DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 93 <-- 93 --> PDF |
bez zaračuna van ja neke posebne dobiti, obavljala sječu, transport, prodaju i otpremu kupcima svih sječom dobivenih šumskih proizvoda, osim količina ogrijevnog i građevinskog drva potrebnih za opskrbu seoskih domaćinstava. Ostvareni novčani višak prihoda po zaključnom računu, raspodjeljivao se Šumarijama proporcionalno prema kvalitativnom i kvantitativnom učešću u sječivoj masi. Ovakav način poslovanja bio je stvarni izazov u organizacijama i administrativnom pogledu za sve angažirane stručnjake: — morala se respektirati samostalnost Šumarija, — umjesto polaganja računa na jednom mjestu, sada je to trebalo učiniti svakoj Šumarija za njezino učešće. — mnogo evidencija za mnogo sječina s relativno malom sječivom masom, mnogo pomoćnih i glavnih stovarišta, s mnoštvom problema, itd. Opravdanost, obimnost i složenost ovog poslovanja može su uočiti iz podataka navedenih u »Poslovnom izvještaju Šumarije Vinkovci za 1954. godinu« u kojem je navedeno: »Potrebu ovakvog poslovanja su diktirali višestruki razlozi: 1) Oslobađanje područnih Šumarija od dotadašnjeg opsežnog režijskog poslovanja. 2) Proširenje režijskog poslovanja na sve tzv. seljačke sječine, čime je uslijedila opskrba seoskih domaćinstava sa ogrijevnim i građevnim drvom u izgrađenom stanju na prosjeci umjesto na panju. 3) Prebacivanje gorivog drva iz istočnog dijela kotara — suficitarnog — u zapadni dio — deficitarni — na ogrijevnom drvu. 4) Bolje korištenje specijaliziranog i malobrojnog stručnog kadra, kako onoga na režijskom, tako i onoga na uzgojnom poslovanju. 5) Racionalnijim korištenjem i ekonomičnijem privođenju svrsi proizvedenih sortimenata postizavani su i bolji financijski uspjesi, što je opet u krajnoj liniji imalo za posljedicu racionalnije i naprednije šumsko gospodarenje. 6) Zajednički nastup Šumarija na zajedničkom stovarištu u Spačvi. Na isto stovarište se prevozi drvni materijal sa područja istih šumskom željeznicom, kamionima i zaprežnim kolima cea 60.000 m.3 godišnje. Ukupna sječiva masaTehnička oblovinaMetarsko drvo 166.137, — m3 49.982,— „ 116.155,— „ 100% 30% 70% Bruto produktMaterijalni i ostaliVišak prihoda troškovi 536,362.319,—din 298,780.074,— „ 237,582.245,— „ 100% 56% 44% Pored navedenih vrijednosti, iznosila je vrijednost građevinskih radova 67,392.086,— din. Prosječni broj radnika bio je 643. Vrijednost drva na panju prema tada važećem cjeniku iznosila je 184,052.036,— din. Ostvareni čisti višak prihoda iznosio je 43,526.207,— din. ili nepunih 24%. Ovaj višak prihoda se raspodjeljivao na Šumarije prema kvantitativnom i kvalitativnom učešću u sječivoj masi, te je iznosio od 7—18%. |