DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 9 <-- 9 --> PDF |
METODIKA SNIMANJA NA POKUSNIM PLOHAMA Snimanje Odabrane su po dvije plohe na svakom staništu: u posavskim šumama, u jelovim šumama Gorskog kotara, u primorskim kulturama alepskog bora. Po dvije plohe su odabrane stoga, da bi u jednodobnim šumama hrasta i bora u uzorak uključili stabla različitih starosti, odnosno različitih prsnih promjera, a u prebornim jelovim šumama, da bi zahvatili stabla na dvije tipične podloge, tj. na silikatu i vapnencu. Snimanja su obavljena na postojećim stalnim pokusnim plohama, koje inače služe za istraživanje postotka prirašćivanja vrijednosti drvne mase u sastojini. Te stalne pokusne plohe omogućile su da se izabere objektivan slučajni uzorak stabala na svakoj pojedinoj plohi pokusnog snimanja. To stoga što su sva stabla pokusnih ploha obrojčana. Prema broju stabala u pokusnim plohama koje smo odlučili tretirati, lako se odredi »korak« po kome valja uzimati stabla da bi, obišavši cijelu površinu po dviju pokusnih ploha, skupili oko 50 stabala (koliko smo smatrali dovoljnim za izvođenje tih naših prethodnih istraživanja): broj stabala »korak« = 50 Pri izboru stabala u selekciju uvijek se počinjalo od broja 1 i uzimalo u selekciju svako stablo na kraju »«koraka«. Ukoliko to stablo nije bilo odgovarajuće vrste drveća, uzimalo se prvo slijedeće stablo. Tako se eliminiralo sve subjektivne utjecaje pri oblikovanju selekcija. Prije procjenjivanja određene su dimenzije svakog izabranog stabla: promjerkom izmjeren je prsni promjer (u cm) i Blume-Leiss visinomjerom izmjerena je visina stabla {u m). Ti elementi koristit će snimateljima pri daljnjoj procjeni sortimentne strukture. Svaki je procjenitelj opremljen letvom dužine 5 m, sa oznakama na svakih 1 m, odgovarajućim obrascima i omotnicama (kovertama). U svakoj plohi procjenu su vršila paralelno, ali neovisno, dva procjenitelja (A i X, ili B i X, ili C i X). Jedan je od njih uvijek bio iskusan stručnjak, praktičar s dotičnog područja (dakle procjenitelj A, B ili C), a drugi neiskusan »teoretičar « (procjenitelj X). Svaki je procjenitelj na početku prvog radnog dana säm pošao u svoju pokusnu plohu. Tu je svaki obavio procjenu asortimana na svim izabranim stablima, upisao rezultate u obrasce i prije napuštanja sastojine stavio obrasce u kovertu i zapečatio je. Istoga dana procjenitelji su zamijenili plohe i na isti način obavili procjenu na drugoj plohi. Dakle, svaki procjenitelj je neovisno procijenio sva stabla u selekciji. Ista procedura obavljena je i nakon određenog vremena — kako bi se dobilo dvije neovisne procjene istih stabala od strane istog procjenitelja. Sama procjena vršila se je po metodi Danhelovskog . Procjenitelji su prislonili uz deblo letvu, prema njoj procjenjivali dužine sortimenata i upisivali podatke u priručni obrazac prema kvalitetnoj klasi sortimenata. 7 |