrbe DD 5, provenijencija Donja Podravina (Erdut), dok najmanju težinu ima također klon bijele vrbe Rep. 3, provenijencija Gornja Podravina. Kao što se iz priloženih podataka vidi, među testiranim klenovima postoje i s obzirom na ovo svojstvo vrlo izražene genotipske razlike, ´koje su nastale pod djelovanjem specifičnih stanišnih prilika. S obzirom na način formiranja adventivnog korijenja, svi klonovi u pokusu pripadaju osnovnom tipu tj.adventivno korijenje se formira duž cijele dužine reznice. U našim istraživanjima željeli smo također utvrditi, da li postoji korelativna veza između istraživanih svojstava kod testiranih klonova i svojstava, koja su od gospodarskog značenja, kao što su preživljavanje i produkcija tih istih klonova u terenskim pokusima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 16 <-- 16 --> PDF |
-73-0 oj on ni ^5 a) On OJ t— ~o 0 cr> on on cr> on N C O + UD On co CO 0 >~ + r- LTl co on a> 3 c + „ .. + + + + H 13 N Cfl O O r— r-<- OJ O T-^r 0 0 0 rd > LO — ´O O n3 I-, i-irv-» m --» un t— CC CC CC CC cc O t, C (fl tTi eon cc cc rc cc CQ co CU Q, rt > li co co CO co W co co co b-2 2 EU b-. 2 2 Cv 2 2 b-, 2 2 z z ^euzodau x (sis M3 a o on -usqo^is-g x Eq"[i2*s) on «-x a) crv CO c CT\ co ~ > OJ 0 m eqiE*s x (Eqx^´S cr> _p o OJ w x EUITJS^TA-B*s) on CT > on ^T LTl 0" sisusqo^TQ"s 0^ OJ O x eqiB-s on "~" o _ on T^3 un o> Q t— OJ > *~ H ´ on in o on CC o >-o ^r O CO BqtH-s on on 00 > un H x -BAX"BO pq"[B*s on on -3 C o (0 VJD tc o 0 a on CO. on > un ^ Einpuad CM ta o OJ cc ^3- O D a> un CO on j T2uepnsq.-em-s > -=r 3 CO un =r OJ STsusqo^is -g on JD > on O O On Q LH LTI OJ O CT> LH C~0" on u un CO > > OJ o Cl VJD O OJ oj o -D OJ CO OJ CO 2 i_r> """3 oM SL, _J OJ 2 bO CO oj o M OJ 0 SH UD Cd CJv vO bO _} > >< H cc un O O -D ^d MD Cd 2 O o co 2 O 2 =1 -3 vO M CO E-< 2 I>-Ni C^ ^D CO o OJ > ^: UD OJ < 0 a; un 2 a L co < o O on OJ w Q < a cr» ^_, OJ 2 s Q LTi o c— s 0 0 < M < vO 0^r U LTl J 2 2 O co N) Q "3 3 CO LTi 3 E> *-< M< oj" 0H -O o on CC CJ =*: O U 2 "3 "3 CO < un < vL> .—i Q M ^0 W on 2 UD 2 Q ^ co -5 VJD W Cd CO 03 < =r 2 "3 on "3 OJ H 0" "3 [I] M H CC "3 0 CC CC o tc Q H MD OJ O O X M< r— ^ on Q "i CC CO b .i-o 0> N 2 O t~~ O Q H OJ OJ 2 2 H M O O c; co CJ M (-1 co H >M > 0 rd G > m < * > 2 H H H Ci] 3 2 D, W r-U] Cd o 2 LTl Cj > 0 on CC U3 CO [--Ci ^ o o > OJ > > < 0 Q < o O < O 2 2 < OJ -3 C— "3 r~ H H on cc O -3 t-J Su on Cd on Cd m Q H E-< 0 O, H OJ H ^ ^r cu CG 2 OJ <2 CO 2 m 2< < tc UO U on O un O Cd ´"l > Cd -0 OJ -D -3 -3 o o >~7> 2 C/J 00 CQ 00 a r_j O O O O un O OJU CC U3 CC On CC CC cc m "3 t— a, LTi CU VO a. cu 0 OJ —* O CO cc Q. o U3 0! O On IX UD on |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U tabeli 2 su dani podaci za korelacijsku analizu. Iz tabele je vidljivo, da u pojedinim slučajevima postoji statistički značajna korelacijska veza između broja adventivnih korijenčića i produkcije. Ta veza je u pojedinim slučajevima pozitivna, statistički nesignifikantna, dok smo u jednom slučaju dobili negativnu korelaciju, statistički nesignifikantnu. Koeficijent korelacije rangova za sve pokusne plohe, izuzev za pokusnu plohu Kloštar Podravski (starost 1 + 7) je pozitivan i statistički značajan. Pozitivna, u pojedinim slučajevima i statistički značajna korelativna veza između broja adventivnih korijenčića i produkcije može se objasniti činjenicom, što je broj adventivnih korijenčića, u direktnoj vezi sa mitotskom aktivnošću, dok s druge strane intenzivnije mitotsike diobe znače i veću produkciju drvne tvari. KORELACIJE MOJA ADVENTIVNIH KORIJENČIĆA, PREŽIVLJAVANJA I PRODUKCIJE DRVNE MASE Tab. 2 -J s: .-(. o o -< CL. Q. Klonovi K Korelacija svojstava oeficijent korelacije r t-vrijednost Rang korelacija r rang t-vri jednost Preživljavanje klonnova u pokusu % Opaska o o w CO -3 t—1 lati CC OO < > 00 ffi O Q _a o ^ ĆU (0 < CC n o CL. CC V 160 V 158 V 052 V 0^ V 164 Rep 1 Rep 2 Rep 3 Rep 4 V 160 V 158 V 99 broj adventivnih korijenja i drvna masa (m /ha) broj adventivnih kori jenja i preživljavanje broj adventivnih kori ienja i , 3,, , rlr^^mp"? (m /ha} jroj adventivnih korijenja i preživljavanje broj adventivnih korijena i . drvna masa (m /ha) broj"adventivnih korijena i preživljavanje rzO,31 t-1, 53 - r=0,25 t=1,21. - r=0,1 7 t=-0,46 - r =0,52 rang t=2,87++ r =0,66 rang t=2,19+ r =0,18 rang t=2,56++ " r =0,53 rang t= 1 , 7 6 r =-0,18 rang t=-0,18 r =-0,10 rang t=-0,26 61-90 72-100 87-100 Starost:2+5 god.Močvarnoglejni tip tla, plavijeno u jesen i proljeće svake god Starost: 2+5 god.Tresetno- glejni tip tla, neplav1 je no Starost: 1+7 god Treset.noglejni tip tla, neplavljeno H´ >oo V 052 o_ ] b OM H CC 00 H < 00 CC O QJ O ^ O, Kore] za k] na s\ kusm hama V 093 V 160 V MO V 164 V 158 V 99 V 052 acije onove im porn pl 0broj adventivnih korijena i _ drvna masa (m /ha) broj adventivnih korijena i preživljavanje broj adventivnih korijena i drvna masa (m /ha) broj adventivnih korijena i preživljavanje broj adventivnih korijena i ,, drvna masa (m /ha) broj adventivnih korijena i preživljavanje r=0,47 t,2,50++ - r=0,63 t=3,79++ - - - r =0,59 rang t=3,t2++ r =0,13 rang t=2,24++ r =0,39 rang t=1,99 r =0, 37 rang t=1,86 r =0,88 rang t=8,07++ r =0,87 rang t=7,69++ 60-90 70-95 Starost:2+12god Močvarno-glejni tip tla, plavljeno u jesen i proljeće svake godine Starost. :2 + 12 god Tresetno-glejni tip tla, neplavljeno 111 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Graf. 2 ODNOS BROJA ADVENTIVNIH KORUENCICA PREŽIVLJAVANJA Starost 2*12 god. I I broj korijenčića preživljavanje (%) 100- m IM ij (D iL> cn S 3 S S S § > > > > > plavljeno - Jasenovac neplavljeno - Kloštar Podravski ODNOS BROJA ADVENTIVNIH KORUENCICA PRODUKCIJE Starost 2 + 12 god. I I broj korijenčića drvna masa(m5/ha) 200 100 plavljeno - Jasenovac neplavljeno - Kloštar Podravski Negativna, statistički neznačajna vrijednost koeficijenta korelacije r. može se u ovom slučaju objasniti slabim selekcijskim pritiskom zbog I boniteta i većih razmaka sadnje te odsutnosti poplavne vode. Pozitivna, u pravilu statistički značajna korelacija između broja adventivnih korijenja reznica i produkcije istih klonova u kulturama, omogućava 112 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nam ranu dijagnostiku u smislu selekcije klonova na bujnost rasta (produkciju) a na osnovi broja korijenčića. koje ti isti klonovi stvaraju na reznicama u vodenim kulturama (Graf. 2). Na ovaj način, vrijeme valorizacije danog klona s obzirom na produkciju moguće je bitno smanjiti, čime se mogu postići znatni financijski efekti. Budući na ovaj način nije moguće dati ranu dijagnostiku i za kvalitet danog klona, to je spomenuta metoda pogodna za ranu dijagnostiku samo u kombinaciji sa terenskim eksperimentima, naravno uz daljnja istraživanja, koja bi čvrsto potvrdila iznesenu hipotezu. Broj adventivnih korijenčića na reznicama i preživljavanje su u većini slučajeva u pozitivnoj, statistički opravdanoj korelativnoj vezi. I s obzirom na ovo svojstvo na pokusnoj plohi Kloštar Podravski, zbog navedenih razloga, rang korelacija je negativna ali statistički neznačajna. Prema tome, preko broja adventivnih korijenčića na reznicama može se također dati rana dijagnoza u smislu preživljavanja istog klona u uvjetima intenzivnog plavljenja. Naravno, za definitivno potvrđivanje iznesene hipoteze potrebno će biti dobivanje novih eksperimentalnih dokaza. ZAKLJUČCI 1. S obzirom na vrijeme izbijanja, dinamiku razvoja, broj, duljinu i težinu adventivnih korijenčića na reznicama, utvrđene su genotipske razlike među 21 testiranim klonom u vodenim kulturama. 2. U većini slučajeva utvrđena je pozitivna, statistički značajna korelacija između broja adventivnih korijenčića i produkcije, te broja adventivnih korijenčića i preživljavanja istih klonova na eksperimentalnim površinama. 3. Pozitivne, statistički opravdane korelacije između broja adventivnih korijenčića s jedne strane te produkcije i preživljavanja istih klonova u terenskim pokusima, omogućuju nam kroz ranu dijagnostiku, značajno skraćenje vremena valorizacije testiranih klonova za navedena svojstva. LITERATURA Canov , C. 1973: Proučavane vrhu adventivnosto korenoobrazuvane pri košničarskite vrbi. Gorskostopanska nauka, Vol. X. No. 6: 11—26. Chmelar , J. 1974: Propagation of willows by cuttings. N. Z. J. For. Sci. 4: 186—192. Chmelar , J. 1977: Uber die Wurzelungsftihigkeit der Weiden. Sbornik VSZ v Brne, No. 2. Kovač i ć, Đ. i Krstinić , A. 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja II. Sum. list 3/4, str. 107—117, Zagreb. Krstinić , A. 1984: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablastih vrba. Annales pro experimentis foresticis, Zagreb, posebno izd. br. 1: 5—24. Little , M. T. 1966: Correlation and regression. University of California, Agricultural Extension Service, 62 pp. M a t i ć, S. 1971: Prirodno podmlađivanje poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u Posavini. Savjetovanje o Posavini III; 343—346, Zagreb. P r a n j i ć, A. 1986: Šumarska biometrika. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb. 113 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ra uš, Đ. 1978: Šumska vegetacija Dunavskih Ada u okolini Vukovara, Ekologija, Vol. 13, No. 2: 133—147, Beograd. Romberger , j . A. 1963: Meristems, growth and development in woody plants. Teh. Bull. No. 1293, USDA For. Serv. pp. 58—59. Genotypic Differences Between Some Clones of Aborescens Willows in Respect to Ability of Adventitious Roots Formation — Important Factor of Early Diagnosis in Selection Summary From the 21 clones, cuttings in the water culture have been investigated in the respect of genotypic differences concerning the time of adventitious roots formation, as well their number, enght and weight performance. It -was also estimated the correlation between the number of adventitious roots and production as well as survival on experimental plots with the aim to establish the possibility of early selection with regards to these properties. The results have shown the following: 1. Genotypic differences were found between the investigated clones concerning the time of adventitious roots formation as well their number, lenght and weight performance. Differences were not only found between the clones belonging to different species and hybrids but also between the clones belonging to different provenances. 2. Positive significant correlation between the number of adventitious roots and productivity, as well the number of adventitious roots and survival was found for the same clones in the experimental plots. 3. Justified statistically significant correlation between the number of adventitious roots and productivity as well survival of the same clones in the field experiments make possible an early diagnosis in selection what significantly reduce the time for valorization the clones in the field experiments. |