DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 98 <-- 98 --> PDF |
stojanje slobodnog tržišta i administrativno određivanje cijena šumskim proizvodima. Time se šumarstvo stavlja u podređeni položaj i zavisno od svoje prerađivačke industrije. U takvim odnosima se djelovalo sve do 1961. godine, kada dolazi do najkonkretnijeg fizičkog objedinjavanja između industrije i šumarstva i formiranja »Sum- sko-poljoprivred.no industrijskog kombinata«. Nije upitno biti zloban ili sumnjičav, ali je simptomatično, da se u tom razdoblju postiže rapidan uspjeh u pogledu »okrupnjavanja privrede i bržeg razvoja šumsko-industrijskog kompleksa«. U tom razdoblju postiže industrija osmostruko povećanje ukupnog prihoda, dok se šumarstvo nije moglo pohvaliti sa takvim uspjehom. Vremenom se produbljivao tehnološki jaz između partnera u braku, što je dovelo i do raskida zajedništva u 1969-toj godini. Nakon raskida zajedništva u industriji nastupa višegodišnji zastoj. Zastoj je do tada vladao u šumarstvu premda nikada još nisu postojali tako idealni uvjeti da se sa lakoćom dio ostvarenog viška prelije u sirovinsku bazu. Po svoj prilici, da u takvim uvjetima ne bi niti došlo do raskidanja zajedništva. Nakon raskida zajedništva sa tavorenjem su nastavile dvije odvojene organizacije Šumsko gospodarstvo »Slavonski hrast« i Drvnoindustrijski kombinat »Spačva «. U »brakorazvodnoj parnici« šumarstvo je ostalo i bez svog ranijeg imena. Sada DIK »Spačva« slavi svoje obljetnice osnutka i djelovanja. Vidni rezultati se ne mogu poreći. Da u tom razdoblju nije bilo nehumanih odnosa, stručnih i gospodarskih promašaja, plakete priznanja sjajile bi se još bolje. Isto tako inije logično i shvatljivo, da se slavljenik odriče svoga »rođendana«, kao da on nije potomak oživotvorene ideje o pristupanju razvoju drvnoprerađivačke industrije u Vinkovcima već svoje rađanje prolongira za nešto kasnije vrijeme, tj. vrijeme spajanja u jednu radnu organizaciju dviju od davnine postojećih drvnoprerađivačkih kapaciteta: Stolarija »Slavonski hrast« u Vinkovci i Pilana sa građevnom stolarijom u Cerni. U monografiji izdanoj po slavljeniku prigodom proslave 30-te obljetnice navodi se prethodno postojanje neke »Slavonke«. Spominje se i postojanje smjernica razvoja u ekspertizi, koju je izradio Institut za drvno-industrijska istraživanja u Zagrebu, ali uz prigovor: »više je naklonjen programu da se ne naruši proizvodni i poslovni ritam okolnih proizvođača, nego li stvaranju koncepta koji bi odgovarao ovdašnjim prilikama«. Nestanak »Slavonke« i svih zbivanja oko nje, usvajanje za početak djelovanja sebi pogodnijeg datuma, obrazlaže se: »S obzirom na nedostatak sredstava i organizacijske promašaje realizacija nije počela. ...Neposredno poslije toga slijedi nešto složeniji, ali i pouzdaniji pristup, kad se, naime putem stolarskog poduzeća »Slavonski hrast« Vinkovci i poduzeća za piljenje drveta i građevne stolarije Cerna stvara nova organizacija Drvna industrija »Slavonski hrast« Vinkovci.. . (koja) postaje nosilac izgradnje te industrije.« Navode iz monografije opovrgavaju činjenice iz onoga vremena: — ideja je potekla od još uvijek živog čovjeka, — dokumentacija iz zapisnika sa održanog sastanka u NOK-u dana 20. V. 1955. godine potvrđuje njezino oživotvorenje Sa sigurnošću se može reći da nije bilo ovoga sastanka, nikada nikome ne bi palo na pamet, da se pozabavi spajanjem ovih dviju organizacija, — Rješenje općine Vinkovci o imenovanju neposrednog rukovodioca drvoprerađivačke industrije u izgradnji, |