DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 79 <-- 79 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*08.002 gum. list CXI (1987) 645 KOJIM PUTEM U 21. STOLJEĆE? Aktualna istraživanja u svijetu kao osnova razvoja metoda rada i tehnike u šumarstvu Ivan MARTINIC* SAŽETAK. Spoznaje, rezultati i preporuke XVIII Svjetskog kongresa IUFRO pridonijele su shvaćanju potrebe znanstvenog gospodarenja šumama i proizvodnim snagama kao imperativa suvremenog šumarstva. Eksponencijalno se smanjuje vrijeme zastarijevanja tehnika, metoda i sredstava rada. Istraživanja su usmjerena na unapređenje i razvoj specijaliziranih tehnologija s obzirom na specifične uvjete, predmete i sredstva rada. Prioritetni je zadatak povećati stupanj mehaniziranosti rada i smanjiti broj i trajanje radnih operacija sječe i izrade drva u šumi. Pri konstrukciji sredstava za rad u značajnoj se mjeri primjenjuju novi materijali, najnovija tehnička rješenja, radio-tehnika i mikroprocesori. Računajući sa ograničenjima koja će sve više postavljati briga za očuvanje čovjekove okoline trend porasta proizvodnosti rada u šumarstvu nastavljat će se najviše zahvaljujući bolje organiziranom radu i većem iskorišćenju raspoložive sječive drvne mase. Efikasno planiranje, rukovođenje i upravljanje u stalno promjenljivim uvjetima gospodarenja zahtijevaju visok stupanj razvijenosti informatičkog sistema šumarstva. Ipak, kompjuter se još uvijek rijetko koristi pa planiranje, praćenje i reguliranje radnih i proizvodnih procesa. Programirani modeli trebaju biti razumljivi, realni s obzirom na postojeću organizaciju i pogodni za korišćenje operativnim rukovodiocima. Potrebno je kontinuirano prezentirati koristi od primjene kompjutera, stvarati pozitivnu klimu za širu upotrebu kompjutera i dalji razvoj informatičkog sistema šumarstva. Problematiku šumarstva treba nužno istraživati i rješavati interdisciplinarno a u skladu s razvojem ostalih dijelova ukupnog privrednog sistema društva. UVOD Podloge za ovaj rad čine pregledi izabranih znanstvenih saznanja prezentiranih u trećoj sekciji IUFRO. * Ivan Martinić, dipl. inž. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25. 645 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 80 <-- 80 --> PDF |
XVIII svjetski kongres IUFRO održan je u Ljubljani, rujna 1986. godine uz sudjelovanje preko 2200 znanstvenih radnika i gostiju sa svih kontinenata. Najveći kongres u povijesti IUFRO održan je pod motom »Šumarske znanosti u službi društva«. Prvi je kongresni tjedan održan u Cankarjevom domu, gdje je u radu sekcija, plenuma, radnih grupa prezentirano preko 1000 naručenih i volonterskih referata, postera, filmova. Drugi kongresni tjedan obilježile su znanstvene ekskurzije (17) po Jugoslaviji gdje su sudionici imali prilike vidjeti načine gospodarenja, preradu drva, ekološki aspekt šuma, istraživanja i primjenu rezultata vezanih za šumarsku problematiku. Prema procjeni Sekretarijata IUFRO problematika treće sekcije predmetom je interesa preko 3000 znanstvenika širom svijeta. I na Ljubljanskom kongresu velik se broj znanstvenika okupio u trećoj sekciji rad koje su obilježile slijedeće teme: — unapređenje tehnologije iskorišćivanja šuma u interakciji s tehnologijom uzgajanje šuma, socio-ekonomskim istraživanjima i problematikom životne okoline, — istraživanje optimalnih odnosa veličine, funkcionalnosti i ekonomičnosti strojeva u šumskim radovima, — razvoj novih tehnologija u fazama sječe i izrade drva. privlačenju i prijevozu drva, — prilagođavanje tehnologija specifičnim zahtjevima uvjeta i predmeta rada. — iskorišćivanje šumske biomase i energetski potencijal šuma, — kontejnerska proizvodnja sadnica, — gospodarenje na malim šumskim posjedima, — razvoj sistema planiranja i reguliranje proizvodnih procesa primjenom kompjutera, — studij rada, ergonomija i unapređenje metoda rada u šumskim radovima, — štetna djelovanja i sigurnost na radu, — raspodjela i proizvodnost rada u šumarstvu. Cilj je ovog rada pregledom novih saznanja i istraživanja u okviru treće sekcije IUFRO (šumski radovi i tehnike) ukazati na doprinos ovog skupa unapređenju proizvodnje i znanstvenog rada u šumarstvu. Zbog brojnosti i različitosti tema o kojim se raspravljalo u ovom prikazu namjera nam je baviti se temama interesantnim za problematiku organizacije proizvodnje u šumarstvu. ISTRAŽIVANJA KAO PODLOGA PRI UNAPREĐENJU I IZBORU METODA I SREDSTAVA ŠUMSKIH RADOVA S obzirom na postojeće ciljeve gospodarenja šumama ne treba očekivati revolucionarne promjene tehnologije iskorišćivanja šuma u smislu sedamdesetih godina. Na pragu 21. stoljeća i treće tehnološke revolucije istraživanja su usmjerena na razvoj specijaliziranih tehnologija s obzirom na specifične uvjete (ne |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 81 <-- 81 --> PDF |
nosiva tla. izrazito strmi tereni, planinski uvjeti, uvjeti tropa) i primjenu najnovijih tehničkih rješenja i specijalnih materijala pri konstrukciji sredstava. Uz optimalno planiranje i korišćenje metoda i sredstava rada, podržano razvijenim informatičkim sistemom šumarstva mogući su veći efekti i smanjeni troškovi. Time bi se osiguralo znanstveno gospodarenje šumama, odnosno znanstveno gospodarenje proizvodnim snagama. Svjetske stručnjake za tehnologiju i metode rada u iskorišćivanju šuma zaokupljaju dva prioritetna zadatka: istraživanje i razvoj tehnologije i opreme za šumske radove u uvjetima tropa, proširenje rezultata i dosegnutog nivoa tehnološkog razvoja iskorišćivanja šuma u ravničarskim uvjetima na planinske uvjete. Ovo obuhvaća prilagodbe ravničarskih tehnologija, odnosno razvoj i primjenu novih tehnologija, specijalnih konstrukcija strojeva i alata, racionalizaciju metoda u planinskim uvjetima iskorišćivanja šuma u smislu smanjenja ljudskog rada. racionalizaciju manipulacije izrađenim sortimentima (sortiranje, vaganje, skladištenje), smanjenje administrativnih troškova i povećanje opsega posebnih znanja šumarskih inženjera. U bliskoj budućnosti predviđa se mehanizirana sjeća na nagibima do 100´%. Probne konstrukcije takvih agregata razvijaju se u USA. U fazi izvlačenja klasična sredstva bit će zamijenjena žičarama kojim će se u čistim sječama iznositi čitava stabla. Zasad je ograničavajući faktor šire primjene žičara nezadovoljavajuća konstrukcija sidra. Slijedeći prioritet dat je projektima na eliminiranju operacija ručnog vezanja tovara pri iznošenju žičarama. Provode se eksperimenti s prihvaćanjem tovara hidrauličkim kliještima. U prijevozu orijentacija je na smanjenju tara težine vozila i povećanju nosivog kapaciteta. Ova nastojanja imaju za preduvjet provođenje određenih uređivačkih koncepcija u smislu proizvodnje sortimenata manjeg volumena, orijentacije na brzorastuće vrste četinjača, smanjene ophodnje i čistu sječu (Sessions , C ott ell. Iff). Naglašeno je pravodobno planiranje i upotreba strojeva kroz kombinaciju agregata različite snage, nosivosti i specijalnih konstrukcija za pojedine uvjete. Vrlo specifični i najrazličitiji sastojinski uvjeti otežavaju primjenu strojeva i uređaja. U Finskoj je prisutan trend razvoja specijaliziranih konstrukcija smanjene težine i pritiska na podlogu, poboljšanih manevarskih sposobnosti. S tim u vezi pojavile su se prve konstrukcije od lakih Al-legura. s nosivosti 1.5 — 3.5 tona. Istražena je ovisnost dubine kolotečine o veličini tovara (H e i k k a. Siren) . Promatrano je 15 tipova agregata za izvoženje drva. različitih po masi. kapacitetu, pogonu i konstrukciji (Slika 1). Istraženi su optimalni odnosi dimenzija, funkcionalnosti i ekonomičnosti strojeva u odnosu na predmete rada i uvjete rada. Cilj je izbor optimalnog sredstva u operativnim, konkretnim uvjetima, predviđanje »geometrijske evolucije strojeva« i definiranje parametara za konstrukciju nove opreme i predviđanje trendova evolucije sredstava. Ispitivanjem osnovnih morfoloških karakteristika (visina, širina, dužina, težina) strojeva na izvlačenje drva (adaptirani poljoprivredni traktor, forvarder. skider) istraženi su odnosi navedenih veličina i utvrđeni oblični indeksi (indeksi oblika). Na osnovi tako utvrđenih indeksa definirana su područja dominantne važnost pojedine morfološke veličine. Sva tri stroja ulaze u područje većeg značaja visine od širine. Širina |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Dubina probijenog tla, cm 40 1 i 1 1 35 arvarder -B " f 30 gusjeničar 25 / i l-> olj- trak LU1 20 S ,´ ,.... 15 ´ ^ * ^´^*~°**^ „*-"" .*^** ^"m"" 10 r^T. . ´— ^-. —._ _. — -" —«-^ 5 iO 20 50 40 50 60 70 90 on Veličina tovara, ni Slika 1. Ovisnost dubine probijanja tla u sredstvu izvoženja i veličini tovara. (Heika & Siren) i dužina stroja kao funkcije mase stroja kontinuirano rastu kod skidera i forvardera, dok kod adaptiranog poljoprivednog traktora raste dužina granično do 4.2 m. Širina kao funkcija mase strojeva neograničeno kontinuirano raste kod skidera a granično do 2.5 m kod forvardera i adaptiranog poljoprivrednog traktora. To je objašnjeno time što su skideri tipično šumski strojevi, dok forvarderi i adaptirani poljoprivredni taktori moraju zadovoljavati ograničenja cestovnog saobraćaja. Također je istražena korelacija između efektivne snage stroja i mase stroja. Rezultati su pokazali da je najpovoljniji omjer efektivne snage po 1 kg mase kod adaptiranog poljoprivrednog traktora, dok skider i forvader zbog sigurnosnih fatkora konstrukcije imaju taj omjer nepovoljniji (Ševe r). Izvršena su istraživanja novih tehnologija iskorišćivanja šuma. Tako je u Sovjetskom Savezu istraženo iznošenje stabala iz sječine helikopterima. Za prosječnu daljinu iznošenja 1:5 km, srednji tovar 1.6 — 5.1 tona istraženi su troškovi iznošenja. Utvrđeno je da su troškovi helikoptera u usporedbi s klasičnim načinima iznošenja i izvlačenja značajno veći i da je upotreba helikoptera u uvjetima gdje je moguće klasično izvlačenje neprihvatljiva i nesvrsishodna. Za posebno vrijedne Sortimente, i vrste drveća te za terene nepristupačne klasičnim sredstvima i uvažavanjem ekoloških aspekta šuma, iznošenje helikopterima našlo bi primjenu u modernom šumarstvu (Gordinjenko) . 648 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Suvremene konstrukcije strojeva nezamislive su bez komponenti radio- tehnike i ugradnje mikrokompjuterskih procesora (mp). O nekim područjima primjene mp pri konstruiranju strojeva i alata za potrebe šumarstva u Japanu izvjestio je K i t a g a w a. Najrašireniji su slučajevi servomehanizama podržanih mp. Tako motorne pile imaju ugrađeni mp koji kontrolira režim rada pile i alarmira u slučajevima nepravilnosti rada pile kada postoji povećana opasnost po rukovaoca. Sličan je mp ugrađen u strojeve koji rade na nagnutim terenima. Mp kontrolira uvjete ravnoteže stroja i alarmira kada su oni narušeni, odnosno kada poprimaju kritične vrijednosti. Također postoje adekvatni mp za reguliranje brzine kretanja tereta žičarom ili mp za točno centriranje kružne pile za podrezivanje korijena u rasadnicima. Slijedeće područje primjene mp odnosi se na automatska mjerenja podržana mp ili me: indikator nagiba, analizator buke i vibracije, portabl compjuter za sakupljanje podataka na terenu za studij rada. Jedan od najvažnijih pokazatelja opravdanosti korišćenja nekog stroja su stvarni troškovi stroja. Prema Sunbergu i Svanquistu potrošnja energije, odonsno goriva, bolji je pokazatelj stvarnih troškova stroja nego vrijeme rada stroja. Potrošnja energije je reprezentant svih ostalih troškova (amortizacija, kamate, održavanje, popravci) i stoga vrlo važan faktor pri donošenju odluka o novim tehnologijama. Očigledna je prednost ovakvog načina kalkuliranja troškova pri planiranju, kontroli i naplaćivanju. Iz potrošnje je isto tako moguće odrediti odnos rada i stroja za postizanje minimalnih troškova po jedinici učinka. INTENZIVNO GOSPODARENJE SUMAMA PODRŽANO RAZVIJENIM INFORMATIČKIM SISTEMOM U ŠUMARSTVU Prisutnost stalno promjenljivih uvjeta gospodarenja (ekonomske krize, zahtjevi tržišta, elementarne nepogode, štete na sastojinama, kisele kiše) zahtijeva elastičan sistem planiranja na svim razinama upravljanja. Takav sistem planiranja razumijeva mogućnost izbora između različitih alternativa i donošenja pouzdanih odluka (Joyce, Breen) . Ovo također pretpostavlja visok stupanj razvijenosti sistema informiranosti u šumarstvu, nezamislivog bez podrške kompjutera. Bez upotrebe kompjutera značajni dio podataka vezanih uz planiranje, praćenje i reguliranje radnih i proizvodnih procesa ostaje neiskorišten pri donošenju odluka. U šumarstvu kod planiranja i organizacije najčešći su slučajevi donošenja odluka bez dovoljnog broja točnih informacija. Odluke se tada donose na temelju nepotpunih informacija i intuicije, bez kvalitetne analize mogućih alternativa. Razvijena mreža kompjutera koja pokriva sva mjesta nastanka i obrade podataka, te omogućava protok informacija i neposredno komuniciranje na svim nivoima upravljanja, znatno utječe na pouzdanost i ispravnost strateških, taktičkih i operativnih odluka (Tomanić). Sistem planiranja i organizacije u šumarstvu obuhvaća četiri grupe elemenata : — podaci o sastojinama, opremi, financijskim sredstvima i radnicima, — podaci o vrsti šumskih radova, tehnikama i uvjetima rada, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— podaci o organizacijskim jedinicama za koje se izrađuju planovi, — razdoblja za koja se planovi izrađuju. Proces planiranja podrazumijeva različite kombinacije elemenata iz navedenih grupa i njihove interakcije. Takve kombinacije služe kao osnove za utvrđivanje optimalnog stanja sistema kao cjeline u zadanim uvjetima. Kompjuter se rijetko koristi u svrhe planiranja iako takav zahtjev kontinuirano postoji. Razlozi su nezadovoljavajući pristup korisnika, nedostatak odgovorajućeg software i nepotpuno shvaćanje principa planiranja (Robak). Osnovni je zahtjev većine modela planiranja donošenje odluke koja će u momentu njene realizacije dati maximalni efekat uz zadane troškove ili očekivani efekat uz minimalne troškove. Kod takovih odluka umnožak očekivane koristi i vjerojatnosti da će se ta korist ostvariti je najveći (Tomani ć). Danas u svijetu postoji relativno veliki broj razvijenih programskih paketa za potrebe šumarstva. Najčešće su to ipak programske podrške različitih kalkulacija, evidencija, optimalizacija, programi za rad s bazama i bankama podataka, ali sve češće i kompleksni software iz domene proizvodnje. Karakteristike takvih paketa su, kako to navode proizvođači, slijedeće: — koordinacija i fleksibilnost u smislu hijerarhije planiranja, — decentralizacija pri odlučivanju, — interaktivni pristup korisnika. — podrška pri donošenju odluka kroz kalkulacije mogućih alternativa, — prilagodljivost različitim nivoima odlučivanja. Kod programskih paketa najčešća je zamjerka da programi nisu rađeni s gledišta rukovodioca, da nisu dovoljno objektivni d pristupačni s obzirom na postojeću organizaciju. Rukovodioci nisu zainteresirani za prihvaćanje rješenja po sugeriranom modelu čije algoritme ne razumiju već su neposredno zainteresirani za programe čiji je pristup planiranju formuliran na njihovim odgovornostima (Roba k). U svrhu toga predlažem su strateški i psihološki zadaci za uvođenje kompjutorske podrške pri planiranju u šumarstvu: — osigurati da programirani modeli planiranja budu razumljivi, realni i pogodni za korišćenje operativnim rukovodiocima, — povećati razumijevanje principa planiranja i usvajanje tehnike planiranja od strane rukovodioca, — stalno prezentirati koristi na taj način donesenih odluka i stvoriti pozitivnu klimu u smislu daljeg razvijanja informatičkog sistema u šumarstvu. U svijetu, pa i u našoj zemlji postoje različiti pristupi i razumijevanje izgradnje informatičkog sistema šumarstva, kako u pogledu hardware i software tako i same koncepcije i uloge informatičkog sistema u šumarstvu. Jedan pristup razumijeva razvijanje korisnički potpuno orijentiranih software izrađenih od vrhunskih stručnjaka — informatičara, uz suradnju šumarskih stručnjaka, u institutima, sveučilištima ili privatnim software kućama. Paralelno se osposobljavaju korisnici — šumarski praktičari za elementarni interaktivni pristup kompjuteru kao alatu neophodnomu u svakodnevnom regiiliranju radnih i proizvodnih procesa. Nedostatak je ovakvog |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 85 <-- 85 --> PDF |
pristupa nemogućnost predviđanja izvanrednih događaja i relativno ograničena kreativnost korisnika. Drugi pristup zagovara informatički sistem šumarstva podržan mrežom kompatibilnih nezavisnih mikrokompjutera različitih tehničkih karakteristika i konfiguracija. To pretpostavlja razvoj aplikativnog software od strane samih stručnjaka operativaca na svim razinama komunikacije. Ovakav pristup zahtijeva više nego elementarna informatička znanja i umjeće programiranja kreatora informatičkog sistema šumarstva. Pojava mikrokompjutera zatekla je u šumarstvu različito stanje organiziranosti i stupnjeve razvijenosti informatičkog sistema šumarstva (Nova k). U pogledu rješavanja problema u šumarstvu postoje široke mogućnosti za primjenu mikrokompjutera pri planiranju, praćenju i reguliranju radnih i proizvodnih procesa (Corcoran) . Razvijenost kompjutorske mreže u šumarstvu ovisi o tome u kojoj mjeri mreža pokriva mjesta na kojima se registriraju podaci, obrađuju informacije, prate događaji, rješavaju problemi i donose odluke pri reguliranju sistema proizvodnje (T o m a n i ć). U bliskoj budućnosti u šumarstvu će najšira primjenu naći kompjuteri velike brzine i memorije s posebno naglašenim razvojem interaktivnih grafičkih i geografskih informatičkih podsistema, te s razvojem umjetne inteligencije (ekspertni sistemi). Patza´ k i Löfle r su izvijestili o jednom pristupu analizi sječe i izrade podržane mikrokompjutorom. Iz baze podataka kompjuter analizom alternativa izabire optimalni odnos tehnike, radnih sredstava i optimalni organizacijski model, Ulazni podaci obuhvaćaju one parametre koji opisuju zadatak, preduvjete i podsisteme i istovremeno su kriterij za izbor metoda i sredstava rada. Algoritam je razvijen po slijedećim koracima: — definiranje zadatka (vrsta sječe, vrsta drveća, starost, promjer...), — izbor podsistema iz banke podataka s karakteristikama metoda i radnih sredstava, — kalkulacije izvođenja i troškova za izabrane uvjete, — kalkulacije izvođenja i troškova čitavog sistema sa varijabilnim i ostalim parametrima sječe, — konačni izbor podataka za donošenje odluke uz tabelarni i grafički prikaz očekivanih rezultata. Izlazni podaci su prilog donošenju odluke i sadrže: — ukupne troškove i strukturu troškova, — elastičnost ukupnih troškova, — djelovanje neizvjesnih parametara na ukupni trošak, — mogući budući trend troškova, — prosječne troškove izvođenja, — potrebnu radnu snagu, — utrošak energije. U sferi proizvodnje razvijeni su i koriste se i slijedeći programski paketi: — program za analizu alternativa kod preživljavanja sadnica, — program za projektiranje optimalnih smjerova šumskih prometnica i projektiranje šumskih komunikacija na nagnutim terenima, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— program za simuliranje i optimaciju privlačenja i trupljenja, — program za projektiranje optimalnih smjerova iznošenja žičarom, — program za podršku tehnologije mehaniziranih centralnih stovarišta. KOMPLEKSNO ISTRAŽIVANJE RADA U ŠUMARSTVU U CILJU NJEGOVE HUMANIZACIJE I EKONOMIČNOSTI Problematiku ergonomije i studija rada u šumarstvu nužno treba istraživati multidisciplinarno. Takva istraživanja obuhvatila bi angažiranje stručnjaka iz ustanova izvan šumarstva. Neophodno je poznavanje posebnih aspekata ergonomije i studija rada kao preduvjeta za optimalan izbor tehnologije i metoda rada u pojedinim fazama proizvodnje u šumarstvu. U Taivanu je istražena struktura povreda u šest kompanija iskorišćivanja šuma. Analiza je izvršena po godinama, mjesecima, starosnim grupama, radnom iskustvu, povrijeđenom dijelu tijela, vrsti i težini povreda, vrsti šumskih radova i radnih operacija. Utvrđeno je da su najučestalije povrede u flazi sječe i izrade drva odnosno kod iznošenja i transporta drva. Tako se 48% povreda događa pri sječi i izradi, 25% kod iznošenja zičarom, 16% kod privlačenja i transporta drva. Najčešće stradaju stariji radnici (starosne grupe 40 — 59 godina), koji predstavljaju 75% zaposlenih. Najveći je broj povreda na nogama (22%), glavi (17%), trupu (10%). Kritični mjeseci povređivanja su VI. VII, VIII. Najveći broj povreda zabilježen je između 7,30 — 9,00 sati ujutro i između 13,00 — 14,00 sati popodne. Veliki se značaj pridaje zdravstvenoj preventivi. Propisan je obavezni specijalistički pregled i to za starije radnike od 45 godina svake godine, za one između 30 — 45 jednom u dvije godine, za radnike ispod 30 godina svake treće godine (Wu). Lipoglavše k je istražio opterećenje rukovaoca strojevima na izvlačenju i transportu drva u Sloveniji. Istraživanjem je obuhvaćeno razdoblje od 1980 — 85. Promatrane su i mjerene slijedeće veličine: puls, vibracije i buka. Opterećenje traktorista i vozača kamiona je blizu dozvoljene granice frekvencije pulsa, a izloženost buci nerijetko prelazi kritičnu granicu od 85 dBA. Povremeno su rukovaoci žičarama izložen buci i do 120 dBA. Istraživanje vibracija pokazalo je čvrstu korelaciju s radnim uvjetima i često prekoračenje ISO limita. Istaknut je zahtjev za humanizaciju radnih uvjeta i uključivanje ergonomskog aspekta u tehniku rada u šumarstvu. (Slika 2.) šestdesetih i sedamdestih godina došlo je do, značajnog porasta proizvodnosti rada u šumarstvu uvođenjem novih tehnologija i strojeva prvenstveno u fazama sječe i izrade drva, privlačenju i prijevozu drva. (Slika 3.) Samo manjim dijelom produktivnost šumskog rada povećana je boljom organizacijom rada i intenzivnijim radom. O raspodjeli i produktivnosti rada u šumarstvu Švedske izvjestio je Werner . Do 1975. godine šumski radnici su bili plaćeni po jedinici učinka. Poslije generalnog štrajka 1975. primijenjen je sistem plaćanja po vremenu u sjevernoj dijelu Švedske, odnosno plaćanje po vremenu i bonusu (do 15% od ukupne plaće) u ostalim dijelovima. Bonusom je djelomično kompenzirana 652 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Relativna frekvencija, % 100 80 60 " privlačenje traktorom točkašem 40 *j privlačenje traktorom gusjeničarom ?0 klasična sječa i izrada Slika 2. Relativne frekvencije pulsa rukovaoca strojeva na privlačenju oblovine i radnika na sječi. Radniko dana po 100 m 70 ——.— izvlačenje 60 sječa - izrada _. uzgojni radovi 50 ostalo 40 30 --* 20 **»._ "*--. --^ 10 —ZI7.Z -"^r~r.- 55 60 65 70 75 80 85 Godine Slika 3. Razvoj produktivnosti rada u poje&inim šumskim radovima. (Skogsarbeten) 653 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 88 <-- 88 --> PDF |
prijašnja produktivnost, a bonus je definiran učinkom. Plaćanje na bazi vremena definirano je prirodom posla i slijedećim faktorima: — radnim iskustvom, — dužinom staža na šumskim poslovima, — obrazovanjem, — brojem provedenih dana na poslu, — iskorišćenjem radnog dana, — zalaganjem i kreativnošću. Takav se sistem plaćanja održao do 1980. godine kada je postignut zajednički sporazum o plaćanju različitih vrsta radova prema kategoriji posla na jedan od slijedeća tri sistema: A — tekuće mjesečno plaćanje po vremenu, B — plaćanje po vremenu uz bonus od 25%, C — plaćanje po vremenu uz bonus od 45%. Samim je radnicima prepušten izbor sistema plaćanja, s time da im je u slučaju izbora sistema B ili C garantirana isplata najmanje 100% tekućeg mjesečnog plaćanja po vremenu. Istraženi su utjecaji promjene načina plaćanja na proizvodnost rada, broj povreda, organizaciju rada u 15 šumskih regija Švedske. Obuhvaćeno je bilo 400 sjekača i 65 rukovodilaca. Utvrđeno je smanjenje broja povreda za 35%. a nastale ozljede su lakše prirode. Proizvodnost visoko proizvodnih i mladih sjekača pala je znatno više nego kod prosječnih i starijih. Trajanje radnog dana povećano je za 7%. Generalno, pad proizvodnosti sjekača veći je u regijama gdje su sjekači bili plaćeni isključivo po vremenu (pad za 28% dnevno) nego u regijama gdje je uveden kombinirani sistem plaćanja pad za 10% dnevno). Međutim, izmjena načina plaćanja uzrokovala je manje zaoštreno uvjete stjecanja dohotka, humanizaciju rada i poboljšane odnose među sjekačima uz manju intenzivnost rada. U organizaciji rada smanjenja je uloga nadzora i kontrole. Olakšano je premještanje radnika s jednog na drugi posao, uvođenje novih alata, metoda rada i tehnologija. LITERATURA XVIII IUFRO World Congress, (1986): Proceedings of the Division 3, Ljubljana. Appelroth , S-E; (1985): The analysis and interpretation of forest work study results, Symposium on the Equipment/Silviculture Interface in Stand Establishment Research and Operations, Jasper, Alberta, Canada. Gibson, H; Knudson, D; Gaultney, L; (1986): Using expert systems in forestry: application in the Dominican Republic, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana, Proceedings S3.04. Iwakawa, O; Numata, K; Kondo, K; (1986): Effect of vibration in driving on the physiological response of a driver, voluntary paper, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana. Patzak, W; Loffer, H; (1986): Computer-supported analysis of timber harvesting, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana, Proceedings S3.04. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Pr i tc hard , M. A; (1986): Forestry commision development of microcomputer systems for forest operations planning and control, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana, Proceedings S3.04. Takimoto, Y; Yamamoto, T; (1986): A computerised method of measu ring ergonomic data in the forest work -pruning work-, voluntary paper, 18th IUFRO World Congress, Ljubljana. WHICH WAY TO THE 21 st CENTURY? Current Research in the World as a Basis for Developing Methods of Work Technique in Forestry Summary The insights, results and recommendations of the 18th IUFRO World Cong. ess have contributed to and understanding of the need for a scientific management of forests and production forces as an imperative of modern forestry. The time it takes for techniques, methods and equipment to be outdated has been decreasing exponentially. Research has been focused on adventing and developing specialized technology for application to specific conditions, objects and means for work. The task of increasing the degree of mechanization and decrease the number and duration of work operations involved in cutting and primary wood conversion in the forests is of the first priority. When constructing work means new materials are used to a considerable degree, as well as the most recent technical solutions, radio technology and microprocessors. Calculating with the limitations that will increasingly burden the preservation of man´s environment, the trend of productivity growth in forestry will continue, due for the most part to a better organization of work and better utilization of the available cutting timber. Efficient planning, handling and direction und constantly changing management conditions demand a sophisticated degree of development within the forestry information system. The computer, however, ist still rarely used for planing, following up and regulating the work and production processes. Programmed models should be understandable, realistic in terms of the existing organization and adaptable to usage by operative supervisors. A continual presentation is necessary on the adventage of using computers, in order to create a positive climate for expanding the application of computers and furthering the development of the forestry information system, The issues facing forestry must be explored and resolved interdisciplinarily in accordance with the development of the other parts of the overal economic system of society. |