DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
6. Prvi selektivni pokazatelj je aritmetička sredina, čija je vrijednost, u određenim granicama, indikator vrijednosti sastojina, na temelju kojeg su izdvojene dvije grupe sastojina po vrijednosti. U istraživanim sastojinama najveća vrijednost odgovara sastojini s maksimalnom izračunatom asimetrijom (ax = 0.666). Vrijednosti a, = 0,413 — 0,600, ne pokazuju pravilnosti odnosa s vrijednošću sastojina. 7. Unutar grupe izdvojene su podgrupe čiji selektivni pokazatelj je 5. Za različite vrijednosti, vrijednost sastojine je veća što je interval dijela varijacijske širine, izražen sa a( i 8, širi, a stabla unutar njega »razvučenija«. U istraživanim, sastojinama to je podgrupa u granicama a( = 0,413 — 0,600. 8. Kod približno jednake 5, vrijednosti sastojina je veća, što debljim stablima pripada veća vjerojatnost i što je vrijednost ordinate u desnom dijelu varijacijske širine veća. U ovom radu to su model sastojine 5, 6 i 7 te 12, 14 i 15. 9. Za vrijednosti a^ = 0,600 nije bilo modelnih sastojina za uspoređivanje. S obzirom na izračunatu, prilično jaku, desnu asimetriju i činjenicu da ona mora ostati konstantna, očekuju se približno jednake vrijednosti 8. To znači da bi se o vrijedostima prosuđivalo prema toč. 8. Ova istraživanja su prilog istraživanjima optimalne sastojine. Cilj im nije bio utvrditi optimalnu sastojinu nego ukazati na još jedan činilac o kojem bi trebalo voditi računa kod definiranja optimalne sastojine, odnosno najpovoljnije debljinske strukture broja stabala, kao mjere unapređenja proizvodnje. Zato bi trebalo naći najpovoljniju strukturu po vrijednosti i analitički izraziti njen razvoj. LITERATURA D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi na području, pokupskih nizinskih šuma, Zagreb, 1975. g. D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi šuma istočne Posavine, studija, 1977. g. D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi šuma područja Slavonske šume, studija, Zagreb, 1978. D. Cesta r et. al.: Tipovi nizinskih šuma zapadne Posavine, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 54., 1983. g. D. Cesta r et. al.: Tipovi nizinskih šuma sliva Česme i Ilove, studija, Zagreb, 1983. g. Deka n i ć, I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije, S. L. 10/1958. g. De kan i ć I.: Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 15, Zagreb, 1962. g. Dekani ć I.: Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto quercetum roboris, Horv. 1938) S.P.P. »Slavonska šuma«, Vinkovci 1976. g. Emrovi ć B.: Biometrika Flur y N.: Untersuchungen über die Sortimmentsvrhältnisse die Fichte, Tarne, Buche, Mittd. Schw. Centralaustalt f.d.f. Versuchwessen, 191G. g. Hre n V.: Ocjena stanja sastojine i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje, Zagreb, S. L. 1958. g. |