DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*431 (497.13 — Jadran, područje) Šum. list CXII (1938) 25 ŠUMSKI POŽARI I VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1986. I USPOREDBA SA SITUACIJOM U 1985. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURCEC* SAŽETAK: Zaštita od požara na području Jadrana u 1986. godini se ocjenjuje kao zadovoljavajuća, a i vremenske prilike u toj godini nisu bile naročito povoljne za nastanak i širenje šumskih požara. Iako su pojedina područja južnog Jadrana i otoci na srednjem dijelu imali ekstremno dugo sušno razdoblje od kraja srpnja, koje je trajalo preko 60 dana, tom je razdoblju prethodilo hladnije i kišovitije vrijeme u prvoj polovici godine. Naročito je značajan hladniji i kišovitiji srpanj koji je bio uzrok vlažnijem tlu i nepovoljnijem stanju šumskog goriva za požare jačeg intenziteta u toku kolovoza i u ranom jesenskom razdoblju, kao što je to bio slučaj u 1985 godini. 1. UVOD Efekti vremena i klime na tzv. »divlje« ekosisteme i požare su u suštini vrlo kompleksni, ali se ipak može postići neka opća saznanja o njihovim interakcijama. Sezonske promjene klimatskih elemenata kontroliraju rast vegetacije pa prema tome i količinu goriva. Varijacije vremena i klime mogu dovesti gorivo u suho stanje sklono zapaljivosti, pa time kontroliraju vjerojatnost za zapaljenje ili podržavanje izgaranja. Kada jednom nastane požar, vremenski elementi utječu na ponašanje požara i teškoću njihove kontrole. Šumarska meteorologija i požari, koja obuhvaća ove kompleksne interakcije, danas je predmet mnogih istraživanja i predstavlja posebni dio znanstvene meteorologije. Ovu novu znanstvenu disciplinu mogli bi prikazati u šest grupa: 1. Modeli ponašanja požara; 2. Vrijeme i efekti požara na prirodne resurse; 3. Klimatologija vremenskih prilika pogodnih za požare; 4. Onečišćenje zraka; 5. Stupanj opasnosti od požara, i 6. Prognoza vremena pogodnog za požare. Detaljni prikaz svih ovih grupacija može se naći u radovima Reifsnydera (1978) i C h a n d 1 e ra i dr. (1983), te u najnovijem pregledu stanja na toj problematici koji je prikazao Donoghu e (1986). Analiza stanja o toj problematici u nas dana je prethodnim radovima autora (npr. Dimitrov i Jurčec, 1986). Naglašeno je da je sagorjela * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum. Dr. Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike. Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3 25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 28 <-- 28 --> PDF |
površina i kontrola požara bitno ovisna o sadašnjem i budućem stanju lokalnih vremenskih prilika što znanstvena meterologija danas u principu može prognozirati pomoću numeričkih modela vrlo finih razmjera. Međutim, u našim današnjim prilikama još nemamo financijske i kadrovske podrške za takva istraživanja i razvoj operativnih modela za lokalnu prognozu elemenata koji ulaze u indeks opasnosti od šumskih požara. Naročito nam nedostaju modeli za analizu i prognozu lokalnog vjetra na Jadranu pod utjecajem orografskih efekata i obalne cirkulacije (Jurče c i dr. 1986). Zato smo u nastavku rada na ovoj problematici posebnu pažnju posvetili klimatološkom prikazu polja vjetra i njegovog dnevnog hoda na pojedinim lokalitetima. U ovom radu ćemo uz redoviti prikaz oborinskog i temperaturnog stanja na području Jadrana dati prikaz srednjeg dnevnog hoda vjetra u Dubrovniku za promatrane dviije godine koji nastaje pod utjecajem obalne cirkulacije i makrovremenske situacije pojedinih mjeseci. 2. ŠUMSKI POŽARI TOKOM 1986. GODINE Na temelju podataka »Biltena o požarima« RSUP-a SR Hrvatske (Zgb, ožujak 1987. god.), u protekloj 1986. godini u SR Hrvatskoj zabilježeno je 280 šumskih požara ili 43.8% manje u usporedbi s prethodnom 1985. godinom. Ukupno spaljena površina iznosila je 2.997 ha ili 84.6% manje u usporedbi s 1985. godinom. Od tog broja je na priobalnom i otočnom području zabilježeno 205 šumskih požara sa ukupno spaljenom površinom od 2.770 ha. Radi preglednosti nastalih šumskih požara na pomenutom priobalnom području, u tablici 1. dat je prikaz broja šumskih požara i veličine sagorjele površine od 1980. do 1986. godine, Potrebno je napomenuti da u tablici 1. postoje izvjesne razlike u broju požara i veličini sagorjele površine u odnosu na podatke »Biltena o požarima«, iz razloga što se za analizu utjecaja vremenskih prilika na pojavu šumskih požara uzimaju požari koji su nastali na području kojeg reprezentira meteorološka stanica. Na takvoj se podlozi jedino mogu izvlačiti Iskaz šumskih požara od 1980. do 1986. godine na priobalnom dijelu SR Hrvatske Tablica 1. Bro j Sagorjela Godina žar a površina u ha 1980 416 6593 1981 324 8121 1982 .304 10979 1983 400 18358 1984 288 7537 1985 434 18249 1986 205 2770 1985 47.2% 84.8% 1986 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 29 <-- 29 --> PDF |
relevatni zaključci ovih analiza. Nadalje, iz pomenute tablice izostavljen je iskaz ukupne materijalne štete od šumskih požara, iz razloga što u prvom redu nema izrađene jedinstvene metodologije za procjenu tih šteta, a zatim i zbog nastale visoke inflacije koja zahtijeva primjenu korekturnih koeficijenata u cilju usporedbe. Isto tako radi preglednosti u tablici 2. dat je iskaz većih šumskih požara nastalih u 1986. godini, što čini 83.6´% ukupno sagorjele površine za područje priobalnog dijela sa otocima SR Hrvatske. Veći šumski požari u 1986. godini Tablica 2. OpćinaDatum nastankapožara Sagorjela površina u ha 1. Brač 28, 8 1986. 600 2. Brač :!. !) 1986. 347 3. Lastovo 22. 9 1986. 300 4. Dubrovnik 21. 9 1986. 244 5. Opatija 16. 8 1986. 180 (i. Metković 21. 9 1986. 90 7. Omiš 14. 8 1986. 60 Si. Rovinj 20. 8 1986. 58 9. Omiš 5. 10 1986. 50 10. Split 2. 9 1986. 42 Ukupno: 1.971 ha 3. OBORINSKI REZlM Razlog manjem broju požara u 1986. u odnosu na vremenske prilike leži u nepovoljnoj raspodjeli oborina u toku godine i u temperaturnom režimu s nižim temperaturama i manjem broju vrućih dana početkom ljetnog razdoblja, što je naročito uočljivo u usporedbi s 1985. godinom. To se vidi na podacima u slijedeće tri tablice. Tablica 3 pokazuje da je samo na sjevernom i dijelu Srednjeg Jadrana u 1986. bilo više kiše nego u 1985, ali i ove velike količine oborine potječu uglavnom od visokih dnevnih maksimuma. Prva polovica godine je bila kišnija, što je također bio slučaj u srpnju. Na sjevernom i srednjem Jadranu su se ponegdje veće količine oborina zadržale i do kraja ljetne sezone. Najveći manjak oborine je zabilježen u studenom, ali to uslijed nižih temperatura više nema bitnog utjecaja za nastanak požara. U tablici 4 su za odabrani niz stanica na Jadranu prikazane kumulativne čestine sušnih perioda od 10, 15, 20 i 25 dana bez oborina, a broj dana najduljeg sušnog perioda označen je u zadnjem stupcu. Za razliku od 1985. godine kada je većina stanica imala po jedno sušno razdoblje od 32—35 dana, a iznimno Pula 55 dana (Dimitrov i Jurčec, 1986), pojedina područja u 1986. su imala sušno razdoblje i preko 65 dana. To je ekstremno dugo sušno |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 30 <-- 30 --> PDF |
o to co c-t> o CMco -Q CO X rf CBCO t— X CM --I *-< I I ^(ONt-Qinwo^iooin CC -rt< i-t CO CO t> o OS CO CM"* "-* <0 CO CO CO co t> ** o r-< + X irtcoNt-^T^CMOOf-H^-tm^cocsiooOTPir-mm ,^ *-< CM Tj* NH^^MtONOi^Nin^ to ^focoooioi>Ci(Mc^c?iiMinolocM + + fl< Ifi H HQOiHOcOCOHHwt-NOltO w cc co + + + + TP t-CONNC-NNWtOoNifiOi in in 1-4 OMCOltJt-NCOHrfiWinH + —i OS M^CDcofficMCSOiCOt-t-mOTPOt-ilCi-^i-tCSO i—i M N H * i-< CN ^{DCČ^CMiO^M I I I I I + 0^05 OHNeOOJMNONint´NOm^O´J´NP´tpN t-lO co inH^COoi^ONCO^CO^WWH^icNOitO + + + ""* + + +~ + ^ + ~+ + r-l CJS t> 0fqq)fq03o®"t05 ^ O CO CO ! —UJ CM (.N OS *-*´ TT ^ O5 W ´""Ot-TPOlCOOc-COCOCOCCt-CO´-i ~M´-H C i 0> ^** C´O ,-4 rH *- 1-H *-< © « t-CO H N i 7" OiScat´Hint-pDHOiN^H^rofflMfo^^fooJw CO L + + + + 4 oo HtocamißMi>otomO!DWcoO) C5 M CO inco ro H H co w t> r-—< o *—< >—i co ,_< c— o t—* f~( i—( T-H r-H t-S + + + + + | + + I + c 0) m 1/5 CC CC s cc 02 >0 <1) r-L « i 2 id i u 11 FH 1i ° i t: | ću L3 CO S X ´ _! to CO to <= to L CC CO a I 1 I !i OS (S ** a N u s! Ss p* a, a c — B ° >0 N o ! I |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Kumulativne čestine sušnih perioda za odabrani niz stanica na Jadranu, s brojem većim ili jednakim od n (10. 15, 20, i 25) uzastopno Euhih dana, i najduži sušni period s označenim brojem suhih dana Tablica 4. Maksimalni broj ^ n — dana 10 15 20 25 suhih dana Dubrovnik 8 3 1 1 66 Lastovo 10 6 4 2 45 Korčula 8 5 1 1 66 Kardeljevo 7 5 3 1 67 Hvar 7 4 3 1 65 Split 9 5 3 1 28 Šibenik 8 5 4 1 28 Zadar 10 6 2 1 33 Rab 7 4 2 1 33 Senj 5 3 2 1 29 Rijeka 5 2 1 — 22 Pula 7 5 3 1 33 razdoblje u posljednje dvije dekade od kada smo vršili analize suše i njihovu vezu s izbijanjem šumskih požara. Međutim, za razliku od ranijih požara, a naročito u 1985, ovo vrlo dugo sušno razdoblje je palo usred ljeta, odnosno u posljednju dekadu srpnja, kada su na Jadranu bile i temprature niže od uobičajenih za to doba godine. Srednje mjesečne vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura (ts) za lipanj — listopad 1986. i 1985, i apsolutni dnevni maksimumi u tim mjesecima (t,„), te broj dana s temperaturom većom ili jednakom 300 c, za Rijeku, Split 1 Dubrovnik Tablica 5. 1986 1985 VI VII VIII IX X VI VII VIII IX X RIJEKA ts *m > 300 24.4 29.5 — 26.5 31.0 4 27.9 33.4 10 22.3 28.2 — 19.9 25.8 — 23.1 26.6 — 28.6 32.6 12 28.1 34.9 12 26.3 32.2 4 19.6 26.4 — SPLIT ts t,„ > 300 26.9 31.3 7 28.0 31.6 7 30.7 34.0 21 25.9 29.4 — 21.3 25.8 — 26.5 30.3 1 31.3 33.8 19 30.2 35.4 18 27.1 30.5 2 20.3 26.0 — DUBROt» tm > VNIK 300 26.0 31.0 2 26.8 30.0 1 29.1 34.4 13 25.9 32.0 1 21.7 25.8 — 24.8 27.1 — 28.6 33.2 8 28.9 33.5 9 26.2 29.1 — 21.1 25.6 — |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 32 <-- 32 --> PDF |
4. TEMPERATURE U tablici 5 prikazane su srednje vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura, apsolutni maksimumi i broj dana s temperaturom većom ili jednakom 30° C za Rijeku, Split i Dubrovnik u 1986. i 1985. godini. Vidi se da je lipanj 1986. bio topliji od prethodne godine, ali se je srpanj pojavio s mnogo manje vrućih dana. Kolovoz je jedino na južnom Jadranu imao više maksimalne temperature nego u 1985. godini. 5. VJETAR Za opasnost od širenja požara je pored brzine vjetra, koja ulazi u proračun opasnosti od požara (Jurčec i Dimitrov, 1986), bitan je i smjer vjetra, koji, kako je već naglašeno u Uvodu, znatno podliježe obalnoj cirkulaciji i lokalnim uvjetima. Zato je detaljni dnevni hod vjetra vrlo važan faktor zaa kcije gašenja požara, ali je na žalost u zadovoljavajućem obliku poznat samo na relativnom malom broju stanica koje raspolažu anemografima (instrumentima za kontinuirano registriranje vjetra). Teorijski je obalna cirkulacija dobro poznata. Ona pokazuje da danju, kada je kopno toplije od mora, vjetar (»zmorac«) puše s mora na kopno, dok je noću smjer vjetra obrnut. Ljeti je ovakav dnevni hod vjetra još jače izražen, jer se kopno danju jače zagrije od površine mora, gdje se toplina brže prenosi i na veće dubine. Time se istom količinom topline zagrije veća masa, pa je površina mora hladnija od kopnene površine. Na lokalni vjetar superponira se vjetar sinoptičkih razmjera koji diktira strujanje velikih razmjera, a pod njegovim utjecajem lokalni vjetar može pojačati ili oslabiti ovisno o smjeru na koji utječu lokalni faktori. Međutim, u prosjeku je na većini lokacija na Jadranu dnevni hod vjetra vrlo izražen, naročito u »mirnim« danima bez frontalnih poremećenja. Na si. 1 je prikazan srednji dnevni hod vjetra za Dubrovnik za četiri mjeseca od srpnja do listopada 1986. i 1985. Na gornjem dijelu su prikazani grafikoni hodova brzine vjetra po satima, a na donjem dijelu su vektorski srednjaci koji pokazuju smjer vjetra. Intenzitet vektorskog srednjaka je manji od skalarnog (brzine vjetra na gornjem grafikonu) jer se kod sumiranja vektora pobijaju intenziteti suprotnih smjerova. Gornji grafikon pokazuje da je u 1986. sjeverni noćni vjetar s kopna većinom jači nego danji, s izuzetkom kolovoza s maksimalnom brzinom u 11 sati. Minimalne srednje brzine se javljaju pri promjerni smjera vjetra u prijepodnevnim satima (9 — 11 sati), i u večernjim satima kada vjetar skreće na sjeverni smejr. Vrijeme ovog minimuma se dakako razlikuje od mjeseca do mjeseca prema duljini dana, i ovisno o sinoptičkoj situaciji s prevladavajućim smjerom strujanja iznad tla. Utjecaj strujanja sinoptičkih razmjera s izraženim anomalijama (odstupanjima od normale obično je vidljiv u dnevnom hodu vjetra, jer ga znatno poremećuje. Tako je za razliku od 1986. u listopadu 1985. smjer vjetra znatno odstupao od normalnog a brzina je bila mnogo veća u usporedbi s istom u 1986, što je očito iz donjeg grafikona na si. 1. Zmorac se u tom mjesecu tokom dana u srednjaku uopće ne pojavljuje što je vrlo rije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 33 <-- 33 --> PDF |
DUBROVNIK - ĆILIPI VII- X 1986. 1 2 3 * 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 (m/s) — VII VIII IX X 2 m/s , / / ///, VII -W //// l////^ VIII \^yyyy IX -´ /^., Y7 DUBROVNIK - CIL1PI VII-X 1985 Vs (m/s) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1f 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 -- VII - VIII — IX X 2 N->./ 1" I I I I i I _J L*i: I I I I 1 2m/s » ///>* ^^Y VII ^W I //// VIII . SZ ~7 / IX V ^ Ws 77 SI. 1. Dnevni hod skalarnog i vektorskog srednjaka vjetra (m/s) za Dubrovnik u mjesecima srpanj do listopad 1986. i 1985. Na gornjim grafikonima su na apscisi sati (SEV) a na ordinati brzina vjetra u m/s. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 34 <-- 34 --> PDF |
SRPANJ (VII) 1986 5OOhRa+0´ SI. 2. Sinoptička situacija u srpnju i rujnu 1986. Srednje polje geopotencijala na topografiji 500hPa, visine u dkm (oko 5.5 km), a crtkane linije označuju odstupanja od srednjeg polja za razdoblje 1956—1985. Strelice označuju prevladavajući smjer hladnih prodora i frontalnih sistema dak slučaj u srednjem dnevnom hodu vjetra Dubrovnika. Tako jak vjetar, koji je poremetio i normalni režim vjetra duž Jadrana, predstavljao je vrlo važan faktor za pojavu katastrofalnih požara u 1985. godini. 6. SINOPTIČKA SITUACIJA Veće količine oborina u prvoj polovini godine, koje smo pratili u: tablici 3, bile su posljedica ciklonalne aktivnosti nad Atlantikom s povremenim razvojem ciklona u zapadnom Sredozemlju. Najznačajnija situacija u pogledu šumskih požara je bila u srpnju. Na si. 2 je prikazano visinsko strujanje na apsolutnoj topografiji 500 hPa (oko 5.5 km visine) u srpnju i rujnu 1986. Situaciju u srpnju karakterizira duboka ciklona nad sjevernom Evropom, s negativnim anomalijama kao odstupanjima od dugogodišnjeg srednjaka za taj mjesec. U pozadini ove ciklone u južnu Evropu i zapadno Sredozemlje je prodirao hladniji zrak (u smjeru označenom strelicom na slici), i uzrokovao je lokalne pljuskove na području Jadrana i u centralnoj Italiji gdje su toga mjeseca oborine bile i četiri puta veće od normalnih.- Sušno razdoblje koje je započelo u posljednjoj dekadi srpnja bilo je uvjetovano porastom tlaka nad južnom Evropom i jačanjem zapadne struje preko srednje Evrope. Time su poremećaji s Atlantika prelazili sjevernije od našeg područja, ili su uglavnom zahvaćali kontinentalni dio Hrvatske. Slična je situacija bila u rujnu kada se znatno produbila ciklona nad Skandinavijom, što je pokazano na desnoj slici. Međutim, povremeno je u pozadini te ciklone dolazilo do jačih prodora, među koje spada i jaka kiša u Zadru koja je uvjetovala visoku oborinu u tom mjesecu (Tablica 3). 32 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 35 <-- 35 --> PDF |
7. ISKAZ VRIJEDNOSTI POKAZATELJA METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA Iz ranijih analiza o utjecaju vremenskih prilika na pojavu šumskih požara poznato je, da se putem svakodnevnih mjerenja određenih meteroloških elemenata dobiva kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka vremenskih prilika na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i njihove zapaljivosti što se iskazuje putem klase meteorološkog indeksa požara (MIP). Na temelju pomenutih kompjutorskih podataka RSUP-a SR Hrvatske, u tablici 6. dati su iskazi nastalih šumskih požara, reprezentiranih po meteorološkim stanicama za priobalni dio SR Hrvatske sa otocima, razvrstanih prema klasama i mjesecima njihova nastanka za 1986. godinu. U Tablici 7. dat je iskaz MlP-a nastalih požara i sagorjele površine u 1985. godini. Usporedbom ovih dviju tablica može se lako uočiti utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara kroz karakteristike sinoptičke situacije u 1985. god. koja je uzrokovala dugo sušno razdoblje na Jadranu, u odnosu na sinoptičku situaciju tokom 1986. god. koja nije bila naročito povoljna za pojavu šumskih požara. Stoga je u tablici 7. vidljiv znatno veći ukupni broj šumskih požara uz znatan mjesečni pomak broja nastalih šumskih požara. Dok je ranijih godina po broju požara bio uglavnom kolovoz, u 1985. godini je mjesec u kome je bilo najviše požara bio listopad. Šumski požari u tom mjesecu su bili takvog intenziteta (žestine), da su neki od njih prerasli u katastrofalne razmjere .(Makarska, 13. 10. i Dubrovnik, 14. 10), što potvrđuju i klase opasnosti MlP-a u kojima su nastali. Nadalje, u 1986. znatno je manji broj šumskih požara nastalih u klasama velike i vrlo velike opsnosti u odnosu na 1985, sagorjela površina manja za skoro 8 puta, a prosjek sagorjele površine po jednom požaru iznosi 12 ha, što je za polovicu manje u odnosu na 1985. god. To je dokaz manjeg intenziteta (žestine) nastalih šumskih požara u 1986. godini u odnosu na prethodnu, pa ih je razumljivo bilo i lakše suzbijati. Šumski požari po klasama opasnosti MlP-a i mjesecima u 1986. godini za priobalni dio Jadrana s otocima* Tablica 6. Mjesec IV V VI VII VIII IX X o Klase opasnosti rt >N SO 2 a a Sagorjelo površine u ha te Z1 ° 0< 0. Vrlo mala 2 2 1 34.0 17.0 Mala 11 2 — 5 2 4 — 24 12 116.3 4.8 Umjerena 3 1 3 15 4 3 3 32 16 77.9 2.4 Velika — 1 7 2 31 3 17 61 31 389.0 8.0 Vrlo velika — — 3 — 39 30 7 79 40 1.947.1 24.6 Ukupno 16 4 13 22 76 40 27 198 100 2.359.3 12.0 Šumski požari s područja reprezentativnosti meteoroloških stanica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Šumski požari po klasama opasnosti MlP-a i mjesecima u 1985. godini za priobalni dio Jadrana s otocima* Tablica 7. MjesecO ft »-i a o .c 3 KlaseopasnostiIV V VI VII VIII IX X g ra g p, ^ o S 3 >N " $ S.S b >.M trn > ja g 3 -T a o >N O a S-J* wp.3 ftp. Vrlo mala 3 — 2 — — — — 5 1 3.8 0.8 Mala 4 4 2 5 5 — — 20 5 91.6 4.6 Umjerena 3 1 7 15 13 6 2 47 11 633.2 13.5 Velika — 2 3 33 17 30 17 102 23 5,945.7 58.3 Vrlo velika — — 2 36 69 61 92 260 60 11,574,7 44.5 Ukupno 10 7 16 89 104 97 111 434 100 18,249.0 24.3 * Šumski požari s područja reprezentativnosti meteoroloških stanica 8. ZAKLJUČAK Vremenske prilike u 1986. godini nisu bile tako povoljne za nastanak i širenje šumsih požara kao što je to bio slučaj u 1985. Razlog tome je bio vrlo kišan početak godine i češća kišna razdoblja sve do sredine ljeta, pa je tlo bilo vlažno. Pored toga su temperature još u srpnju bile relativno niske, pa je isparavanje bilo slabije. Bez ovakvog stanja u prvoj polovini godine opasnost od požara bi bila vrlo velika jer je pred kraj srpnja započelo dugo sušno razroblje koje je na južnom Jadranu i na otocima srednjeg Jadrana trajalo preko 60 dana. To je najdulje sušno razdoblje zabilježeno na tom području u posljednjih dvadesetak godina. Analiza sinoptičke situacije je ukazala na cirkularnu aktivnost na sjevernom Atlantiku u toku cijele godine, a intenzivnije ciklone su se formirale povremeno u sjevernoj Evropi. To je povremeno uzrokovalo prodore hladnijeg i vlažnijeg zraka prema Balkanu, ali su u ranom jesenskom razdoblju oni uglavnom zahvaćali kontinentalni dio naše zemlje. Među izuzetne situacije spada situacija od 11. rujna s ekstremnom dnevnom količinom oborine od 352 mm u Zadru što predstavlja 94´% ukupne mjesečne količine oborine. Na taj način i ova analiza pokazuje da je raspodjela oborine, kako u toku godine, tako i u toku jednog mjeseca, bitni faktor za ocjenu stanja i opasnosti od požara, pa čak ni ekstremno dugo sušno razdoblje ne predstavlja veliku opasnost od požara ako mu je prethodilo kišovitije i hladnije razdoblje kao u 1986. Analiza dnevnog hoda vjetra u Dubrovniku je pokazala da se na toj lokaciji može s dosta velikom vjerojatnosti prognozirati promjena smjera vjetra u toku dana, ali ima izuzetaka kao što je bilo jesensko razdoblje 1985. s katastrofalnim požarima na južnom Jadranu, kada jače strujanje sinoptičkih razmjera poremeti normalni dnevni hod vjetra. Zbog ovakvih situacija bilo bi poželjno pristupiti intenzivnijem radu na operativnim numeričkim modelima za regionalnu prognozu vremena duž jadranske obale. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 37 <-- 37 --> PDF |
LITERATURA B er to vic, S. i dr., 1987: Osnovne zaštite šuma od požara, Centar za informacije i publicitet, Zagreb. Chandler, C. P., P. T. Cheney, L. Trabaud and D. Williams, 1983: Fire in Forestry. Volume I: Forest Fire Behaviour and Effects. John Hiley and Sons, Inc. New York, 298 pp. Dimitrov , T. i V. Jurčec , 1986: Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara 1985. godine. Šumarski list, 110, 453—466. Donoghue , L. R., 1986: Eight Conference on Fire and Forest Meteorology, Detroit, April-May 1985. Bulletin American Meteorological Society, 67, 1398— —1403. Jurčec , V. i T. Dimitrov , 1986: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara. 8 međunarodni simpozij »Projektiranje i proizvodnja podržani računalom «, Zagreb, listopad 1986, 419—424. Jurčec, V., A. Bajić i K. P a n d ž i ć, 1986: Simulacije bure i juga na srednjem Jadranu. Hidrografski Godišnjak 1984—1985, Split, 59—66. Reifsnyder , W. E., 1978: Systems for evaluating and predicting the effects of weather and climate on wildland forest. World Meteorological Organization, Special Environmental Report, No. 11, WMO No. 496, 40 pp. Forest Fire Occurrence in the Adriatic Area of Croatia and Weather Conditions During 1986 in Comparison with 1985. Summary Forest fire protection in 1986 was considered satisfactory and more effective in 1986 in comparision to 1985, but the weather was less severe in 1986 also. It is shown that the main reason for smaller number of fires and their less intensity in 1986 is not much smaller precipitation amount or shorter drought duration, since the latter was shown as the longest dry spell for the last two decades. It was the distribution of the rain which was responsible for a such condition, since the first half of the year was rainy. Thus, at the beginning of dry period in the middle of summer the weather condition was not favourable for the onset of fire, and the wind speed was much less than in 1985. In this paper we have particularly stressed the influence of local wind systems for forest fire spreading. Fig. 1 shows the daily courses in Dubrovnik for four months July to October 1986 and 1985, which indicate a strong influence of local factors due to the coastal circulation. Fig. 2 gives the average distribution of upper level flow July and September 1986, where the arrows indicate the main direction of cold and rainy outbreaks, especially unfavourable for the fire onset in July. |