DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Za intenzivnija način gospodarenja je trebalo angažirati i više živoga ljudskog rada, koji je iziskivao i više novčanih rashoda za koje je trebalo namaći i više novčanih prihoda. Manja količina sječivih masa i njihov slabiji kvalitet nisu omogućavali pritioanje većih novčanih prihoda. Garanciju za postizavanje većih novčanih prihoda vidjelo se u proširenju djelatnosti. Bio je to pristup iskorištavanju šuma i prodaji izrađenih šumskih sortimenata u vlastitom djelokrugu. Da se ne bi zapostavilo poslove na njezi, uzgoju i čuvanju šume, osnovane su zasebne organizacije, odnosno manipulacije za obavljanje poslova sječe, transporta iz šume do glavnih stovarišta, prodaji i otpremi kupcima gotovih sortimenata, unovčenjem vlastitih proizvoda, uspjelo se polučiti i veće novčane prihode. Paralelno sa nastojanjem na povećanju novčanih prihoda vodila se aktivnost na smanjenju rashoda. Za tu svrhu slijedilo je daljnje proširenje djelatnost iz građevinske struke, potrebno je kopanje odvodnih jaraka radi bolje odvodnje plavnih i stagnirajućih voda, izgradnju šumskih prometnica i mostova, te gradnju gospodarskih i drugih objekata potrebnih za upravljanje i gospodarenje. Proširenja djelatnosti su smatrana opravdanim i posve normalnim, jer su i šumarski stručnjaci bili školovanjem osposobljeni za njihovo obavljanje. POČETNE PRILIKE I NEPRILIKE U prvim poslijeratnim godinama organizacija rada u šumarstvu prilagođavala se potrebi brže obnove ratom opustošene zemlje. Ubrzo su za upravljanje i gospodarenje šumama osnovana šumska gospodarstva a za iskorištavanje šuma posebna poduzeća. Najprije je osnovano Zemaljsko šumsko poduzeće (ZEMŠUMPOH) a zatim Poduzeće za iskorištavanje šuma za sveukupni sječivi prihod. U trećoj fazi iskorištavanje drvne mase u Spačvanskom području povjereno je Drvnoj industriji u Slavonskom Brodu. Za Dl u Slavonskom Brodu nije bila zanimljiva sječa prethodnih prihoda, pa su sječu tog prihoda obavljali Šumsko gospodarstvo i razna lokalna poduzeća, koja su bila zadužena za opskrbu pučanstva ogrijevnim drvom. Šumsko gospodarstvo je svoje prihode crpilo uglavnom od naplaćivanja vrijednosti drva na panju prema cjeniku donesenom administrativnim putem. Ovakvim načinom ostvareni novčani prihodi bili su limitirani i nedovoljni. Ratom oštećenom i suvremenom šumarstvu je trebalo više novca za pokriće neophodnih izdataka. Kako postići više novaca u prividno eksploatacionim odnosima zbog limitiranih cijena, počeli su razmišljati ambiciozni gospodari u šumarstvu. Povećanje novčanih prihoda sagledavalo se i ovom prilikom u prošireno j djelatnost i te pristupanju racionalnijem iskorištavanju drvne mase sanitarnim i prorednim sječama u vlastitoj režiji mjesto prodaje na panju. U toj drvnoj masi nalazio se znatan dio tehničkog drva, koje je prije u većini slučajeva završavalo kao ogrjevno. Ovom poslu pristupilo se najprije u okviru šumarija ali kasnije su povećao do mjere, da je bilo potrebno osnivanje posebnih organizacija — šumskih manipulacija (sa sjedištem u Vinkovcima i u Spačvi). Ovakvom aktivnošću postigle su se velike koristi ne samo za šumarstvo nego i za društvo kao cjelinu, jer su: — pilane dobile više sirovina u tanjoj oblovini, 657 |