DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 84 <-- 84 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA DRUŠTVO ITŠDI ZAGREB U POSJETI ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI BJELOVARA Dana 18. rujna 1987 god članovi DIT-a šumarstva i drv. industrije Zagreb, Sekcije umirovljenika, posjetili su Bjelovar radi upoznavanja i sagledavanja razvoja drvne industrije i šumarstva te regije. U Bjelovar smo došli jutarnjim vlakom u 7,45 d tu su nas dočekali predstavnici DIT-a Bjelovar kolege ing Ivaniš i ing Bačak. Prvo smo otišli u D.I »Česmu« i tu nam je teh. rukovodilac dr Prka u kratkim crtama prikazao razvojni put drvne industrije. Osnovana je 1960. god. po Šumskom gospodarstvu »Mojica Birta« kao tvornica šperploča. Ovo šumsko područje raspolagalo je sa kvalitetnom oblovinom bukve i hrasta u dovoljnim količinama a koje okolna drvna industrija nije konzumirala u cijelosti s jedne strane, a i težnja lokalnih vlasti za razvojem vlastite drvne industrije sa druge strane bitno je utjecala na odluke. Prvo je osnovana tvornica šperploča kapaciteta 4.000 m3, a potom i pilana kapaciteta 15.000 m3. Godine 1964 izdvaja se drvna industrija iz sastava šumskog gospodarstva u samostalnu radnu organizaciju i daljnjim rekonstrukcijama povećava kapacitet tvornice šperploča na cea 9.000 m3, pilane na 30.000 m3 i tvornice furnira na 6.000 m3. God. 1979 puštena je u pogon i tvornica ploča iverica kapaciteta 75.000 m3, da bi se nakon požara ista modernizirala kompjuterizirala i povećao kapacitet na 115.000 m3. Godine 1981 u sastav Dl »Česma« ulazi pilana u Čazmi, koja se rekonstruira na kapacitet 15.000 m3, od toga 2/3 hrasta a ostalo jasen te meke i tvrde listaće. God. 1986. na području Čazme otvara se i tvornica interijera: obloga, stropova, pregradnih stijena te izrada ugradbenih ormara iz oplemenjenih ploča melaninskim papirom a uskoro i hrastovim furnirom. Osim toga u sastavu Dl »Česme« je i tvornica komadnog namještaja u Grubišnom polju. Dl »Česma« je jedan od naših najvećih prerađivača drvne sirovine, godišnje preradi cea 220.000 nil Zapošljava 1600 radnika, sa beutto produktom od 35 milijardi i ostatkom čistog dohotka od 1 milijarde dinara. Obilaskom pogona uvjerili smo se u slijedeće: — da je proizvodnja na zavidnoj visini i čini jednu cjelinu, — da je iskorištavanje drvne mase racionalno, — da otpatka praktično nema jer se sve koristi u proizvodnji ploča iverica, — da se hrastov furnir već reže i od trupčića 0 25 cm, — da se radi lakšeg transporta prostornog drva za ivericu isto izrađuje u većim dužinama a nel met, a prikraćuje se u tvornici na zato posebnim uređajima. Nakon zakuske u društvenom restoranu te industrije, autobusom Šumskog gospodarstva otišli smo u šumski predjel »Česma« i u odjelu 58, divili se stručno uzgojenim i sačuvanim prekrasnim hrastovima. Ovdje su nam kolege ing. Ivaniš i ing Bačak u kratkim crtama prikazali Šumsko gospodarstvo »M. Birta«, 82 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Koje gospodari šumama u »Bilogorsko-podravskoj regiji.« Površina šuma je 173.232 ha, od toga pod šumom 162.788 ha sa drvno m zaliho m od 37,532.000 m3, god prirastom od cea 1,200.000 m3, god. etatom od 958.000 m3 i to 581.000 m´i glavnog i 377.000 m;i prethodnog prihoda. U drvnoj masi zastupljen je hrast sa 27%, bukva 36"/o, grab 16»/«, OTL 7<>/o, vrba i topola 2 Gospodarstvo je organizirano prema novom zakonu od 1984. od: OOUR Uzgoj i zaštita šuma sa sjedištem u Koprivnici, OOUR-ima iskorištavanja šuma u Bjelovaru i Đurđevcu. Svaki OOUP. ima po 11 poslovnih jedinica u bivšim sjedištima šumarija s tim da OOUP.. uzgoj ima i poslov. jedinicu lovstvo, a OOUR-i iskorištavanja i po 1 poslov. jedinicu transporta. Radna zajdnica i sjedište Šum. gospodarstva je u Bjelovaru. Zaposleno je 2800 radnika a od toga 560 inžinjera i tehničara što u znatnoj mjeri omogućava dobar rad društva. Ukupni brutto promet gospodarstva za 1987 je predviđen sa 27,040 milijardi din. dohotkom od 11,340 milijardi i akumulacijom 3,385.000 milijardi. Šumsko gospodarstvo mnogo ulaže na otvaranje šumskih površina tako da je oko 10 km cesta na 1000 ha, a to se smatra još uvijek nedovoljno. Posebna pažnja poklanja se obnovi šuma nastojeći po mogućnosti istokristiti prirodnu naplodnju, što baš nije uvijek lako moguće, naročito u vrijednim hrastovim šumama kao što je baš slučaj u šum. predjelu »Česma« i drugima gdje hrast dolazi u zajednici sa grabom i gdje vrlo lako grab uništi hrastov podinladak. U tu svrhu se mora biti jako pažljiv pri pripremi sastojina za oplodnju, te poslije intervencijom u branjevinama kemijskim sredstvima kao i čišćenjem i prevršavanjem grabovog podmlatka. Nakon pregleda šum. predjela »Česma« otišli smo u lugarnicu na Rogović. kutu, gdje smo isto tako pogledali jednu vrlo lijepu sastojinu bukve i hrasta kitnjaka sa cea 400 m3 po ha drvne mase. Nakon ručka i razmjena mišljenja, autobusom šumskog gospodarstva vratili smo se u Zagreb, puni dojmova, uvjereni da i mlađi kolege vode i dalje brigu o potrajnosti šumarstva, jer su čak na 600 ha produžili ophodnju hrasta na 160 godina, što je vrijedno pažnje i pohvale. Emanuel Viliček, dipl. inž. šum. |