DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 7 <-- 7 --> PDF |
50-a GODIŠNJICA DOLASKA JOSIPA BROZA TITA ZA GENERALNOG SEKRETARA KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE I OSNIVANJA KP HRVATSKE Prije pedeset godina, 1937. godine posijano je sjeme iz kojeg je nikla i u snažno stablo razvila se Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Te godine postavljen je Josip Broz, kasnije s pridjevkom TITO, pod kojim je poznat u cijelom svijetu, za generalnog sekretara Komunistički partije Jugoslavije. To je zapravo stvarni početak današnje socijalističke Jugoslavije, jer je KPJ u vihoru drugog svjetskog rata povela borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača i uz velik žrtve mnogobrojnih boraca i suboraca narodnooslobodilačkog rata stvarala uvjete za konačno Oslobođenje i formiranje socijalističkog društvenog uređenja — zajednice s jednakim pravima svih naroda i narodnosti u granicama današnje jugoslavenske države. Vizija Josipa Broza stvaranja državne zajednice jugoslavenskih naroda u kojem će svaki narod biti ravnopravan član također ima zametak iste, 1937. godine. Te godine u okviru KPJ osniva se KP Slovenije, a zatim KP Hrvatske. KP Hrvatske osnovana je, u Anin dolu više Samobora 1. kolovoza 1937. godine. Osnovana je pod zaštitom tada još mlade šume, jer je bila nužna stroga konspiracija, jer je KPJ, a po tome i svaka njezina djelatnost, bila izvan zakona nosioca vlasti građanskog društva i kraljevske kuće Karađorđevića. Tako je pedeseta obljetnica Titova dolaska na čelo KPJ ujedno i 50. obljetnica odlučnog hoda revolucionarnog pokreta prema vodećoj ulozi u rješavanju vitalnih problema ovog našeg prostora i ovih naših ljudi. Rekli bismo: Tito je došao na čelo KPJ, a Partija je dolazila na čelo naroda zahvaljujući najvećim dijelm upravo Titu. Nećemo ovdje posebno govoriti o predvodničkoj ulozi Josipa Broza u načinu vođenja oružane borbe u uvjetima općeg narodnog ustanka u nacionalnooslobodilačkom ratu, u razrješavanju odnosa među našim narodima, u obračunu s građanskim društvom, u ostvarivanju ciljeva socijalističke revolucije, te u borbi za samostalni i nezavisni status u međunarodnim odnosima, nego naglasiti ono, što se odnosi na naše šumsko gospodarstvo. U socijalističkoj Jugoslaviji zbio se i prelomni trenutak za šumarstvo, Suma, kao i svi drugi proizvodni resursi, u načelu postaje općenarodna svojina. Nestaju tako u Hrvatskoj zemljišne zajednice i, već prije odumrle, imovne općine, općinske šume (u Dalmaciji), u Bosni i Hercegovini ukida se besplatno pravo drvarenja seoskog seljaka (baltalik), u Srbiji likvidiraju se, između dva svjetska rata izdvojene šume u korist općina, u Crnoj Gori plemenske šume, itd. Osiguravaju se, dakle, uvjeti za racionalniju šumsku proizvodnju neopterećenu od bilo kakvih prava trećih osoba. U privatnom vlasništvu nestaju ostaci šumskih veleposjeda, koji su uglavnom postojali u Sloveniji i u Hrvatskoj, a ostaju samo, za šumu relativno, male površine do 10 573 |