DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1988 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— Iz tog cjenika šumske takse VII razreda normalnih troškova izvoza objavljene su već u radu Kraljić a 1985. (6) i poslužile kao ekonomski opravdan ključ pri utvrđivanju induktivno iskalkuliranih financijskih normativa, tj. »cijena proizvodnje« biološke reprodukcije drva, po jedinicama drvnih sortimenata na panju. — Prema postavkama političke ekonomije za proizvodnje koje se temelje na prirodno ograničenom zemljištu (staništu), dakle i za biološku reprodukciju drva u šumarstvu, na nultom zemljištu (pri nultim uvjetima proizvodnje, tj. uz najnepovoljnije uvjete uz koje se mora proizvoditi da bi se pokrile društvene potrebe za drvom putem tržišta) drvni sortimetni trebaju imati »cijene proizvodnje« podjednake minimalnim, financijskim pozitivnim, njihovim normalnim šumskim taksama. To stoga, što dodajući im ekonomski maksimalne normalne »cijene proizvodnje« njihova iskorišćivanja — trebaju se jednakomjerno približiti, približno doseći normalne njihove tržišne cijene. — Te minimalne šumske takse, prema »zakonu računanja šumskih taksa« (vidi Kralji ć 1952 /5/), ujedno najviše diferenciraju međusobne odnose između vrijednosti pojedinih drvnih sortimenata na panju. Zbog toga su posebno prikladne za primjenu u ovom našem radu. — To što se te šumske takse odnose na dinare i cijene iz godine 1966, za svrhe u ovom našem radu — ništa ne smeta. On može tretirati vrijednosti u bilo kojoj godini, pa i onoj 1966. A ušteđuje nam muku na izradi analognog cjenika za godinu 1988. . . (Za bilanciranje uspjeha i utvrđivanje imovine Kralji ć /7/ predlaže da se zasad računa po normalnim »cijenama proizvodnje« biološke reprodukcije drva, obračunate za konkretno šumskogospođarsko područje a raspoređene na pojedine drvne Sortimente proporcionalno upravo navedenim minimalnim a pozitivnim šumskim taksama — razumljivo na osnovi u posljednjoj obračunskoj godini aktualnih propisa JUS-a, cijena i dinara /6/). Te je cijene Kralji ć nazvao i »financijskim normativima, tarifama« za neposječeno drvo /na panju/). Pri obračunavanju podataka za pojedinu grupu stabala polazilo se od pojedinih stabala u grupi. Od pojedinih stabala u grupi polazilo se je i pri primjenjivanju cijena iz Cjenika (11) za pojedine Sortimente (prema njihovim dužinama). Sam asortiman u pojedinim stablima pa i grupi stabala utvrdio se, pored onog na temelju terenske procjene, zbog usporedbe, i na temelju izmjerenih prsnih promjera i visina stabala za hrast lužnjak, primijenjenih na podatke dobijene direktnom izmjerom na oborenim stablima prilikom tehničkog normiranja sječe i izrade u svrhu sastavljanja regionalnog sistema diferenciranih tehničkih normi za Slavoniju (14), a za jelu na temelju sortimentnih tablica (8). Za alepski bor dosad još nisu sastavljene sortimentne tablice — već postoje za pokusnu plohu 4 pred dvadeset godina (u 1965) samo prosječni postoci o udjelu pojedinih grupa sortimenata u ukupnoj drvnoj masi (1 str. 488) koji nisu diferencirani po debljinskim stupnjevima ili razredima ili grupama stabala. Da bi suvremeni podaci terenskog mjerenja bili što bliže pokusnoj plohi 4 od pred dvadeset godina, mi smo obuhvatili i 25 stabala pokusne plohe 2 koja je znatno mlađa... Razumljivo, da podaci obračunati na takav način, predstavljaju blijedu sliku »sortimentnih tablica« pa su nam poslužiti iz nužde samo za grubo orijentacionu usporedbu. . . |