DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ili 15 ha, a u Sloveniji i do 50 ha. Međutim danas se i takve maloposjedničke šume u određenoj mjeri uključuju u općegospodarske planove šumarstva. Iako u različitim varijantama, organizacije za gospodarenje šumama danas ne podižu i samo čuvaju šumu tj. ne brinu se samo za primarnu šumsku proizvodnju, nego obavljaju sječu etata i isporuku izrađenog drva ili, kako bi mogli nazvati, sekundarnu šumsku proizvodnju. Stoga danas osnovne jedinice OUR-a (šumarije i dr.) ne zapošljavaju samo jednog ili dva inženjera i nekoliko lugara a rijetko po kojeg stalnog radnika izvan tih struka, nego i po nekoliko desetaka radnika koji također na osnovu samoupravljanja sudjeluju u donošenju odluka, koje se odnose na cjelokupnu šumsku proizvodnju. Uspješne proizvodnje nema bez dobro obrazovanih kadrova ni istraživačkog rada. U visokoškolskoj nastavi razdvaja se prije i neposredno poslije rata Poljoprivredno-šumarski fakultet, u dva samostalna, Fakultet poljoprivrednih znanosti i Šumarski fakultet koji djeluje u dva odjela, šumarski i drvno-tehnološki. Osnovane su i srednje šumarske škole, iz kojih je izašao brojni kadar za provedbu radova, a i šumski radnik dobivao je neophodnu stručnu izobrazbu u okviru dužih ili kraćih tečajeva. U Socijalističkoj Jugoslaviji osiguran je i prošireni znanstvenoistraživački rad. Dok se prije rata taj rad odvijao u okviru fakulteta odmah poslije Oslobođenja osniva se posebni institut za istraživanja u šumarstvu, danas Šumarski institut u Jastrebarskom. U usporedbi s predratnim stanjem razvio se i ogromni izdavački rad, objavljivanje pisane riječi. Počem od listova, koje u raznim oblicima izdaju šumska gospodarstva i drvo-prerađivačke radne organizacije preko stručnih publikacija Šumarskog fakulteta i instituta do Šumarske enciklopedije, danas već u drugom izdanju. Tri sveska drugog izdanja Šumarske enciklopedije izraz su snage našeg stručnog potencijala, a korišćenje enciklopedije nije ograničeno samo na šumarsku struku nego i za najširu javnost koja je preuzela pretežni dio naklade. Sa strane šumarstva izdavanje Šumarske enciklopedije je to značajnije, jer ju je izdala nešumarska institucija — Jugoslavensko leksikografski zavod »Miroslav Krleža«. Socijalizam je dao nove odnose u šumarstvu, a šuma je s druge strane pružala veliku pomoć u narodnooslobodilačkoj borbi ne samo kao zaštita boraca nego i stanovništva, koje je moralo pred zulumom neprijatelja napuštati svoje domove te bila najsigurnije mjesto za smještaj bolnica za Iječenje ranjenih boraca. Poslije rata drvo naših šuma dalo je ogromni doprinos obnovi ratom opustošene zemlje počem od seoskih kućica do obnova željezničkih pruga. U to vrijeme, a posebno poslije informbirovskog isključenja Jugoslavije iz tabora socijalističkih zemalja, drvo je bilo i glavna izvozna roba, a zahvaćala se i šumska glavnica, ali drugog izbora nije bilo. To je priznao i drug Tito uz dodatak, da će se nastale rane kasnijom štednjom i pošumljavanjima zacijeliti. U temelje i podizanju socijalističke Jugoslavije uloženi su i napori radnika u šumarstvu svih kategorija, nekih znanih a više neznanih. Pohod suvremene tehničke civilizacije ima značajan utjecaj i na šume. Industrijska polucija, promet (fotooksidanti), korišćenje pesticida, u šumama, neodgovarajuća mehanizacija u iskorišćivanju šuma, vodotehnički zahvati i dr. uvjetovali su sušenje šumskog drveća i šumskih sastojina. U ne 574 |