DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 84     <-- 84 -->        PDF

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA


DRUŠTVO ITŠDI ZAGREB U POSJETI ŠUMARSTVU I
DRVNOJ INDUSTRIJI BJELOVARA


Dana 18. rujna 1987 god članovi DIT-a šumarstva i drv. industrije Zagreb,
Sekcije umirovljenika, posjetili su Bjelovar radi upoznavanja i sagledavanja
razvoja drvne industrije i šumarstva te regije. U Bjelovar smo došli jutarnjim
vlakom u 7,45 d tu su nas dočekali predstavnici DIT-a Bjelovar kolege ing Ivaniš
i ing Bačak.


Prvo smo otišli u D.I »Česmu« i tu nam je teh. rukovodilac dr Prka u
kratkim crtama prikazao razvojni put drvne industrije. Osnovana je 1960. god.
po Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« kao tvornica šperploča. Ovo šumsko
područje raspolagalo je sa kvalitetnom oblovinom bukve i hrasta u dovoljnim
količinama a koje okolna drvna industrija nije konzumirala u cijelosti s jedne
strane, a i težnja lokalnih vlasti za razvojem vlastite drvne industrije sa druge
strane bitno je utjecala na odluke. Prvo je osnovana tvornica šperploča kapaciteta
4.000 m3, a potom i pilana kapaciteta 15.000 m3. Godine 1964 izdvaja
se drvna industrija iz sastava šumskog gospodarstva u samostalnu radnu
organizaciju i daljnjim rekonstrukcijama povećava kapacitet tvornice šperploča
na cea 9.000 m3, pilane na 30.000 m3 i tvornice furnira na 6.000 m3. God.
1979 puštena je u pogon i tvornica ploča iverica kapaciteta 75.000 m3, da bi se
nakon požara ista modernizirala kompjuterizirala i povećao kapacitet na 115.000
m3. Godine 1981 u sastav Dl »Česma« ulazi pilana u Čazmi, koja se rekonstruira
na kapacitet 15.000 m3, od toga 2/3 hrasta a ostalo jasen te meke i tvrde listaće.
God. 1986. na području Čazme otvara se i tvornica interijera: obloga, stropova,
pregradnih stijena te izrada ugradbenih ormara iz oplemenjenih ploča
melaninskim papirom a uskoro i hrastovim furnirom. Osim toga u sastavu Dl
»Česme« je i tvornica komadnog namještaja u Grubišnom polju.


Dl »Česma« je jedan od naših najvećih prerađivača drvne sirovine, godišnje
preradi cea 220.000 nil Zapošljava 1600 radnika, sa beutto produktom od 35
milijardi i ostatkom čistog dohotka od 1 milijarde dinara. Obilaskom pogona
uvjerili smo se u slijedeće:


— da je proizvodnja na zavidnoj visini i čini jednu cjelinu,
— da je iskorištavanje drvne mase racionalno,
— da otpatka praktično nema jer se sve koristi u proizvodnji ploča iverica,
— da se hrastov furnir već reže i od trupčića 0 25 cm,
— da se radi lakšeg transporta prostornog drva za ivericu isto izrađuje u
većim dužinama a nel met, a prikraćuje se u tvornici na zato posebnim
uređajima.
Nakon zakuske u društvenom restoranu te industrije, autobusom Šumskog
gospodarstva otišli smo u šumski predjel »Česma« i u odjelu 58, divili se stručno
uzgojenim i sačuvanim prekrasnim hrastovima. Ovdje su nam kolege ing.
Ivaniš i ing Bačak u kratkim crtama prikazali Šumsko gospodarstvo »M. Birta«,


82




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Koje gospodari šumama u »Bilogorsko-podravskoj regiji.« Površina šuma je


173.232 ha, od toga pod šumom 162.788 ha sa drvno m zaliho m od 37,532.000
m3, god prirastom od cea 1,200.000 m3, god. etatom od 958.000 m3 i to
581.000 m´i glavnog i 377.000 m;i prethodnog prihoda. U drvnoj masi zastupljen
je hrast sa 27%, bukva 36"/o, grab 16»/«, OTL 7<>/o, vrba i topola 2ll°/o i l´V« četinjače. Prosječna drvna masa je 230,6 m3 po ha.
Gospodarstvo je organizirano prema novom zakonu od 1984. od:


OOUR Uzgoj i zaštita šuma sa sjedištem u Koprivnici,


OOUR-ima iskorištavanja šuma u Bjelovaru i Đurđevcu.


Svaki OOUP. ima po 11 poslovnih jedinica u bivšim sjedištima šumarija s
tim da OOUP.. uzgoj ima i poslov. jedinicu lovstvo, a OOUR-i iskorištavanja
i po 1 poslov. jedinicu transporta. Radna zajdnica i sjedište Šum. gospodarstva
je u Bjelovaru. Zaposleno je 2800 radnika a od toga 560 inžinjera i tehničara
što u znatnoj mjeri omogućava dobar rad društva.


Ukupni brutto promet gospodarstva za 1987 je predviđen sa 27,040 milijardi
din. dohotkom od 11,340 milijardi i akumulacijom 3,385.000 milijardi. Šumsko
gospodarstvo mnogo ulaže na otvaranje šumskih površina tako da je oko 10
km cesta na 1000 ha, a to se smatra još uvijek nedovoljno.


Posebna pažnja poklanja se obnovi šuma nastojeći po mogućnosti istokristiti
prirodnu naplodnju, što baš nije uvijek lako moguće, naročito u vrijednim
hrastovim šumama kao što je baš slučaj u šum. predjelu »Česma« i drugima
gdje hrast dolazi u zajednici sa grabom i gdje vrlo lako grab uništi hrastov
podinladak. U tu svrhu se mora biti jako pažljiv pri pripremi sastojina za oplodnju,
te poslije intervencijom u branjevinama kemijskim sredstvima kao i čišćenjem
i prevršavanjem grabovog podmlatka.


Nakon pregleda šum. predjela »Česma« otišli smo u lugarnicu na Rogović.
kutu, gdje smo isto tako pogledali jednu vrlo lijepu sastojinu bukve i hrasta
kitnjaka sa cea 400 m3 po ha drvne mase.


Nakon ručka i razmjena mišljenja, autobusom šumskog gospodarstva vratili
smo se u Zagreb, puni dojmova, uvjereni da i mlađi kolege vode i dalje
brigu o potrajnosti šumarstva, jer su čak na 600 ha produžili ophodnju hrasta na
160 godina, što je vrijedno pažnje i pohvale.


Emanuel Viliček, dipl. inž. šum.