DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— Pri primjeni cijena pojedinih drvnih sortimenata iz Cjenika (11) polazilo se je od pojedinih stabala, što je uzrokovalo stanovitu subjektivnost u obračunavanju vrijednosti. (Vjerniji rezutlati bi se dobivali, kad bi se polazilo od dimenzija pojedinog trupca.) — Kako je već naprijed navedeno, pri razvrstavanju tanke oblovine procjene na pojedine Sortimente Cjenika (11) mogu također izazvati stanovite greške. — Budući da se podaci datoteke temelje na JUS-u iz god 1967. (kao i procjene procjenitelja A i X), a dimenzije sortimenata u Cjeniku se temelje na JUS-u iz god. 1962, pri nekim sortimentima trebalo je podatke iz datoteke prevesti na standard iz god. 1962. To je svakako moglo uzrokovati stanovite subjektivne greške. Na temelju svega toga — možemo zaključiti, da je u ovom radu izračunata vrijednost na temelju sortimentne jednadžbe (15) relativn o objektivna a također nije potpuno vjerna realnom stanju pri konkretnim uvjetima. Pri bilanciranju u biološkoj reprodukciji drva u šumarstvu, taj zaključak se može u znatnoj mjeri opovrgnuti iz ovih razloga: — drvne zalihe opetovano se procjenjuju prema istim temeljima i metodologiji na širokom čitavom šumskogospodarskom području; — datoteke bi trebalo odvajati po šumskogospodarskim područjima, tipovima šumskoga gospodarenja, a u visokim jednodobnim šumama eventualno i posebno za glavne a posebno za sporedne šumske sastojine; pri upotrebi sortimentnih jednadžbi — one bi se trebale temeljiti na datotekama odvojeno po ekološko-gospodarskim tipovima; — pri obračunavanju vrijednosti asortimana moguće je direktno iz datoteke očitati postotnu strukturu asortimana trupaca pojedinih promjera i dužina unutar date klase trupaca (koji po Cjeniku imaju različite cijene) te — pri velikim količinama inventarizacije drvnih zaliha u svrhu bilanciranja — bez greške utvrđivati odnosne vrijednosti; tako bi se ujednačavanje podataka ostvarivalo, umjesto putem sortimentne jednadžbe, direktno putem velikih masa koje se procjenjuju na čitavom šumskogospodarskom području; naime, pri bilanciranju uspjeha u jednodobnim šumama u pravilu nas ne interesira »uspjeh« pojedine šumske sastojine (odsjeka) jer na nj snažno djeluje njezino starenje, zamagljujući »uspjeh« samog gospodarenja sastojinama; taj »uspjeh« samog gospodarenja utvrđuje se isključivo za cjelinu šumskogospodarskog područja jednodobnih šumskih sastojina, jer je njezina srednja starost stalno podjednaka (teorijski stalno ista); — pri bilanciranju uspjeha u prebirnim šumama može nas pak ujedno interesirati i »uspjeh« pojedine sastojine (odjela) jer bi ona u pravilu trebala imati konstantnu srednju starost koja ne zamagljuje »uspjeh« samog gospodarenja njome; u takvu slučaju korisno je služiti se sortimentnim jednadžbama, koje se temelje na podacima datoteka po ekološko-gospodarskim tipovima, pa imaju ulogu strogo lokalnih sortimentnih tablica; — asortiman se neposrednim mjerenjem može utvrđivati na oborenim stablima ne samo prilikom tehničkog normiranja sječe i izrade već i mjerenjem stabala pretežnog pa i čitavog obujma sječne drvne mase; — »tanka oblovina« navedena u tablicama 1—6. odnosi se na rudničko drvo; no, osobito pri stablima slabijeg prsnog promjera trebalo bi bolje dijelu |