DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 51 <-- 51 --> PDF |
a biljni materijal, vrtni objekti i vrtna oprema sadržajni su i gradbeni dio perivoja; 5. Perivoj u dijelovima neobaroknog koncepta treba zadržati reprezentativni i svečani karakter vrtnog prostora a u pejzažnim dijelovima treba uspostaviti nekadašnje šume te na određenim točkama ponuditi korisniku različite sadržaje i iznenađenja« u duhu povijesne matrice romantičarskih perivoja; 6. Treba imati na umu da je obnova perivoja dugotrajan i kontinuiran proces koji će se realizirati postepeno. ZAKLJUČAK Lipik, termalno lječilište na zapadnim obroncima Psunja krajem XIX st. postaje moderno i glasovito evropsko lječilište u okviru kojeg je devedesetih godina XIX st. oblikovan perivoj. Karakteriziraju ga neobarokni parterni vrtovi i pejzažni romantičarski parkovni prostori nastali djelomično iz samonikle šume hrasta lužnjaka i običnog graba. Usprkos nedovoljnoj brizi i zapuštenosti mnogih dijelova perivoja, usprkos nestanku brojnih vrtno-arhitektonskih sadržaja i najljepših primjera vegetacije, neki dijelova perivoja ipak su još uvijek očuvani do te mjere da možemo govoriti, još uvijek, o postojećem povijesnom perivoju. No, zadnji je čas da uložimo maksimalne napore i da obnovimo taj izuzetno vrijedan prostor vrtne arhitekture XIX i početka XX st. Posjedujemo i originalni plan perivoja što je prava rijetkost u našim prilikama pa nam je posao oko obnove time znatno olakšan. BILJEŠKE 1 Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradio je 1986. g. konzervatorsku studiju perivoja u Lipiku i projekt obnove perivoja. Pored, autora ovog članka na projektu su radili Tihomir Jukić, dipl. inž. arhitekture i Amalija Denich, dipl, inž. agronomije. 2 Stari katastarski planovi čuvaju se u Arhivu Republičke geodetske uprave SRH, plan perivoja sa kraja XIX ili početka XX st. u vlasništvu je sina nekadašnjeg vrtlara lipičkog perivoja, stare fotografije moguće je naći odštampane u knjigama a razglednice su korištene iz Grafičke zbirke Sveučilišta biblioteke u Zagrebu i iz privatnih zbirki. 3 GUP Pakrac- Lipik, knjiga 2 — dokumentacija, p. 437 4 Deanović A. (1966): Zaštita spomenika, ELU, sv. 4, p. 603 LITERATURA 1. Deanović , A. (1966): Zaštita spomenika, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, p. 603 2. Gutschv , F. (1929): O ljekovitosti vrela u Lipiku, Osijek 3. Kern, H. (1873): Das Jodbad Lipik, Wien |