DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*431 (497.13 — Jadran, područje) Šum. list CXII (1938) 25 ŠUMSKI POŽARI I VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1986. I USPOREDBA SA SITUACIJOM U 1985. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURCEC* SAŽETAK: Zaštita od požara na području Jadrana u 1986. godini se ocjenjuje kao zadovoljavajuća, a i vremenske prilike u toj godini nisu bile naročito povoljne za nastanak i širenje šumskih požara. Iako su pojedina područja južnog Jadrana i otoci na srednjem dijelu imali ekstremno dugo sušno razdoblje od kraja srpnja, koje je trajalo preko 60 dana, tom je razdoblju prethodilo hladnije i kišovitije vrijeme u prvoj polovici godine. Naročito je značajan hladniji i kišovitiji srpanj koji je bio uzrok vlažnijem tlu i nepovoljnijem stanju šumskog goriva za požare jačeg intenziteta u toku kolovoza i u ranom jesenskom razdoblju, kao što je to bio slučaj u 1985 godini. 1. UVOD Efekti vremena i klime na tzv. »divlje« ekosisteme i požare su u suštini vrlo kompleksni, ali se ipak može postići neka opća saznanja o njihovim interakcijama. Sezonske promjene klimatskih elemenata kontroliraju rast vegetacije pa prema tome i količinu goriva. Varijacije vremena i klime mogu dovesti gorivo u suho stanje sklono zapaljivosti, pa time kontroliraju vjerojatnost za zapaljenje ili podržavanje izgaranja. Kada jednom nastane požar, vremenski elementi utječu na ponašanje požara i teškoću njihove kontrole. Šumarska meteorologija i požari, koja obuhvaća ove kompleksne interakcije, danas je predmet mnogih istraživanja i predstavlja posebni dio znanstvene meteorologije. Ovu novu znanstvenu disciplinu mogli bi prikazati u šest grupa: 1. Modeli ponašanja požara; 2. Vrijeme i efekti požara na prirodne resurse; 3. Klimatologija vremenskih prilika pogodnih za požare; 4. Onečišćenje zraka; 5. Stupanj opasnosti od požara, i 6. Prognoza vremena pogodnog za požare. Detaljni prikaz svih ovih grupacija može se naći u radovima Reifsnydera (1978) i C h a n d 1 e ra i dr. (1983), te u najnovijem pregledu stanja na toj problematici koji je prikazao Donoghu e (1986). Analiza stanja o toj problematici u nas dana je prethodnim radovima autora (npr. Dimitrov i Jurčec, 1986). Naglašeno je da je sagorjela * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum. Dr. Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike. Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3 25 |