DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 95 <-- 95 --> PDF |
VLADIMIR SEVERINSKI dipl. inž. šum. (1910.—1987.) Otišao je i naš Vlado posljednji iz plejade starijih šumara primorskog područja, pa tako zelena struka ostaje siromašnija za još jedan vrijedni život. Vladimir Severinski rođen je 5. 1. 1910. god. u Zagrebu, a umro je 14. II. 1987. god. u Rijeci. Osnovnu školu završava u Mariboru, a klasičnu gimnaziju u Varaždinu. Za vrijeme školovanja ističe se kao vrstan matematičar, što će vjerojatno kasnije utjecati na njegovu ljubav prema šahu. Osvaja prvenstvo Varaždina, a zatim je najbolji među šumarima. Njegov entuzijazam za ovu igru, punu mnogih tajni i iznenađenja, neće ga napustiti do kraja života. Upisuje se na Šumarski fakultet, a u nedostatku sredstava za nesmetani studentski život u Zagrebu primoran je davati poduke đacima. Prvo zaposlenje dobiva u šumariji Virovitica 1939. godine kojom rukovodi iskusni praktičar Petar Dragišić što će ostaviti duboki dojam za mladog stručnjaka. U vrtlogu ratnih zbivanja po dekretu često mijenja zaduženja od voditelja šumskih manipulacija do upravitelja šumarija i boravišta. Nakon Virovitice seli u Garešnicu, Vojnić, Križ, Novoselec, Ludbreg i Varaždin, a odmah nakon oslobođenja u Ivanec, Zlatar, Morović, Novi Vinodolski, Novu Gradišku, pa opet Novi Vinodolski, Krasno i Senj. U Senju od 1953. god. upravitelj je Šumarije i otada započinje mirniji život, bar što se tiče stalnih seoba, što će potrajati više od dvije decenije do dolaska u Rijeku. U šumarstvu se zadržava kraće vrijeme, ali uskoro po zadatku odlazi u DIP Senj na mjesto tehničkog direktora, a nakon dvije godine ponovno je upravitelj Šumarije Senj gdje ostaje do sredine 1960. godine. U novoosnovanom Šumskom gospodarstvu Senj vodi plansku službu, pa opet po zadatku nakon prestanka prinudnih mjera, biva postavljen za direktora DIP-a Senj od 1964—1966. god. Opet se vraća u Šumsko gospodarstvo Senj gdje rukovodi normativnim, pa zatim i komercijalnim poslovima do odlaska u prijevremenu mirovinu 1971. god. zbog narušenog zdravlja. Do njegovih čestih seoba na relaciji šumarstvo—drvna industrija i obratno dolazilo je zbog meritornih ocjena određenih sredina o potrebi takvih promjena koje su, s njegovim dolaskom, gotovo uvijek donosile prave rezultate. U radu posjeduje istančani smisao za studiozni rad, pa se skoro uvijek nalazi u sastavu komisija ili drugih stručnih tijela, kod izrade stručnih elaborata y;s |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 96 <-- 96 --> PDF |
0 Šumarstvu ili drvnoj industriji. Osim toga napisao je dva zapažena stručna rada o povijesti šumarstva i trgovini drveta šireg senjskog područja koji su objavljeni u »Senjskom zborniku«. Također mu je vrijedan rad o povijesti šumarije Krasno u povodu njezine 200. obljetnice osnutka i rada koji je publiciran na stranicama »Šumarskog lista «. Predstavnik je pravog intelektualca sa širokim spektrom općeg znanja. Odlično poznaje njemački jezik što mu omogućava praćenje strane stručne lite rature. Kao kuriozitet navodimo da se dobro služio grčkim jezikom. Nenadana smrt rastužila je sve njegove kolege, prijatelje i znance, i ostavila najveću prazninu u najužoj obitelji. Zahvaljujemo našem veteranu Vladi na njegovom doprinosu na razvoju zelene struke. Neka mu bude laka zemlja, a okolne ludbreške šume neka mu budu vjerni pratioci na njegovu putovanju u vječnost. Mr. Vice Ivančević |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 97 <-- 97 --> PDF |
VLADISLAV BELTRAM, dipl. inž. (1902.—1986.) Vladislav Beltram roden je 5. studenog 1902. godinu u Gorici, a gimnaziju je završio u Mariboru 1922. godine, karno se obitelj preselila zbog fašističkog terora u rodnom mu gradu. Šumarstvo je počeo studirati u Zagrebu šk. god. 1922/23, a svršava šk. god. 1927/28. godine, jer je u međuvremenu odslužio vojni rok i dvije godine studirao geodeziju na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. Nakon diplomiranja godinu dana radi u Direkciji šuma kneza Auersperga u Kočevju kao dnevničar a 1930. godine postavljen je za šumarskog referenta tadašnjeg Sres´kog načelstva iu Supetru na otoku Braču. Prosinca 1935. godine premješten je za šefa Šumske uprave u Moravću, a odatle 1941. godine, kao odlučan antifašist, za upravitelja Šumarije u Otočcu. Godinu dana kasnije premješten je u Ravnateljstvo šuma u Senju odakle u rujnu 1943. godine odlazi u NOB. Po Oslobođenju prelazi u Sloveniju, najprije u Ajdovščinu, a zatim u Ministarstvo u Ljubljani za šefa Odsjeka tiska i propagande. Dvije godine kasnije premješten je u savezno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva kao inicijator odkiseljavanja tla vapnjenjem (što je započeo još u Otočcu). Nakon tri godine vraća se u Ljubljanu da 1956. godine ode u »Udruženje industrije papira« u Beogradu, gdje ostaje do umirovljenja 1960J. godine. Kao umirovljenik Vladislav Beltram živi u Ljubljani te kao član i odbornik djeluje u mnogim društvenim organizacijama, kao stručni pisac i kao predavač na emisijama za selo Radio Ljubljane. S radom prestaje osamdesetih godina, a 20. prosinca 1986. godine ugasio se i njegov život ali je »ostala legenda-«, kako završava nekrolog u »Gozdarskom vestniku« (br. 9/1987). Ostala je međutim ne samo legenda nego i oko 140 biografskih jedinica stručnih i popularnih članaka u kojima je obrađivao teme iz melioracije tala, uzgoja i zaštite šuma, pošumljavanja krša te školstva i propagande.. Oskar Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 98 <-- 98 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, |da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastavtiti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 X 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone d si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |