DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— For a sufficiently accurate appraisal of performance and the determination
of the value of standing timber in the biological reproduction of wood in the near
future, a sufficiently objective method is the one recommended by Kralji ć in
a separate work of his (7). It is based on the respective data file for assortments
determined by direct measurements carried out on felled trees at the
technical standardization of fellings and woodworking, or during regular tree
fellings. The authors give numerous pieces of advice for improving the application
of this data file for calculations, and in the final conclusion give many
other recommendations.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 25     <-- 25 -->        PDF

12) Spi ranec, M.: »Tablice drvnih masa jele i smreke«, izdanje Šumarskog instituta
Jastrebarsko, Zagreb 1976.
13) Sp i ranec , M.: »Drvnogromadne tablice«, RADOVI 22, izdanje Šumarskog
instituta Jastrebarsko, Zagreb 1975.
14) Tomanić, S., Hitrec, V., Vondra, V.: »Sistem određivanja radnog vremena
sječe i izrade drva«, Zagreb 1978, str. 1—443.


15) Vondra , V.: »Izrada li primjena matematičkih modela za sastavljanje godišnjih
planova sječa i procjenu radnog vremena te normativa goriva i maziva
za sječu i izradu drva — uz primjenu elektroničkog računala«, magistarski
rad u rukopisu, Zagreb 1986.


16) Društv o inženjera i tehničara SR Hrvatske, Sekcija šumarstva i drvne industrije:
»Mali šurnarsko-tehnički priručnik«, Zagreb 1949, str. 1—206, vidi str. 136,
157, 158, 159.


How to Enable a Cheaper and more objective Evaluation of the Wood
Stock Assortments in a Forestry Organization of Associated Labour —
for the Purpose of Appraisal of Performance in Silvi-Biological Reproduction
of Wood?


Summary


The authors give a succinct description of the stands in trial areas, referring
to the original data from the relevant literature. After that, they make
a detailed description of the methods used to assess assortments in the trial
areas, giving short characteristics of assessors A, B and C — forest workers
with long-standing practice, and of X — a third-year forest student without
any practice. In a separate part they discribe methods for calculating the
quantity and value of standing timber for two assessments of samples assessed
on the spot by assessors A, B, C and X for pedunculated oak, fir and Aleppo
pine.


In the part dealing with the results of the assessments and containing the
necessary comments, the authors present the final results of the calculation of
values according to the assessments made by the above assessors and the calculated
objective values on the basis of assortments obtained by assortment equations
(V. Vondra , see references under 51) derived from the data flile based
on the direct measurements of assortments of felled penduculated oak trees,
carried out on the basis of assortment tables for fir trees and on the basis of
average assortments determined for a half of the same trial areas in 1965 (this
is only a roughly orientational basis for comparison) for Aleppo pine. From these
results and comments it can be seen that:


— Visual assessments of assortments of unfelled stock give data heavily
slanted by the assessors´ subjectivity (in the examples given in this work they
deviate, according to more objective calculated data, in the level of indices about
from 69 to 139).
— Comparability of periodical inventory taking is much more objective when
inventory is taken on the same stands by the same assessors (in the examples
given in this work deviations from their arithmetic mean ranged about from 1
to 12 per cent). However, even such inventory taking is not sufficiently objective
for appraising performance and determining the value of standing timber in the
biological reproduction of wood.
23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 24     <-- 24 -->        PDF

radne organizacije šumarstva postiže još veća vjernost realnom stanju —
i uspjeha i imovine ...


6) Potrebno je nastaviti s timskim istraživanjima sličnim, pa i analognim,
ovim našim prethodnim istraživanjima. Buduća istraživanja trebaju se odnositi
na znatno veće uzorke i raznorodnije uvjete (starosti, vrsti drveća i
dr.), pri čemu treba budno paziti da sortimenti u datoteci, odnosno u sortimentnim
tablicama, te u okularnim procjenama neposječenog drva — potpuno
odgovaraju onima u Cjeniku, tj. da se odnose na isti standard.


7) Na temeljima, navedenim pod toč. 3—5. ovih zaključaka — postaje
realn o moguć e dovoljno pouzdano u skoroj budućnosti provoditi b ilanciranje
uspjeha i utvrđivanje imovine u biološkoj reprodukciji
drva u šumarstvu, primjereno toj djelatnosti (suglasno radu Kraljić a
1985. Hl). Time će i ta djelatnost šumarstva u financijskom poslovanju zadovoljiti
zahtjeve i praksu — uvriježene u svim ostalim tipičnim proizvodnjama (privređivanjima).


LITERATURA


1) Golubović, U., Me stro vic, S.: »Turistička renta kao funkcija šumskih
sastojina uz Jadransko more i magistralu«, Šumarski list 11/12, 1966, Zagreb,
str. 481—496, vidi str. 488.


2) Klepac , D.: »Funkcionalni odnos između debljine kore i prsnog promjera
za naše važnije listopadno drveće«, Šumarski list 7—9, 1958, Zagreb, str. 251—
—267.


3) Klepac , D.: »Istraživanja o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama
«, Glasnik za šumske pokuse 16, 1972, Zagreb, str. 105—122.
4) Klepac , D.: »Prilog boljem poznavanju uređivanja šuma alepskog bora«,
Šumarski list 3—4, 1960, Zagreb, str. 74—84, vidi str. 78.


5) Kraljić , B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,
izdanje Školske knjige Zagreb, Zagreb 1952, str. 1—802 + I — XXI + džep s
11 tabličnih priloga.


6) Kraljić , B.: »Razgraničenje i kalkulacija jednostavne biološke godišnje reprodukcije
drva — sumarno i po jedinicama tečajnog drvnog prirasta, odnosno
godišnje sječne drvne mase«, RADOVI 63, izdanje Šumarskog instituta Jastrebarsko,
Zagreb 1985, XI rad, str. 1—29 + Summaries 19. Ofset tisak; vidi
prilog I, na str. 18—23.


7) Kraljić , B.: »Bilanciranje u biološkoj reprodukciji drva«, RADOVI 63, izdanje
Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1985, XVI rad, str. 1—18 +
Summaries 31—33. Ofset tisak.


8) Plavšić , M., Golubović , U.: »Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
kod jele (Abies alba, Mili.)«, Šumarski ist 9—10, 1963, Zagreb, str. 367—
—387, vidi str. 378.


9) Plavšić , M., Klepac , D.: »Strukturalni odnosi posavskih šuma obzirom
na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu«, Glasnik za šumske pokuse 14, 1960,
Zagreb, str. 314—358.


10) Plavšić , M.: »Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim
prebornim šumama«, Zavod za ekonomiku i organizaciju šumske privrede
i drvne industrije Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1967, str.
1—114. Ofset tisak.


11) Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija
Zagreb : »Cjenik objektivnih vrijednosti drvnih sortimenata na panju (Vn)
po m3 po vrijednosnim razredima«, Zagreb, siječanj 1966. Umnoženo ciklostilom.


22




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Razumljivo, metodu koju smo predložili treba dalje provjeravati i usavršiti
— putem opsežnijih i preciznijih timskih istraživanja, u potpunosti obrađenih
statističko-matematičkim metodama.


Povoljni konačni rezultati tih daljnjih istraživanja — mogli bi REVOLUCIONIRATI
ekonomiku naših šumskih gospodarstava. Naime, njima još
MANJKA bilanciranje uspjeha u šumskobiološkoj reprodukciji da bi se i ta
reprodukcija mogla općenito priznati tipično proizvodnom
djelatnošću.


ZAKLJUČCI


Na temelju navedene obrade u ovom radu — došlo se do ovih zaključaka:


1) Prema okularnom procjenjivanju asortimana neposječene drvne zalihe,
procjenjivanjem na terenu, dobijaju se podaci vrlo opterećeni subjektivnošću
procjenitelja: u primjerima ovog rada, u jednođobnim sastojinama hrasta lužnjaka
u Posavini, prema stortknentnim formulama (datoteci), odstupaju u
visinama indeksa oko 130 do 136, u prebornim sastojinama jele u Gorskom
kotaru, prema sortimentnim tablicama, oko 139 do 113, a u jednođobnim sastojinama
alepskog bora u Makarskom primorju, prema prosječnom asortimanu
crnog bora podjednake starosti, oko 69 do 84; to znači za sve tri vrste
drveća zajedno oko 69 do 139. Prema tome, putem inventarizacija na temelju
takvih procjena — iluzorni su rezultati bilanciranja uspjeha i utvrđivanja
imovine u biološkoj reprodukciji drva u šumarstvu!


2) Usporedivost periodskih inventarizacija znatno je pouzdanija kada ih
obavljaju na istim sastojinama isti procjenitelji: u primjerima ovog rada
odstupanja prema njihovim aritmetskim sredinama iznosila su oko 1 do 12%.
No, ni takve provedbe inventarizacija nisu dovoljno pouzdane za bilanciranje
uspjeha i utvrđivanja imovine u biološkoj reprodukciji drva u šumarstvu!


3) Relativno potpuna objektivnost procjene asortimana u neposječenom
stanju — može se postići tako da se direktno izmjere prsni promjeri u cm
i visine u metrima na dovoljnom broju oborenih stabala (prilikom tehničkog
normiranja pa i sječe i izradbe drva pri iskorišćivanju šuma) te, na temelju
tih direktnih mjerenja, dobijene rezultate registrira elektroničkim računalom
u odnosnu datoteku. Tada se za svaki cm prsnog promjera i metar visine stabla
iz datoteke mogu polučiti objektivni postoci datog asortimana u odnosnoj drvnoj
masi (Kraljić 1985. III).


4) Relativno dovoljna vjernost realnom stanju pri statistički dovoljnim
uzorcima može se postići primjenom daljnjih preporuka koje su navedene u
ovom radu na str. 16 — 17.


5) Pri bilanciranju uspjeha i utvrđivanju imovine u biološkoj reprodukciji
drva u šumarstvu primjenjuju se višegodišnje periodske inventarizacije
vrijednosti neposječenog i posječenog drva »na panju« u čitavo m šumskogospodarskom
području. Pri pojedinim sastojinama jednodobnih šuma uspjeh
gospodarenja ionako je zamagljen starenjem sastojina — što bitno utječe na
njihov prirast vrijednosti.. . Zbog toga se pri bilanciranju uspjeha čitav e


21




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Iz svega što smo naprijed naveli, vidi se da nismo u ovom radu uopće
namjeravali usporediti pouzdanost metode Danhelovskog i metode koja se temelji
na podacima datoteke, odnosno sortimentnih tablica. U tu svrhu trebali
bi istraživati daleko veći broj primjernih šumskih sastojina i stabala te podatke
obraditi na temelju statističke matematike. To bi tražilo timski rad (usporedi
literaturu pod 7) i znatna financijska sredstva.


U tu svrhu bilo bi najprikladnije utvrditi Sortimente drvne mase oborenih
stabala na više sječina, i to direktnim mjerenjem metodom sekcioniranja.
Tek takve bi podatke mogli smatrati potpuno vjernim realnosti, tj.
potpuno objektivnim. (Takva razrada bila bi prikladna za neku
buduću magistarsku radnju, pa i disertaciju).


U ovom našem radu, naprotiv, željeli smo putem jednostavnijeg i jeftinijeg
prethodnog istraživanja (pilot-study) sam o ocijeniti stupanj subjektivnosti
utvrđivanja vrijednosti neoborenih stabala u šumskim sastojinama po
metodi Danhelovskog i po metodi koja se temelji na podacima datoteke, oblikovanim
u odgovarajuće sortimentne jednadžbe, odnosno po metodi koja se
temelji na podacima sortimentnih tablica. Polazili smo od radne hipoteze —
da je navedena metoda daleko manje subjektivna a njezina primjena mnogo
jednostavnija i jeftinija od primjene metode Danhelovskog. Tu drugu metodu
prethodno smo u našem radu proglasili »relativno objektivnom« i s njome
uspoređivali rezultate »subjektivnijih« procjena asortimana (obavljenih »odoka
«) navedenih procjenitelja. Stoga smo se na str. 14 u tom smislu i ogradili
dvjema stavkama (red 4 do 5 odozdo).


Metoda koja se temelji na podacima datoteke ne samo da je jeftina nego
daje i konstantno jednake podatke za istu drvnu zalihu — koliko god puta
se opetovala njezina primjena. To je aksiom koji ne treba posebno dokazivati.
A to je vrlo važno pri bilanciranju uspjeha šumskobiološke reprodukcije
drva, pri kojem se vrše inventarizacije količina i asortimana drvnih zaliha
na početku i na kraju obračunskog razdoblja kao i posječene drvne mase u
toku tog razdoblja. Pri primjeni subjektivnostima svakako opterećene metode
okularnog procjenjivanja asortimana po Danhelovskom — svako procjenjivanje
u pravilu dat će drukčije rezultate pri istom procjenitelju, a osobito
pri raznim procjeniteljima; pored toga svaka je takva procjena skupa,
pogotovo znatno skuplja od korištenja odnosne datoteke elektroničkog računala
(u načelu slobodnog od subjektivnih grešaka).


Pretpostavljena radna hipoteza potvrdila se u našem istraživanju — ne
samo oslanjajući se na logiku razmišljanja nego i na stanovito statističko-
matematičko testiranje.


Naše orijentacijsko istraživanje podobnosti odnosnih sortimentnih tablica
u navedenu svrhu pokazalo je pak da je njihova primjena lišena subjektivnih
grešaka procjenitelja, da pruža također uvijek konstantne rezultate, da je
jednostavna i jeftina — ali je opterećena greškama imanentnima toj metodi
(npr. razlikama konkretnog boniteta i onog sortimentnih tablica).


Prema tome, na temelju tog našeg prethodnog istraživanja — do daljnjega
preporučamo primjenu podataka datoteke pri bilanciranju uspjeha šumskobiološke
reprodukcije drva, jer ona omogućuje objektivnij e a jeftinij
e rezultate.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Tab. 13. pruža analogne rezultate procjena koje je obavio procjenitelj X:
pri procjeni Xt 9,31 m:!, odnosno ukupno 1057.58 din; pri procjeni X2 9,31 m3,
odnosno ukupno 1189,26 din.


Tab. 14. pruža podatke o odstupanju đobijenih rezultata unutar procjena
C| i C2, odnosno procjena Xj iX , — i to po vrijednosti.


Pri tome rezultati pojedine procjene uspoređuju se s arimetičkim sredinama
rezultata obiju procjena. Ta aritmetička sredina odstupa po vrijednosti
ukupno ± 4,82% pri procjenitelju C, odnosno ± 11,72´% pri procjenitelju X.
Prema tome i ovdje druga procjena prema prvoj pri svakom procjenitelju odstupa
dvostruko od ovdje navedenih postotaka.


Iz navedenog se vidi da je procjenitelj X procjenjivao vrlo neujednačeno
(varijabilno) a i procjenitelj C da je procjenjivao s prevelikom varijabilnošću.


Tab. 15. pruža podatke o odstupanju đobijenih rezultata između procjena
procjenitelja C i X s obzirom na objektivniju osnovu, tj. rezultate obračunate
na temelju drvnogromadnih tablica za crni bor i sortimenata prema prosječnim
podacima o udjelu pojedinih grupa sortimenata u ukupnoj drvnoj masi,
koji nisu diferencirani po debljinskim stupnjevima stabala u istoj sastojim
alepskog bora godine 1965. (1).


Ako se vrijednost na temelju tih objektivnijih (što ne znači »vjernijih
ralnosti«, točnijih) obračunatih podataka označi indeksom 100,0, vrijednost
prema procjenitelju C iznosi samo 68,92 a vrijednost prema procjenitelju X
samo 83,89.


Ovdje još jednom upozoravamo na naše navode koji se odnose na računanje
ukupne bruto drvne mase kao za crni bor a asortimana prema sastojini
alepskog bora u odjelu 4, starosti 40 godina u godini 1965. Asortiman se nije
mogao računati primjenom postotaka udjela sortimenata po debljinskim stupnjevima
ili razredima ili grupama stabala — već samo za procjenjivana
stabla ukupno. Obračunati asortiman se temeljio na JUS-u 1962. kao i Cjenik
(11), a procjene procjenitelja C i X na JUS-u iz godine 1955. Zbog svega toga,
ta je osnova usporedbe u tab. 15. — s obzirom na vjernost realnosti, preciznost
— samo grubo orijentaciona.


Iz tab. 14. i 15. također vidimo da se nije mogla zapaziti nikakva zakonomjernost
u odstupanjima po debljinskim grupama!


Uspoređujući indekse vrijednosti u tab. 6, i 11. i 15, lako je opaziti da
su konkretni procjenitelji pri hrastu lužnjaku i jeli procjenjivali viš e
iznos e od rezultata koji su se temeljili na sortimentnoj jednadžbi za hrast,
odnosno na navedenim sortimentnim tablicama za jelu. Pri alepskom boru
oni su procjenjivali niž e iznos e od rezultata koji su se temeljili na
drvnogromadnoj tablici za crni bor i asortimanu raspoloživom za alepski
bor...


UMJESTO DISKUSIJE


Zbog ograničenog prostora tiska, ovdje ispuštamo Diskusiju koju smo
sastavili na 6 stranica, napisanih mašinom za pisanje; posebno zainteresirani
čitaoci mogu je vidjeti u arhivi prvog autora ovog rada. Umjesto te Diskusije,
ovdje napominjemo:


19




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Pri procjeni B9 obračunavanjem se utvrdilo 226,75 m:!, odnosno ukupno
32282,10 din.


Tab. 8. pruža analogne rezultate procjena koje je obavio procjenitelj X: priprocjeni
Xt 219,93 m3, odnosno 26483,87 din, ukupno; a pri procjeni X2 226,54
m3, odnosno 27920,85 din, ukupno.


Tab. 9. pruža analogne podatke na temelju sortimentnih tablica (8): 209,96
m3, odnosno 22907,16 din, ukupno.


Tab. 10. pruža podatke o odstupanju dobijenih rezultata unutar procjene
Bj i B2, odnosno procjena Xj i X2 — i to po vrijednosti.


Pri tome rezultati pojedine procjene uspoređuju se s arimetičkim sredinama
rezultata obiju procjena. Ta arimetička sredina odstupa po vrijednosti
ukupno ±3,30 pri snimanju B, odnosno ±3,11 % Pri snimatelju X. Prema
tome i ovdje druga procjena prema prvoj pri svakom procjenitelju odstupa
dvostruko od ovdje navedenih postotaka.


Iz navedenog se vidi da je procjenitelj X procjenjivao nešto konstantnije
od procjenitelja B, no obojica su procjenjivala konstantnošću koja varira približno
u visini prosječnog godišnjeg postotka prirašćivanja drva šumskogospodarskog
područja.


Tab. 11. pruža podatke o odstupanju dobijenih rezultata između procjena
pa i rezultata obračunatih na temelju sortimentnih tablica (8).


Da bi se mogle međusobno usporediti subjektivnosti procjenitelja B i X,
i ovdje smo kao temelj usporedbe uzeli treću, objektivniju osnovu, tj. relativno
objektivne podatke obračuna asortimana prema lokalnim sortimentnim
tablicama za jelu. One se temelje na JUS-u iz godine 1962. — kao i Cjenik (11)
a procjene procjenitelja B i X na JUS-u iz godine 1967.


Ako se vrijednost na temelju sortimentnih tablica označi indeksom 100,0,


vrijednost procjenitelja B iznosi čak 139,31 a vrijednost procjenitelja X još
uvijek 112,96.


I ovdje u analogiji inače vrijedi komentar koji smo naveli pri tab. 6.
za hrast lužnjak: to više što sortimentne tablice raspolažu podacima za debljinske
stupnjeve širine 5 cm, a razlikuju radničko drvo i celulozno drvo —
bez stupova i ogrjevnog drva.


Iz tab. 10. i 11. također vidimo da se nije mogla zapaziti nikakva zakonomjernost
u odstupanjima po debljinskim grupama!


Alepski bor


Tab. 12. pruža rezultate za prvo i drugo snimanje, tj. procjenu 1 i 2, koje
je obavio procjenitelj C. Pri tome daju se rezultati koji se odnose na drvnu
masu te na njihovu ukupnu vrijednost.


Pri procjeni Cj obračunavanjem se utvrdilo 9,31 m3, odnosno ukupno
931,35 din.


Pri procjeni C2 obračunavanjem se utvrdilo 9,31 m3, odnosno ukupno
887,56 din.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 19     <-- 19 -->        PDF

rencirati Sortimente te uočavati i stupove raznih vrsta (koji imaju razne, više
cijene); pri četinjačama trebalo bi, osim navedenog, još i diferencirati celulozno
drvo od ogrjevnog drva;


— sortimenti iz datoteke, odnosno sortimentne jednadžbe, trebaju biti isti
kao u Cjeniku, tj. temeljiti se na istom standardu (u našem primjeru na JUS-iz god. 1967); pri bilanciranju uspjeha treba drvne zalihe na početku i na
svršetku višegodišnjeg (npr. 10-godišnjeg) razdoblja bilanciranja te sve u tom
razdoblju posječene drvne mase — na temelju vrsta drveća, prsnih promjera
i visina stabala — obračunati po dvoulaznim drvnogromadnim tablicama, a
njihov asortiman prema datotekama koje se temelje na JUS-u koji je na
snazi u godini bilanciranja (posljednjoj u tom razdoblju) i na kojem se temelji
i Cjenik (analogan onome pod 11); na taj način bilanciranje se obavlja
po JUS-u, cijenama i dinarima iz posljednje godine razdoblja bilanciranja uspjeha
gospodarenja (prema 7);
— pri neposrednoj premjerbi oborenih stabala uputno je utvrđivanje kubature
metodom sekcioniranja, osobito pri skupljim vrstama drva, prvenstveno
pri dragocjenijim sortimetima; to međutim, dolazi u obzir jedino ako se
i prilikom prodaje drvnih sortimenata primjenjuje metoda sekcioniranja.
Prednosti primjene tih naših savjeta — očitovale bi se mogućnošću primjene
bilanciranja uspjeha i utvrđivanju imovine i u biološkoj reprodukciji
drva u šumarstvu! Naprotiv, na temelju subjektivnih, pretežno okularnih,
procjena putem procjenitelja — bilanciranje u toj grani šumarske proizvodnje
još uvijek je.. . iluzorno!


Prema tome, u uvjetima sadašnjosti koja relativno visoko vrednuje drvne
Sortimente — prosto su inače iluzorne sve metode bilanciranja u šumarstvu
koje su preporučene u uvjetima kapitalističkog privređivanja, tj. metode Eberbacha,
Godbersen-Spiegel-Abetza, Trebeljahr-Reinholda, Ostwald-Kriegera i dr.
(usporedi B. K r a 1 j i ć 1952 /5/).


No, da se vratimo na kolosijek ovog našeg rada: Očekivali smo da će se
pri grupama tanjih prsnih promjera pokazati veća odstupanja nego li pri grupama
debljih prsnih promjera procijenjenih stabala ... Iz tab. 5. i 6. vidimo
da se ta očekivanja nisu ispunila: prema rezultatima istraživanja nije se moglazapaziti u tome nikakva zakonomjernost!


Dosad u tekstu (naprijed) navedene tablice 1—6, nalaze se u prilogu ovog
rada. Tablice 7—11. za jelu i tablice 12—25. za alepski bor u daljnjem tekstu
ćemo komentirati, a nećemo ih objaviti u prilogu ovog rada — zbog ograničenog
prostora tiska; posebno zainteresirani čitaoci mogu ih vidjeti u arhivi
prvog autora ovog rada.


Jela


Tab. 7. pruža rezultate za prvo i drugo snimanje, tj. procjenu 1 i 2, koje
je obavio procjenitelj B. Pri tome daju se rezultati koji se odnose na drvnu
masu te na njihovu vrijednost.


Pri procjeni Bl obračunavanjem se utvrdilo 226,54 m3, odnosno ukupno
31243,60 din.


17




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— Pri primjeni cijena pojedinih drvnih sortimenata iz Cjenika (11) polazilo
se je od pojedinih stabala, što je uzrokovalo stanovitu subjektivnost
u obračunavanju vrijednosti. (Vjerniji rezutlati bi se dobivali, kad bi se polazilo
od dimenzija pojedinog trupca.)


— Kako je već naprijed navedeno, pri razvrstavanju tanke oblovine procjene
na pojedine Sortimente Cjenika (11) mogu također izazvati stanovite
greške.
— Budući da se podaci datoteke temelje na JUS-u iz god 1967. (kao i
procjene procjenitelja A i X), a dimenzije sortimenata u Cjeniku se temelje
na JUS-u iz god. 1962, pri nekim sortimentima trebalo je podatke iz datoteke
prevesti na standard iz god. 1962. To je svakako moglo uzrokovati stanovite
subjektivne greške.
Na temelju svega toga — možemo zaključiti, da je u ovom radu izračunata
vrijednost na temelju sortimentne jednadžbe (15) relativn o objektivna
a također nije potpuno vjerna realnom stanju pri konkretnim uvjetima.


Pri bilanciranju u biološkoj reprodukciji drva u šumarstvu, taj zaključak
se može u znatnoj mjeri opovrgnuti iz ovih razloga:


— drvne zalihe opetovano se procjenjuju prema istim temeljima i metodologiji
na širokom čitavom šumskogospodarskom području;
— datoteke bi trebalo odvajati po šumskogospodarskim područjima, tipovima
šumskoga gospodarenja, a u visokim jednodobnim šumama eventualno
i posebno za glavne a posebno za sporedne šumske sastojine; pri upotrebi
sortimentnih jednadžbi — one bi se trebale temeljiti na datotekama
odvojeno po ekološko-gospodarskim tipovima;
— pri obračunavanju vrijednosti asortimana moguće je direktno iz datoteke
očitati postotnu strukturu asortimana trupaca pojedinih promjera i
dužina unutar date klase trupaca (koji po Cjeniku imaju različite cijene) te
— pri velikim količinama inventarizacije drvnih zaliha u svrhu bilanciranja
— bez greške utvrđivati odnosne vrijednosti; tako bi se ujednačavanje podataka
ostvarivalo, umjesto putem sortimentne jednadžbe, direktno putem velikih
masa koje se procjenjuju na čitavom šumskogospodarskom području; naime,
pri bilanciranju uspjeha u jednodobnim šumama u pravilu nas ne interesira
»uspjeh« pojedine šumske sastojine (odsjeka) jer na nj snažno djeluje
njezino starenje, zamagljujući »uspjeh« samog gospodarenja sastojinama; taj
»uspjeh« samog gospodarenja utvrđuje se isključivo za cjelinu šumskogospodarskog
područja jednodobnih šumskih sastojina, jer je njezina srednja starost
stalno podjednaka (teorijski stalno ista);
— pri bilanciranju uspjeha u prebirnim šumama može nas pak ujedno
interesirati i »uspjeh« pojedine sastojine (odjela) jer bi ona u pravilu trebala
imati konstantnu srednju starost koja ne zamagljuje »uspjeh« samog gospodarenja
njome; u takvu slučaju korisno je služiti se sortimentnim jednadžbama,
koje se temelje na podacima datoteka po ekološko-gospodarskim tipovima, pa
imaju ulogu strogo lokalnih sortimentnih tablica;
— asortiman se neposrednim mjerenjem može utvrđivati na oborenim stablima
ne samo prilikom tehničkog normiranja sječe i izrade već i mjerenjem
stabala pretežnog pa i čitavog obujma sječne drvne mase;
— »tanka oblovina« navedena u tablicama 1—6. odnosi se na rudničko
drvo; no, osobito pri stablima slabijeg prsnog promjera trebalo bi bolje dijelu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Sortimentne jednadžbe za hrast lužnjak V o n d r a je izveo za tu vrst
drveća, na temelju prsnih promjera i visina stabala te asortimana iz odnosne
datoteke koja se odnosi na pojedini bonitet sastojina (još nije bilo provedeno
uređivanje tamošnjih šuma po ekološko-gopodarskim tipovima). Da bi se
one mogle primijeniti u našoj suvremenoj šumarskoj praksi (koja se redovito
koristi jednoulaznim, dakle lokalnim drvnogromadnim tablicama, bez
posebnog mjerenja visina stabala), on je sortimentne jednadžbe konačno izveo
na temelju prsnih promjera i bruto drvne mase kao nezavisnih varijabli.
Time su te sortimentne jednadžbe postale prikladne za primjenu u našoj praksi,
i to po pojedinim šumskim sastojinama (za pojedini odsjek uređivanja
šuma).


Tab. 5. pruža podatke o odstupanju dobijenih rezultata unutar procjene
A, i A2, odnosno procjena Xj i X2 — i to po vrijednosti.


Pri tome rezultati pojedine procjene uspoređuju se s aritmetičkim sredinama
rezultata obiju procjena. Ta aritmetička sredina odstupa po vrijednosti
ukupno ± 0,99% pri procjenitelju A, odnosno +. l,22"Vo pri procjenitelju
X. Prema tome, druga procjena prema prvoj pri svakom procjenitelju
odstupa dvostruko od ovdje navedenih postotaka.


Iz navedenog se vidi da je procjenitelj A procjenjivao nešto ujednačenije
od procjenitelja X, no obojica da su procjenjivali prilično ujednačeno, ali međusobno
različito.


Tab. 6. pruža podatke o odstupanju dobijenih rezultata između procjena
pa i rezultata obračunatih na temelju datoteke, tj. sortimentne jednadžbe
iz studije Vondre 1985. (15)


Ako se vrijednost na temelju datoteke označi sa indeksom 100,0, vrijednost
snimatelja A iznosi čak 130,1 a vrijednost snimatelja X čak 135,5.


Ako se pretpostavi da je prva vrijednost utvrđena objektivnom procjenom
i to vjernom realnom stanju, druga i treća vrijednost ustanovljene su
subjektivnim procjenama koje vrlo vjerojatno odstupaju od realnog stanja
za navedena — razmjerno prevelika odstupanja. Iz podataka se ujedno vidi da
se prema snimanju snimatelja X dobila ukupna vrijednost za 5,4 indeksna
poena viša od vrijednosti dobijene prema snimanju snimatelja A.


Ovdje smo upotrijebili riječ »objektivno« u značenju nesubjektivnosti,
tj. odsustva subjektivnosti u vezi s okularnim procjenjivanjem, odnosno
temeljeno na mjerenju i korektnom obračunavanju — lege artis — dakle sa
zanemarivom »osobnom jednadžbom«. Riječ »subjektivno« upotrijebili smo
pak u značenju koje se odnosi na okularno procjenjivanje sa značajnom »osobnom
jednadžbom« tj. svjesnim ili nesvjesnim, konstantnim ili varijabilnim,
stalnim ili slučajnim greškama procjenitelja, a s korektnim obračunavanjem



lege artis.
Međutim, postavlja se pitanje da li su rezultati izračunati na temelju
datoteke uistinu pouzdanije vjerni realnom stanju? Oni u ovom radu mogu
diferirati od realnog stanja iz ovih razloga:


— Podaci datoteke odnose se na podjednake šumske sastojine, pa i na
konkretno tretirane šumske sastojine, ali na veće površine, pa i već i bro j
stabala.
14




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 15     <-- 15 -->        PDF

HRAST-.PROCJENA "X 2 "


Tab. 3b


TRUPCI


Tanka Prostorno


Ukupno


obiovina drvo


GRUPA F I II III


m3


I 0,00 0,24 3,03 3,05 3,33 2,30 11,95
II 0,00 4,58 5,82 5,01 2,33 2,64 20,38
III 5.57 5,41 2,60 5,33 2,77 6,60 28,28
IV 15.65 6,84 3,68 6,21 6.99 42.08


2,71
V 31,69 6,92 3,71 11,86 13,64 71,36


3,54


UKUPNO 52,91 23,99 18,84 31,46 14,68 32,17 174,05


dinara


I 0,00 52,22 474,50 218.38 280,05 63,66 1.088,82


II 0,00 996,61 911,41 358.72 195.95 73.08 2.535,76


III 3.880,06 1.177.22 407,16 381.63 232,96 182,69 6.261,71


IV 12.623,30 2.042,42 671.97 544.00 227.91 193,48 16.303,10


V 35.385,10 2.712,64 788,75 1.311,72 297,71 377,56 40.873,50


UKUPNO 51.888,50 6.981,11 3.253.78 2.814,44 1.234.59 890,47 67062,89


HRAST-SORTIMENTNE JEDNADŽBE
Tab. 4.


TRUPCI


Tanka Prostorno


Ukupno


obiovina drvo


GRUPA F I II III


m^


I 0,00 0,68 2,34 1,13 2,75 2,05 8,95
II 0,00 2,32 4,16 2.53 2,58 3,42 15,01
III 5,03 2,96 5,42 3,56 2.40 5,09 24,46
IV 10,98 3,79 6,86 5,05 2.06 8,63 37,37
V 20,70 5,65 8,55 5,36 2,27 18,09 60,62


UKUPNO 36,71 15,40 27,33 17,63 12,06 37.28 146,41


d i nara


I 0,00 147,97 366,44 80,91 231,28 56.74 883,34


II opo 504,83 651,46 181,15 216,98 94.67 1.649,06


III 3.503,90 644,10 843,77 254,90 201,84 140.89 5.594,40


IV 8.856,47 1.131,69 1.252,64 442,38 173,25 238.88 12.095,30


V 23.113,60 2.214,80 1.817,73 592,82 190,91 500.73 28.430.60


UKUPNO 35.474,00 4.643,39 4.937,04 1.552,15 1.014,25 1.031,91 48.652,74




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 14     <-- 14 -->        PDF

REZULTATI ISTRAŽIVANJA S KOMENTARIMA


Hrast lužnjak


Tab. 2. pruža rezultate za prvo i drugo snimanje, tj. procjenu 1 i 2, koje
je obavio procjenitelj A. Pri tome daju se rezultati koji se odnose na drvnu
masu te na njihovu vrijednost.


Pri procjeni A± obračunavanjem se utvrdilo 173,52 m3, odnosno ukupno
63923,39 din.


Pri procjeni A., obračunavanje mse utvrdilo 173,37 m3, odnosno ukupno
62673,56 din.


Tab. 3. pruža analogne rezultate snimanja koja je obavio procjenitelj


X: pri procjeni X, 174,71 m3, odnosno 68720,50 din, ukupno; a pri procjeni
X2 174,05 m3, odnosno 67062,89 din, ukupno.
Tab. 4. pruža analogne rezultate na temelju datoteke, tj. sortimentne jednadžbe
iz studije Vondr e 1985. (15): 146,41 m3, odnosno 48652,74 din,
ukupno.


HRAST-PROCJENA "X


Tab. 3a.
GRUPA F
TRUPC I
I II III
Tanka
oblovina
Prostorno
drvo Ukupno
m^


I 0,00 1,43 2,36 2,84 1,90 3,46 11,99
11 0,00 6,15 4,62 3,96 1,56 4,40 20,69
III 7,97 5,34 0,82 4,99 2,63 6,40 28,15
IV´ 17,09 6.24 2,08 5,26 2,73 8,83 42.23
V 30,89 10,26 0,75 8,86 3,38 17,51 71,65


UKUPNO 55,95 2942 10.63 25,91 12.20 40,60 174 71


1


dinara


I 0,00 311,17 369,58 203,34 159,79 95,77 1.139,65
II 0,00 1.338,24 723,49 283,54 131,20 121,79 2.598,26
III 5.551,90 1.161,98 128,41 357,28 221,18 177,15 7.597,91
IV 13.784,80 1.863,26 3-79,81 460,78 229,59 244,41 16.962,70
V 34.491,80 4.021,92 159,45 979,92 284,26 484,68 40.422,00


UKUPNO 53.828,50 8.696,57 1.760,74 2.284,86 1.026,02 1.123,81 68.720,50




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 13     <-- 13 -->        PDF

HRAST-PROCJENA "A, "


Tab. 2 a.
GRUPA F
TRUPC I
I I I II I
Tanka
oblovina
Prostorne
drvo
Ukupno
m3
I 0,00 0,63 4,04 2,92 0,92 3.50 12,01
II 0,44 4,94 4,93 2,43 1,39 6.36 20,49
III 6,14 4,11 4,91 3,12 0,70 9,15 28.13
IV 16,10 4,19 6,32 4.31 1,01 9,78 41,71
V 29.30 4,70 8,53 7,28 1,54 19,83 71,18
UKUPNO 51,98 18,57 28,73 20,06 5,56 48,62 173,52
dinar a
I 0,00 137,09 632,66 209,07 77,37 98,88 1.153,08
II 0,00 1.074,94 772,04 173,99 116,90 176,05 2.313,91
III 4.277,12 894,34 768,91 223,39 58,87 253,27 6.475,90
IV 12986,30 1.251,13 1.154,03 377,56 84,94 270,71 16.124,70
V 32.716,40 1.842,40 1813,48 805,17 129.51 548,89 37855,90
UKUPNO 49.979,80 5.199,89 5.141,12 1.789,18 467,60 1.345,80 63.923,39
HRAST-PROCJENA "A 2 "
Tab. 2 b.
GRUPA F
TRUPCI
I II III
Tanka
oblovina
Prostorno
drvo
Ukupno
m3
I 0,00 1,31 3,41 2,37 1,35 3,56 12,00
II 1,52 5,12 4,72 1,61 1,49 5,99 20,45
III 7,62 3,69 4,41 3.27 0,97 8,13 28,09
IV 16,07 3,97 6,10 2,29 1,39 12,11 41.93
V 28,18 2.71 8,46 7,66 1.97 22,29 71,28
UKUPNO 53,39 16,80 27,10 17,20 7.17 52,08 173,74
dinar a
I 0,00 285,06 534,01 169,69 113.54 98,54 1200,83
II 0,00 1.114,11 739,15 115,28 125,31 165,80´ 2.259.65
III 5.308,09 802,94 690,61 234,13 81,58 225,04 7.342,39
IV 12.962,10 1.185,44 1.113,86 200,60 116,90 335,21 15.914.10
V 31.465,80 1.062,32 1798.60 847,20 165.68 616,99 35.956,60
UKUPNO 49.735,00´ 4.449,87 4.876,22 1.566,90 603.00 1.441,57 62.673,60




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— Iz tog cjenika šumske takse VII razreda normalnih troškova izvoza
objavljene su već u radu Kraljić a 1985. (6) i poslužile kao ekonomski
opravdan ključ pri utvrđivanju induktivno iskalkuliranih financijskih normativa,
tj. »cijena proizvodnje« biološke reprodukcije drva, po jedinicama
drvnih sortimenata na panju.
— Prema postavkama političke ekonomije za proizvodnje koje se temelje
na prirodno ograničenom zemljištu (staništu), dakle i za biološku reprodukciju
drva u šumarstvu, na nultom zemljištu (pri nultim uvjetima proizvodnje,
tj. uz najnepovoljnije uvjete uz koje se mora proizvoditi da bi se
pokrile društvene potrebe za drvom putem tržišta) drvni sortimetni trebaju
imati »cijene proizvodnje« podjednake minimalnim, financijskim pozitivnim,
njihovim normalnim šumskim taksama. To stoga, što dodajući im ekonomski
maksimalne normalne »cijene proizvodnje« njihova iskorišćivanja — trebaju se
jednakomjerno približiti, približno doseći normalne njihove tržišne cijene.
— Te minimalne šumske takse, prema »zakonu računanja šumskih taksa«
(vidi Kralji ć 1952 /5/), ujedno najviše diferenciraju međusobne odnose
između vrijednosti pojedinih drvnih sortimenata na panju. Zbog toga su
posebno prikladne za primjenu u ovom našem radu.
— To što se te šumske takse odnose na dinare i cijene iz godine 1966,
za svrhe u ovom našem radu — ništa ne smeta. On može tretirati vrijednosti
u bilo kojoj godini, pa i onoj 1966. A ušteđuje nam muku na izradi analognog
cjenika za godinu 1988. . .
(Za bilanciranje uspjeha i utvrđivanje imovine Kralji ć /7/ predlaže
da se zasad računa po normalnim »cijenama proizvodnje« biološke reprodukcije
drva, obračunate za konkretno šumskogospođarsko područje a raspoređene
na pojedine drvne Sortimente proporcionalno upravo navedenim
minimalnim a pozitivnim šumskim taksama — razumljivo na osnovi u posljednjoj
obračunskoj godini aktualnih propisa JUS-a, cijena i dinara /6/).
Te je cijene Kralji ć nazvao i »financijskim normativima, tarifama« za
neposječeno drvo /na panju/).


Pri obračunavanju podataka za pojedinu grupu stabala polazilo se od
pojedinih stabala u grupi. Od pojedinih stabala u grupi polazilo se je i pri
primjenjivanju cijena iz Cjenika (11) za pojedine Sortimente (prema njihovim
dužinama).


Sam asortiman u pojedinim stablima pa i grupi stabala utvrdio se, pored
onog na temelju terenske procjene, zbog usporedbe, i na temelju izmjerenih
prsnih promjera i visina stabala za hrast lužnjak, primijenjenih na podatke
dobijene direktnom izmjerom na oborenim stablima prilikom tehničkog
normiranja sječe i izrade u svrhu sastavljanja regionalnog sistema diferenciranih
tehničkih normi za Slavoniju (14), a za jelu na temelju sortimentnih
tablica (8). Za alepski bor dosad još nisu sastavljene sortimentne tablice —
već postoje za pokusnu plohu 4 pred dvadeset godina (u 1965) samo prosječni
postoci o udjelu pojedinih grupa sortimenata u ukupnoj drvnoj masi (1 str.
488) koji nisu diferencirani po debljinskim stupnjevima ili razredima ili grupama
stabala. Da bi suvremeni podaci terenskog mjerenja bili što bliže pokusnoj
plohi 4 od pred dvadeset godina, mi smo obuhvatili i 25 stabala pokusne
plohe 2 koja je znatno mlađa... Razumljivo, da podaci obračunati na
takav način, predstavljaju blijedu sliku »sortimentnih tablica« pa su nam
poslužiti iz nužde samo za grubo orijentacionu usporedbu. . .




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Neto volumeni pojedinih sekcija stabala računali su se na osnovi njihove
okularno procijene dužine i srednjih promjera bez kore. Promjer u prsnoj
visini bez kore određen je za svako stablo po formulama:


za hrast (2) Yr = 0,05233 x + 0,8539


za jelu (3) Yr = 0,0423 x + 0,555


za alepski bor (4) Yr = 0,152576 x + 0,103568


pri čemu Yr označuje dvostruku debljinu kore a x prsni promjer s korom
stabla.


Uz nužnu pretpostavku da se promjeri stabla na raznim visinama odnose
isto kao promjeri stabla bez kore na istim mjestima — srednji promjeri pojedinih
sekcija određivani su pomoću tablice postotnih faktora za smanjenje
promjera uslijed pada promjera za hrast lužnjak, jelu i bor (16).


Neto volumeni pojedinih sekcija sumirani su po sortimentnim klasama
i ukupno, tako da se utvrdio neto volumen oblog drva. Volumen prostornog
drva utvrđen je kao razlika volumena stabla bez kore i volumena oblog
drva (bez kore) — za četinjače (jer kod njih kora ne ulazi u prostorno drvo).
Za hrast lužnjak postupa se drukčije: kora ulazi u prostorno drvo
pa je stoga osim računanja volumena sortimenata bez kore (kao što je uobičajeno)
vršen i obračun volumena sortimenata s korom; ako tu sumu odbijemo
od sumarnog bruto volumena stabla, dobijemo upravo volumen prostornog
drva s korom.


Daljnja obrada sastoji se u određivanju vrijednosti procijenjenih sortimenata.
No, da bi omogućili uvid u povezanost greške procjene i prsnog promjera
stabla, raspodijelili smo čitav uzorak od oko 50 stabala, prema njihovim
prsnim promjerima, na 5 po broju stabala podjednakih grupa. To je
upravo tako bilo nužno učiniti jer se time dobilo pojedine uzorke veličina
oko 10 stabala. Na manjim uzorcima ne bi imalo smisla koristiti statistički
način utvrđivanja sortimentne strukture drvne mase na konkretnoj pokusnoj
plohi.. .


Podjela čitave selekcije na 5 grupa omogućila je i bolje prilagođavanje
podataka u primjenjivanju Cjenika (11) minimalnih pozitivnih šumskih taksa,
jer je i on diferenciran prema debljinskim razredima, odnosno stupnjevima,
većine drvnih sortimenata. Razumljivo, uz takvu podjelu nije moguće striktno
poštovati uvjete cjenika . . . No, to i nije toliko važno pri ovom našem radu,
pa ni pri bilanciranju uspjeha i imovine u biološkoj reprodukciji drva, ako
se isti cjenik koristi na isti način za sve grupe koje obrađujemo, odnosno pri
svakoj inventarizaciji drvnih zaliha u svrhu bilanciranja.


Naprijed navedeni Cjenik minimalnih šumskih taksa VII razreda normalnih
troškova izvoza (11) izabrali smo za računanje vrijednosti drvnih sortimenata,
dakle i asortimana, u ovom našem radu — iz ovih razloga:


— Taj cjenik po metodici Kraljić a i pod njegovim rukovodstvom
pedantno je iskalkulirao dugogodišnji računovodstveni stručnjak u šumarstvu
Josip Subotić , dok je bio zaposlen u Poslovnom udruženju šumsko-privrednih
organizacija Zagreb, godine 1966. To je ujedno posljednji cjenik
šumske takse, iskalkuliran u SR Hrvatskoj.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Procjenjivali su i srednji promjer sortimenata na ograncima debla i rašljama,
jer se promjeri tih sortimenata ne daju odrediti tablicama pada promjera.


Plan pokusa


Procjenitelji


R A, B, C X
e c j
P i !


6 j


2
t e


i


Procjenitelji


Procjenitelj A: Poslovođa u iskorišćivanju šuma u Šumariji Vrbovec. Star
52 god. U šumarstvu radi 30 godina. Počeo kao lugar-čuvar šuma. U toku
svojeg radnog vijeka duže vremena radio na procjenama sortimentne strukture
stabala u osovnom stanju u hrastovim šumama. U svojoj radnoj sredini
smatra se vrsnim stručnjakom za taj posao. Zbog promjene tehnologije
već duže vrijeme ne radi na navedenim procjenama.


Procjenitelj B: Poslovođa u iskorišćivanju šuma Šumarije Crni Lug. Star
oko 50 god. U šumarstvu radi oko 30 godina. Kao lugar, odnosno manipulant
u iskorišćivanju šuma. čitav svoj radni vijek zaposlen u jelovim šumama
u kojima je izvršeno snimanje. Također slovi kao vrstan procjenjivač.


Procjenitelj C: Šumarski tehničar, zaposlen u Šumskom gospodarstvu
Makarska na poslovima zaštite i uzgajanja šuma. Star 35 god. U šumarstvu
radi 15 godina. Procjenjivanje asortimana u kulturama alepskog bora nije
uobičajeno, pa ni procjenitelj nema iskustva u tom poslu.


Procjenitelj X: Student treće godine studija šumarstva, šumarski tehničar
bez radnog iskustva. Star 23 god. Stanovito praktično iskustvo u procjenjivanju
asortimana u osovnom stanju — stekao je tokom srednjoškolske i
visokoškolske izobrazbe na školskim praksama. Poznaje samo teorijske osnove
procjenjivanja asortimana u osovnom stanju i odnosne standarde za drvne Sortimente.


METODIKA OBRAČUNAVANJA


Obračunavanje priručnih obrazaca, ispunjenih podacima pri terenskoj
ofcularnoj procjeni asortimana u osovnom stanju — vršilo se je na standardni
način, uz minimalne izmjene koje su bile nužne za automatsku obradu
elektroničkim računalom.


Na osnovi promjerkom izmjerenog prsnog promjera i visinomjerom izmjerene
visine stabla, za obračunavanje ukupne bruto drvne mase koristilo
se dvoulazne drvnogromadne tablice za hrast lužnjak (13), jelu (12) i crni
bor (1). Pritom su korištene domaće dvoulazne tablice koje odgovaraju domaćim
sastojinama — osim za alepski bor, za koji su korištene strane klasične
njemačke tablice, i to za crni bor — jer domaćih tablica za alepski bor
pa i crni bor još nemamo.


8




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 9     <-- 9 -->        PDF

METODIKA SNIMANJA NA POKUSNIM PLOHAMA


Snimanje


Odabrane su po dvije plohe na svakom staništu: u posavskim šumama,
u jelovim šumama Gorskog kotara, u primorskim kulturama alepskog bora.
Po dvije plohe su odabrane stoga, da bi u jednodobnim šumama hrasta i bora
u uzorak uključili stabla različitih starosti, odnosno različitih prsnih promjera,
a u prebornim jelovim šumama, da bi zahvatili stabla na dvije tipične podloge,
tj. na silikatu i vapnencu.


Snimanja su obavljena na postojećim stalnim pokusnim plohama, koje
inače služe za istraživanje postotka prirašćivanja vrijednosti drvne mase u
sastojini.


Te stalne pokusne plohe omogućile su da se izabere objektivan slučajni
uzorak stabala na svakoj pojedinoj plohi pokusnog snimanja. To stoga što
su sva stabla pokusnih ploha obrojčana. Prema broju stabala u pokusnim
plohama koje smo odlučili tretirati, lako se odredi »korak« po kome valja
uzimati stabla da bi, obišavši cijelu površinu po dviju pokusnih ploha, skupili
oko 50 stabala (koliko smo smatrali dovoljnim za izvođenje tih naših prethodnih
istraživanja):


broj stabala


»korak« =


50


Pri izboru stabala u selekciju uvijek se počinjalo od broja 1 i uzimalo u
selekciju svako stablo na kraju »«koraka«. Ukoliko to stablo nije bilo odgovarajuće
vrste drveća, uzimalo se prvo slijedeće stablo. Tako se eliminiralo
sve subjektivne utjecaje pri oblikovanju selekcija.


Prije procjenjivanja određene su dimenzije svakog izabranog stabla: promjerkom
izmjeren je prsni promjer (u cm) i Blume-Leiss visinomjerom izmjerena
je visina stabla {u m). Ti elementi koristit će snimateljima pri daljnjoj
procjeni sortimentne strukture.


Svaki je procjenitelj opremljen letvom dužine 5 m, sa oznakama na svakih
1 m, odgovarajućim obrascima i omotnicama (kovertama). U svakoj plohi
procjenu su vršila paralelno, ali neovisno, dva procjenitelja (A i X, ili B
i X, ili C i X). Jedan je od njih uvijek bio iskusan stručnjak, praktičar
s dotičnog područja (dakle procjenitelj A, B ili C), a drugi neiskusan »teoretičar
« (procjenitelj X).


Svaki je procjenitelj na početku prvog radnog dana säm pošao u svoju
pokusnu plohu. Tu je svaki obavio procjenu asortimana na svim izabranim
stablima, upisao rezultate u obrasce i prije napuštanja sastojine stavio
obrasce u kovertu i zapečatio je. Istoga dana procjenitelji su zamijenili plohe
i na isti način obavili procjenu na drugoj plohi. Dakle, svaki procjenitelj je
neovisno procijenio sva stabla u selekciji.


Ista procedura obavljena je i nakon određenog vremena — kako bi se dobilo
dvije neovisne procjene istih stabala od strane istog procjenitelja.


Sama procjena vršila se je po metodi Danhelovskog . Procjenitelji
su prislonili uz deblo letvu, prema njoj procjenjivali dužine sortimenata i
upisivali podatke u priručni obrazac prema kvalitetnoj klasi sortimenata.


7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Promatrane su uvijek samo glavne vrste drveća u tim šumama: hrast
lužnjak, jela i alepski bor.


Sva snimanja su obavljena na već postojećim stalnim pokusnim plohama,
namijenjenim drugim istraživanjima. Korištenjem tih ploha osiguralo se da
uzorci potječu iz reprezentativnih sastojina pojedinih šumskih oblasti, tj. iz
sastojina koje uspijevaju na optimalnim staništima svojih areala.


Hrast lužnjak


Snimanja su obavljena na stalnim pokusnim plohama u NPSO Lipovljani
u g. j . »Josip Kozarac« u odjelima 155 i 157. Plohe u ova dva odjela odabrane
su da bi se obuhvatio širi raspon starosti, odnosno prsnih promjera stabala.
Sastojina u odjelu 155 stara je 99 godina, a ona u odjelu 157 stara je 120
godine. Detaljan opis tih stalnih pokusnih ploha dali su P1 a v š i ć-K 1 e p a c
1960. (u literaturi pod 9).


Jela


Pokusne plohe se nalaze na području Šumarije Crni Lug u Gorskom kotaru,
u g. j . »Crni Lug«. Obuhvaćene su sastojine na vapnenačkoj podlozi u
odjelu 60 a i na silikatnoj podlozi u odjelu 71 b. Pobliži opis te gospodarske
jedinice dao je Plavši ć 1967.(10).


Alepski bor


Snimanja su obavljena na području bivšeg Šumskog gospodarstva Makarska,
u g. j . »Bašćanski gaj«. Jedna pokusna ploha je bila u odjelu 2, gdje je
starost kulture 32 godine, a druga u odjelu 4, starosti 60 godina. To omogućuje
da se obuhvati širi raspon prsnih promjera stabala. Opis tih sastojina
dat je u radu G ol u b o vi ć-M eš t r o v i ć 1966. (1).


Za pokusne plohe hrasta lužnjaka, jele i alepskog bora vidi i ostale podatke
u tab. 1.


Tab. 1.


Ploha Gospodarska
jedinica Odjel Starost
(god)
Površina
(ha)
Procjenjeno
stabala
d
(cm)
h
(m)
HRAST
1 Josip Kozarac 155 99 0,5 25 40.28 30,24
2 Josip Kozarac 157 120 0,5 25 58,08 36,32
JELA
1 Crni lug 60a 1,0 33 47,03 32,06
2 Crni lug 71b 1,0 23 60,52 34,78
ALEPSKI
BOR
1 Bašćanski gaj 2 32 0,5 25 16,36 9,74
2 Bašćanski, gaj 4 60 1,0 26´ 28,38 11,79




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*815 + 657.3 Sum. list CXII (1988) 5


KAKO OMOGUĆITI JEFTINIJU A OBJEKTIVNIJU PROCJENU
ASORTIMANA DRVNE ZALIHE ŠOUR-a U SVRHU BILANCIRANJA
USPJEHA ŠUMSKOBIOLOŠKE REPRODUKCIJE DRVA?


Branko KRALJIĆ i Branko MESTRlC*


SAŽETAK: U svojem radu (vidi literaturu pod 7) B. Kraljić
je obradio osnove suvremenog mogućeg bilanciranja uspjeha i imovine
u biološkoj reprodukciji drva (šuma). Pritom je savjetovao
da se u svrhu objektivnije i točnije procjene koriste za bruto
drvnu masu raspoložive dvoulazne ili odgovarajuće jednoulazne
drvnogromadne tablice a za asortiman podaci iz datoteke
— pojedine vrste drveća, prsnog promjera (u cm) i visine
stabla (u m). Ona sadrži podatke na temelju direktne izmjere u
oborenom stanju prilikom utvrđivanja tehničkih normi za sječu
i izradu stabala u iskorišćivanju šuma, npr. pri regionalnom sistemu
diferenciranih tehničkih normi T o manić S. — H it r e c V.


— V o nd r a V. (14). To je savjetovao stoga što se oslanjao na
vrlo vjerojatnu hipotezu, da je okularna procjena drvnog asortimana
u osovnom stanju opterećena velikom subjektivnoš
ć u pa stoga neupotrebljiva za navedeno bilanciranje. U ovom
radu, u okviru raspoloživih financijskih sredstava, u svrhu prethodnih
istraživanja, autori tu hipotezu provjeravaju. Ujedno daju
i rezultate za hrast lužnjak, obračunate na temelju raspoloživih
dvoulaznih drvnogromandnih tablica i asortimana iz navedene
datoteke, za jelu na temelju raspoloživih drvnogromadnih tablica
i asortimana iz sortimentnih tablica, a za alepski bor na temelju
raspoloživih drvnogromadnih tablica za crni bor i asortimana procijenjenog
u prosjeku za sastojinu alepskog bora na istom mjestu
godine 1965.
OPIS SASTOJINA SA POKUSNIM PLOHAMA


Snimanja su obavljena u tri karakteristične (nizinskoj, planinskoj i primorskoj)
oblasti šuma u SR Hrvatskoj. To su posavske jednodobne šume
hrasta lužnjaka, prebome jelove šume Gorskog kotara i primorske borove kulture.


* Prof. dr. dr. Branko Kraljić, Zagreb, Miramarska 13C/IV
Branko Meštrić, dipl. inž. šum., Goransko-primorsko šumsko gospodarstvo,
Delnice, Supilova 32.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 17     <-- 17 -->        PDF

HRAST-ODSTUPANJA VRIJEDNOSTI UNUTAR PROCJENA


Tab. 5.


A A


Al A2


GRUPE


dinara %


I 1.153,08 1.200,83 1.176,96 + 2,03


II 2.313,19 2.259,65 2.286,78 + 1,18
III 6.475,90 7.342.39 6.909,15 + 6,27
IV 16.124,70 15.914,10 16.019,40 + 0,66


V 37.855,90 35.956,60 36.906,25 + 2,57


UKUPNO 63.923,39 62.673,56 63.298,48 + 0,99


X1 x2 X X


GRUPE


dinara %


I 1.139,65 1.088,82 1.114.24 + 2,28


I I 2.598,26 2.535,76 2.567.01 + 1,22
III 7.597,91 6.261,71 6.929,81 + 9,64
IV 16.962,70 16.303,10 16.632,90 + 1,98
V 40.422,00 40.873,50 40.647,75 + 0,56


UKUPNO 68.720,50 67.062,89 67.891,70 + 1.22


HRAST-ODSTUPANJA VRIJEDNOSTI IZMEĐU PROCJENA


Tab. 6.


T A X
GRUPE
dinara index dinara index dinara index


I 883.34 100,0 1.176,96 133,2 1.114,24 126,1


II 1.649,08 100,0 2.286.78 138,7 2.567,01 155,7
III 5.594.40 100,0 6.909,15 123,5 6.929,81 123,9
IV 12.095.30 100,0 16.019,40 132,4 16.632,90 137,5
V 28.430,60 100,0 36.906,25 129,8 40.647,75 143.0


UKUPNO 48.652,74 100,0 63.298,54 130,1 67.891.70 135,5