DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 68 <-- 68 --> PDF |
2. Računanjem teoretskih raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima, pomoću jednadžbe Le v a k o v i ć a. Svaka teoretska raspodjela, u daljnjem istraživanju, prezentirala je modelnu sastojinu, a rezultati dobiveni iz njih predstavljaju postavljeni cilj. Za svaku modelnu sastojinu izračunata je kvalitetna struktura, asortiman i njihov sintetski pokazatelj — vrijednost. Vrijednost je računata »metodom sadašnje sječive vrijednosti« (S a b a d i 1986). 5.2.2.2. Praćenje utjecaja karakterističnih veličina Levakovićev e jednadžbe na vrijednost sastojina Utjecaji karakterističnih veličina na vrijednost sastojine praćeni su po moću strukturnih karakteristika modelnih sastojina, koje su prikazane grafički i numerički. Numerički ih opisuju: a) relativni iznosi karakterističnih veličina aj i s2; b) vjerojatnosti učestalosti broja stabala u području varijacione širine, de finirane sa 0-a| i a,—1; c) vjerojatnosti učestalosti broja stabala za područje 95 i 99´% varijacione širine, izražene sa aj ± xy 5 i intervalima a1 + 15 i a, + 2 5; i ai ± 3 5; d) relativnom teoretskom učestalosti broja stabala po apsolutnim debljinskim stupnjevima. Za računanje vjerojatnosti, navedenih pod točkom b, c i d, izračunate su prethodno teoretske vjerojatnosti učestalosti broja stabala za cijelo varijaciono područje, primjenom suvremenih matematičko statističkih metoda uz primjenu računa iz više analize. Obračun je izvršen prema metodi koju je Dj, Kovači ć opisao u svojoj doktorskoj disertaciij (1981. god). 6. OBRADA VLASTITIH PODATAKA, REZULTATI ISTRAŽIVANJA i DISKUSIJA 6.1. ANALITIČKO IZRAVNAVANJE EMPIRICKIH PODATAKA I ANALIZA PODATAKA NA PRIMJERNIM PLOHAMA Empirički podaci raspodjele broja stabala na primjernim plohama, prikazani u tab. 1, dobiveni su grupiranjem snimljenih stabala u debljinske razrede, širine 5 cm i izravnati su pomoću Gaussov e jednadžbe. Kako se teoretska raspodjela uklopila u empiričku i potvrdila valjanost uzorka, kao reprezentanta tipa II-G-20, ipak istraživanja ekonomskih efekata zatečenog stanja ne bi udovoljila postavljenom zadatku. Za daljnja istraživanja bitno je da uzorci prezentiraju različite debljinske strukture, a sve one da rezultiraju jednakim brojem stabala jednakom temeljnicom i jednakim promjerom. Međutim, sliku postojećeg stanja može se opisati (tab. 1) vrlo neujednačenom debljinskom distribucijom, ali istovremeno različitim brojem stabala (N = 60´ — 368) i prsnim promjerom (ds = 27,9 — 59.5 cm). Međutim, poznavanje i definiranje strukturnih elemenata prirodnih sastojina bilo je vrlo važno, jer njihovom ugradnjom u hipotetske modele ovi oponašaju prirodne sastojine. Zato je utvrđen asortiman i kvalitetna struktura na plohama, a prema opisanoj metodi. Zakonitost veze asortimana srednjih 634 |