DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 80 <-- 80 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Grupa autora: OSNOVE ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA Izdavač: Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1987. Format: 17 x 24 cm, 9 fotografija, 53 tabele, 11 karata, 59 raznih grafičkih priloga, 340 stranica. Naklada 5.000 primjeraka. Sažetak na engleskom jeziku. Nedavno je pod gornjim naslovom izašla knjiga, koju je napisalo deset stručnjaka raznih specijalnosti: Dr Stjepan Bertović, dipl. inž. šum. (ujedno redaktor edicije), Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum., Iso Galović, dipl. inž. šum., dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike, Dragutin Krš, dipl. inž. šum., Marko Knežević, dipl. inž. agr., mr. Andrija-Željko Lovrić, dipl. inž. biol., dr Jakob Marti nović ,dipl. inž. šum., dr Ivo Velić, dipl. inž.gcol. i dr Josipa Velić, dipl. inž. geol. Građa knjige razdijeljena je na slijedeća poglavlja: — Uvod — Utjecaj geološke građe na pojavu šumskih požara u SFRJ, s osobitim obzirom na dinarski krš. — Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od požara. — Podneblje i bioklimati — Neki granični klimatski uvjeti u pojedinim fitobioklimatima. — Odnos tala i šumskih požara. — Uzroci požara na vegetaciji. — Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara. — Karakteristike meteorolških elemenata koji pogoduju nastanku i širenju šumskih požara. — Šumski požari i sistemi procjene opasnosti od požara. — Biološke i tehničke mjere prevencije te organizacije otkrivanja i gašenja šumskih požara. — Utjecaji požara na pejzaž. — Zaključci i preporuke — Literatura po poglavljima. U uvodnom poglavlju govori se o društvenoj i ekonomskoj važnosti zaštite šuma od požara. Iz mnogobrojnih podataka o požarima u nas i u svijetu vidljivo je da se naša zemlja po broju požara i sagorjeloj površini u posljednjih desetak godina nalazi na posljednjem mjestu u mediteranskom području. Unutar SFRJ u razdoblju od 1965. do 1985. godine najviše je stradala SR Hrvatska, na koju otpada 43,5% požara i 62,28´°/» opožarene površine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U drugom poglavlju prikazan je petrograi´ski sastav stijena i regionalno-geološka rasprostranjenost u vezi s izbijanjem požara. Na temelju toga Jugoslavija je podjeljena na područja minimalne, srednje i maksimalne ugroženosti. Treće poglavlje prikazuje značenje reljefa kao modifikatora ekoloških prilika, koje su važne u prevenciji i gašenju požara, rekultivaciji izgorjeloga biljnog pokrova i sanaciji požarišta. U četvrtom i petom poglavlju riječ je o klimi. Na osnovi novijih klimatoloških istraživanja teritorij SFRJ razdijeljen je na sedam bioklimata. Njihov je prostorni raspored s obzirom na prirodne uvjete za nastanak šumskih požara prikazan na dvije karte, uz 65 klimadij agrarna po Walteru. Posebno su razmotreni neki granični klimatski uvjeti, koji bitno povećavaju opasnost od požara u pojedinim bioklimatima. U šestom poglavlju opisuju se osnovna svojstva glavnih tipova tala, važna za odnos tla i požara na vegetaciji, promjene nekih svojstava tla pod utjecajem požara i daju pedološki prioriteti u obnovi izgorjelih šuma. Tekst je dokumentiran tabelama s mnogo relevantnih podataka, od kojih se neki sada prvi puta objavljuju. U sedmom poglavlju detaljnije su opisani mnogobrojni uzroci požara i s time u vezi istaknuta je važnost preventivne zaštite, od niza tehničkih mjera do svestranog javnog informiranja, propagande i edukacije pučanstva. Osmo poglavlje sadrži prikaz vegetacijskih preduvjeta za izbijanje požara, a prema stupnju ugroženosti šumska je vegetacija kategorizirana u pet glavnih skupina. Geografski raspored šumskih zajednica s oznakom tih kategoroija vrlo jasno i pregledno prikazan je na izvornim kartama SFRJ i dinarskog krša. U 11 tablica dane su sheme regresivnih i progresivnih sukcesijskih nizova prije laznih zajednica u različitim bioklimatima. U devetom poglavlju razmatraju se meteorolški elementi pogodni za nastanak i širenje šumskih požara u uvjetima kada oni prelaze određene granične vrijednosti. To su prije svega količine oborina, trajanje sušnih razdoblja, visoke temperature zraka, niska zračna vlaga, naročito jačina vjetra. Posebno se govori o metodama lokalne prognoze vremena i mogućnostima umjetnog dje lovanja na vrijeme, što bi donijelo velike koristi zaštiti šuma od požara. Tekst je popraćen mnogobrojnim tabelama, dijagramima i sinoptičkim kartama. Najopsežnije je deseto poglavlje, u kojemu se najprije iznosi kratka povijest gašenja šumskih požara, njihova klasifikacija, definicija šumskog požara, šume i šumskog zemljišta. Zatim se opisuje gorivi materijal u šumi i način njegove redukcije radi smanjenja opasnosti od požara. Osobito su detaljno prikazani sistemi procjene opasnosti od šumskih požara u Kanadi (s praktičnim primjerima), SSSR-u, Norveškoj i u našoj zemlji. Naglašen je udio meteorologije u zaštiti šuma prije, za vrijeme i nakon požara, a na temelju podataka sa 109 meteoroloških stanica i razdoblje od 20 godina izrađene su karte klima — požarnih područja Jugoslavije. U jedanaestom poglavlju, koje je također veoma opširno, detaljno je razrađena organizacija otkrivanja i gašenja požara, sredstva i oprema za gašenje, posebno upotreba aviona i helikoptera. Dvanaesto poglavlje razlikuje se od ostalih po tome, što se u njemu cjelokupna problematika zaštite šuma od požara tretira više s estetskog nego ekonomskog stajališta. Razmatra se destruktivni učinak požara na krajolik, osobito primorski, koji je sastavni dio prirodnih ljepota naše zemlje, neprocjenjivih vrijednosti. |