DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 65 <-- 65 --> PDF |
PRETHODNO SAOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*653 Sum. list CXI (1987) 631 UTJECAJ DEBLJINSKE STRUKTURE NA VRIJEDNOST SASTOJINE* Ankica KRZNAR*´ SAŽETAK: U radu je prikazana znanstvenim metodama razrađena originalna metoda, primjenjena na istraživanju utjecaja deb- Ijinske strukture na vrijednost sastojine, te mogućnost numeričkog izražavanja uvjetovanosti razlike vrijednosti pomoću karakterističnih veličina funkcije A. Levakovića. Za istraživanja je izabrana 100 godišnja sastojina u tipu II-G-20 (Genisto elatae Quercetum roboris caricetosum remotae, Horva t 1938 god.). Temelj istraživanja bile su primjerne plohe u prirodnim sastojinama i hipotetske modelne sastojine, dobivene metodom simulacije. Dobiveni rezultati iz hipotetskih modelnih sastojina predstavljaju postavljeni cilj istraživanja. Rezultat ovih istraživanja potvrđuje izraziti utjecaj debljinske strukture na vrijednost sastojine. Vrijednost drvne mase (sastojine) numerički je prikazana karakterističnim veličinama funkcije. A. Levaković i teoretskom vjerojatnosti pojave broja stabala u području varijacionc širine definirane sa aritmetičkom sredinom prvog stupnja i standardnom devijacijom. Rezultati ovih istraživanja pokazali su, da su numerički prikazatelji vrijednosti indikatori vrijednosti, kojima se mogu tumačiti razlike u vrijednosti drvne mase (sastojine). Od karakterističnih veličina izdvaja se aritmetička sredina prvog stupnja (a{) iskazana u relativnim iznosima kao prvi, a standardna devijacija kao drugi selektivni pokazatelj vrijednosti drvne mase (sastojine). Ključne riječi: ekološko-gospodarski tip, lužnjak (Quercus robur), debljinska struktura,, kvalitetna struktura, modelna sastojina, vrijednost sastojine 1. UVOD Šumarstvo je proizvodnja koja ima za cilj, da, uz ograničenja koja proizlaze iz prirode sredstava za rad, proizvode optimalan asortiman drvne mase. Ekonomski gledano, proizvedeni asortiman treba polučiti maksimalnu vrijednosti. Poznavanje vrijednosti kojima se raspolaže jedna je od polaznih osnova za određivanje gospodarske politike u šumarstvu. * Skraćeni oblik magistarske teze. ** Mr Ankica Krznar, dipl. inž. šum. Šumarski institut, Jastrebarsko. 631 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Postizanje optimalne vrijednosti moguće je samo u optimalno izgospodarenim sastojinama, za koje je potrebno definirati što više optimalnih strukturnih elemenata. Jedna od njih je i debljinska struktura. 2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA Definiranje cilja proizvodnje u šumarstvu, a u vezi s njim i optimalnog asortimana konačnog proizvoda, te mjere za njegovo postizanje zaokupljalo je pažnju mnogih istraživača: Presler Judeich, Heyer, Enders, Abetz, Liefman, Spiegel, Lemer, Eberbach, Biolle y, Eh. Wagner, Ph. Flury, Schaffer, Gazin, Plavšić, Kraljić, Deka n i ć. Zbog značajnosti debljinske strukture u gospodarenju šumama, proučavali su je brojni istraživači već od 1880. god. (Weber, Gutenberg, T j u r i n, P e t r ač i ć, M i 1 e t i ć, Tretjakov, Mayer, Prodan, L e v aković, Halaj, Dekani ć, Hren, Kovači ć). Međutim, da li različita debljinska struktura utječe i kako utječe na kvalitetu i vrijednost drvne mase (sastojine) nije detaljnije znanstveno definirano. To je problematika iz koje proizlazi zadatak i cilj istraživanja ovog rada. 3. ZADATAK I CILJ ISTRAŽIVANJA Zadatak istraživanja bio je da se na odabranim primjerenim plohama analizira debljinska i kvalitetna struktura. Nakon toga, da se simulacijom konstruiraju hipotetske modelne sastojine različitih debljinskih struktura, s ciljem da se pokuša utvrditi koliko različite debljinske strukture utječu na kvalitetu i vrijednost drvne mase (sastojina), te da se uvjetovanost razlika u vrijednosti numerički izrazi parametrima jednadžbe A. Levakovića . Ovim istraživanjima obuhvaćena je 100-godišnja sastojina u tipu II-G-20. 4. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Ekološko-gospodarski tip II-G-20 predstavlja šuma lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem. (Genisto elatae-Quercetum roboris subass, caricetosum remontae, Horva t 1938). Taj tip se proteže na području sliva Save i Drave. Razvija se na aluvijalnim nanosima rječnih terasa, koje su u proljetnim i jesenskim mjesecima redovito izložene poplavama. Nivo podzemne vode ostaje dosta visok tokom cijele godine. Tlo je pseudoglej recentno reliktni, oligotrofni stanoglej. Prema mehaničkom sastavu, tlo je praškasta do teška glina, s povoljnim vodnim režimom. Najčešći sastojinski oblik je jednodobna jednolična sjemenjača lužnjaka. Obnavlja se prirodnim pomlađivanjem. Za tip su izrađene prirasno^prihodne tabele. Kod optimalnog sastojinskog oblika, optimalna srednja udaljenost privlačenja drvnih sortimenata je 320 m. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 67 <-- 67 --> PDF |
5. METODA ISTRAŽIVANJA Temelj istraživanja su privremene primjerne plohe i hipotetske modelne sastojine. Istraživanja su se sastojala iz terenskih i uredskih radova. 5.1 TERENSKI RADOVI Privremene primjerne plohe osnovane su tokom 1975—1982. godine u prirodnim sačuvanim lužnjakovim sastojinama, starosti 96 —105 godina. Odabrane su u istom tipu, pa su ekološko-biološki istovjetne, ali se nalaze na različitim lokalitetima. Kvadratnog su i pravokutnog oblika, a iskolčavane su po geodetskim principima. Svim stablima na plohi izmjereni su promjer i visina, utvrđena starost i izvršena stablimična procjena sortimenata po JUS-u, 5.2. UREDSKI RADOVI 5.2.1. Obrada podataka na primjernim plohama Analiza postojećeg stanja obavljena je — testiranjem valjanosti uzorka kao reprezentanta tipa II-G-20, — računanjem asortimana po debljinskim stupnjevima, — računanjem kvalitetne strukture sastojine. Raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima u prirodnim sastojinama podvrgava se zakonima Guassove normalne raspodjele (Dj. Kovači ć 1981), pa su teoretske frekvencije računate po Gaussovoj jednadžbi. Empiričke i teoretske frekvencije uspoređene su hi-kvadrat testom. Asortiman po debljinskim stupnjevima dobiven je regresijskom analizom. Oblik veza i njihov analitički izraz za izravnavanje dat je jednadžbom Leva kovića , polinom 5, 9 i 12 stupnja. Izrazivši asortiman relativnim iznosima, dobivena je kvalitetna struktura po debljinskim stupnjevima. 5.2.2. Obrada podataka modelnih sastojina 5.2.2.1. Simulacija modelnih sastojina i računanje njihove vrijednosti Modelne sastojine su simulirani teoretski modeli 100-godišnje sastojine lužnjaka. Simulacija je izvedena uz uvjete i ograničenja koja su definirana: — prirasno-prihodnom tabelom (Cesta r et al.) — broj stabala je 195, temeljenica 31 m2, a prsni promjer 45 cm; — teoretskom raspodjelom učestalosti broja stabala koja se podvrgava Levakovićevo j funkciji u području rasprostiranja vrijednosti kojem pripada vjerojatnost 0.95; — kvalitetnom strukturom po debljinskim stupnjevima utvrđenom na primjernim plohama. Na osnovu dosadašnjih rezultata istraživanja, simulacija je izvedena na dva načina: 1. Primjenom odgovarajućih relativnih učestalosti broja stabala po debljinskim stupnjevima, utvrđenim na plohama, na normalan broj stabala 195; 633 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 68 <-- 68 --> PDF |
2. Računanjem teoretskih raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima, pomoću jednadžbe Le v a k o v i ć a. Svaka teoretska raspodjela, u daljnjem istraživanju, prezentirala je modelnu sastojinu, a rezultati dobiveni iz njih predstavljaju postavljeni cilj. Za svaku modelnu sastojinu izračunata je kvalitetna struktura, asortiman i njihov sintetski pokazatelj — vrijednost. Vrijednost je računata »metodom sadašnje sječive vrijednosti« (S a b a d i 1986). 5.2.2.2. Praćenje utjecaja karakterističnih veličina Levakovićev e jednadžbe na vrijednost sastojina Utjecaji karakterističnih veličina na vrijednost sastojine praćeni su po moću strukturnih karakteristika modelnih sastojina, koje su prikazane grafički i numerički. Numerički ih opisuju: a) relativni iznosi karakterističnih veličina aj i s2; b) vjerojatnosti učestalosti broja stabala u području varijacione širine, de finirane sa 0-a| i a,—1; c) vjerojatnosti učestalosti broja stabala za područje 95 i 99´% varijacione širine, izražene sa aj ± xy 5 i intervalima a1 + 15 i a, + 2 5; i ai ± 3 5; d) relativnom teoretskom učestalosti broja stabala po apsolutnim debljinskim stupnjevima. Za računanje vjerojatnosti, navedenih pod točkom b, c i d, izračunate su prethodno teoretske vjerojatnosti učestalosti broja stabala za cijelo varijaciono područje, primjenom suvremenih matematičko statističkih metoda uz primjenu računa iz više analize. Obračun je izvršen prema metodi koju je Dj, Kovači ć opisao u svojoj doktorskoj disertaciij (1981. god). 6. OBRADA VLASTITIH PODATAKA, REZULTATI ISTRAŽIVANJA i DISKUSIJA 6.1. ANALITIČKO IZRAVNAVANJE EMPIRICKIH PODATAKA I ANALIZA PODATAKA NA PRIMJERNIM PLOHAMA Empirički podaci raspodjele broja stabala na primjernim plohama, prikazani u tab. 1, dobiveni su grupiranjem snimljenih stabala u debljinske razrede, širine 5 cm i izravnati su pomoću Gaussov e jednadžbe. Kako se teoretska raspodjela uklopila u empiričku i potvrdila valjanost uzorka, kao reprezentanta tipa II-G-20, ipak istraživanja ekonomskih efekata zatečenog stanja ne bi udovoljila postavljenom zadatku. Za daljnja istraživanja bitno je da uzorci prezentiraju različite debljinske strukture, a sve one da rezultiraju jednakim brojem stabala jednakom temeljnicom i jednakim promjerom. Međutim, sliku postojećeg stanja može se opisati (tab. 1) vrlo neujednačenom debljinskom distribucijom, ali istovremeno različitim brojem stabala (N = 60´ — 368) i prsnim promjerom (ds = 27,9 — 59.5 cm). Međutim, poznavanje i definiranje strukturnih elemenata prirodnih sastojina bilo je vrlo važno, jer njihovom ugradnjom u hipotetske modele ovi oponašaju prirodne sastojine. Zato je utvrđen asortiman i kvalitetna struktura na plohama, a prema opisanoj metodi. Zakonitost veze asortimana srednjih 634 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 69 <-- 69 --> PDF |
stabala i debljinskih stupnjeva slikovito je predočena grafikonom 1. Nestalnost oblika krivulja po debljinskim stupnjevima opravdava odluku o primjeni polinoma za izravnavanje podataka sortimenata A, B, C i So. Iz grafikona se vidi da između asortimana i debljinskih stupnjeva postoji pozitivna ovisnost. Saznanje da količine sortimenata rastu nije dovoljno, već treba znati kako rastu. Odgovor se dobije kada se količine sortimenata, osim u apsolutnim (m3), izraze i u relativnim iznosima % (tab. 2). Oni daju strukturnu sliku o: — visini učešća svake vrste sortimenata u ukupnoj bruto masi i — odnosu pojedinih vrsta sortimenata u asortimanu svakog debljinskog stupnja. Kvalitetna struktura je jedan od osnovnih ulaza za računanje asortimana, modelnih sastojina. Osim u ovom radu, tabela kvalitetne strukture se može koristiti u praksi kao sortimentna tablica za 100-god. sastojine tipa II-G-20. Učestalost broja stabala po debljinskim stupnjevima na primjernim plohama Tab. 1 Broj plohe Debljinski stupanj 30 109 43 28 73 8 46 16 27 27 54 76 cm Broj stabala po hektaru (N) 10 11 12 13 14 15 5 10 14 _ _ _ _ _ _ _ ! _ _ _ _ _ 15 20 62 — 1 3 — — 1 — 9 1 1 — 7 14 25 85 11 3 8 4 — 11 — 7 — 3 2 12 44 30 86 24 10 16 7 7 15 — 18 — 3 4 18 59 35 54 22 25 16 18 13 34 1 15 — 3 4 24 49 40 19 37 38 38 34 34 37 14 24 4 3 29 18 26 45 7 24 50 48 30 33 41 33 30 6 6 17 20 14 50 4 25 20 23 28 43 33 19 23 9 8 20 10 10 55 — 17 12 25 21 21 13 30 13 7 13 15 7 1 60 — 5 10 14 12 12 9 11 5 6 12 14 3 — 65 — — 5 3 5 7 3 5 5 7 10 6 3 — 70 — — — 1 4 5 — 2 — 6 5 3 3 — 75 80 85 _ _ 1_ 1_ — _ _ 3 _ _ _ _ _ _ _ _ 4 7 6 2 — 1 — — — — 90 95 100 N 368 166 175 201 167 175 197 115 157 60 75 115 125 218 ds/cm 27,9 41,2 44,9 44,6 47,7 48,5 43,5 51,0 41,2 59,2 59,5 49,5 44,8 38,5 G/m^ 22.4 22,2 27,7 31,4 29,9 32,3 29,2 23,5 20,9 16,5 21,1 22,2 19,7 25,2 7,5 22,5 17,5 17,5 12,5 12,5 17,5 32,5 7,5 17,5 17,5 22,5 22,5 17,5 52.5 77,5 11,5 72,5 77,5 72,5 67,5 72,5 67,5 102,5 82,5 87,5 72,5 62,5 Vš 45 55 60 55 65 60 50 40 60 75 65 65 50 45 635 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ASORTIMAN SREDNJEG STABLA PO DEBLJINSKIM STUPNJEVIMA Grafikon 1 F K B 1 i i i/ti / / / / / / / >´ / / B / .^-"´ ^ A s(r~ 10^""~* s" / ^»—*--*y^ 1520253035U)45S0 55 --— . 60 65 _ ^ 707580cm 636 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 71 <-- 71 --> PDF |
637 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 72 <-- 72 --> PDF |
638 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 73 <-- 73 --> PDF |
6.2. DEFINIRANJE MODELNIH SASTOJINA I ANALIZA Modelna sastojina definirana je debljins´kom strukturom, asortimanom, kvalitetnom strukturom i vrijednošću. Prema opisanoj metodi, simulirano je 15 različitih debljinskih distribucija i tako dobiveno 15 modelnih sastojina (tab. 3). Iznimka je modelna sastojina br. 10, za koju su podaci uzeti iz edicije »Radovi«, br. 61/1984. Raspodjele učestalosti broja stabala mogu se opisati kao zvonolike krivulje: — lijevo do desno asimetrične, u granicama at = 0,4 — 0,7; — položene do vertikalno izboćene, s varijancom (s2) u granicama 0,014 — 0,050 (tabl. 5); — s područjem rasprostiranja broja stabala (Vš) 30 — 80 cm. Asortiman, kvalitetna struktura i njihovi novčani pokazatelji izračunati su prema opisanoj metodi. Iz analize vrijednosti sastojine (drvne mase) (tab. 4) proizlazi da kvaliteta i kvantitet združeni u vrijednost, omogućuju njihovu usporedbu po modelnim sastojinama, te ocjenu utjecaja strukture broja stabala na vrijednost. U tu svrhu, sastojini s najvećom vrijednosti pridružena je veličina 100, a vrijednosti ostalih izražene su postotkom u odnosu na najvredniju. Dobiveni rezultati potvrđuju izrazit utjecaj debljinske strukture na kvalitetu (tab. 3 i tab. 4, rubr. 6) i vrijednost drvne mase (sastojine), (tab. 4). Vrijednost modelnih sastojina izražena karakterističnim veličinama Tab. 4 Odnos vrijedosti sastojina Vrijednost srednjih stabala Odnos vrijednosti srednjih stabala t/i O 1} ß VŠ a, s2 Netto drvna masa G.g L/° Sf O « tj rt *5 w m 3/ha din/ha %> din/m3 °/o broj em 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 450,21 12,064.043,50 100,00 26.749,10 100,00 55 0,666 0,016 2 504,71 8,990.702,10 74,52 17.813,70 66,60 70 0,445 0,048 3 510,86 8,341.066,60 69,14 16.327,50 61,04 60 0,456 0,048 4 476,46 6.531.126,60 54,13 13.707,90 51,25 50 0,536 0,050 5 469,81 6,247.815,30 51,79 13.298,60 49,72 65 0,491 0,023 6 470,08 6,203.908,10 51,42 13.292,00 49,69 80 0,487 0,020 7 466,74 6,165.898,30 51,11 13.116,70 49,04 75 0,491 0,018 3 478,19 6,125.470,40 50,77 12.809,70 47,04 40 0,436 0,049 9 470,92 5,819.483,30 48,24 12.485,10 46,67 70 0,535 0,014 10 436,59 5,610.530,80 46,51 12.850,80 48,04 50 0,494 0,054 11 457,40 5,529.417,10 45,83 12.088,80 45,19 65 0,413 0,017 12 453,40 5,188.210,90 43,00 11.442,90 42,78 60 0,450 0,014 13 464,22 5,186.451,50 42,99 11.172,40 41,76 30 0,578 0,066 14 444,22 4.791.046,00 39,71 10.785,30 40,32 30 0,556 0,055 15 445,04 4,678.705,50 38,78 10.513,00 39,30 45 0,600 0,015 16 444,73 3,807.466,90 31,56 8.561,30 32,00 35 0,490 0,016 639 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 74 <-- 74 --> PDF |
640 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 75 <-- 75 --> PDF |
6.3. ANALIZA UTJECAJA KARAKTERISTIČNIH VELIČINA NA VRIJEDNOST SASTOJINE Svaku modelnu sastojinu vrlo jednostavno prikazuje raspodjela učestalosti broja stabala, čija karakteristika je opisana aritmetičkom sredinom (a^, kvadratom disperzije (s2) i varijacijskom širinom (Vš), tab. 4), te teoretskim vjerojatnostima pojave elemenata po debljinskim stupnjevima. Teoretske vjerojatnosti tabelirane su za cijelo varijacijsko područje (16 tabela), zatim za intervale od aritmetičke sredine na jednu stranu do najtanjeg i drugu do najdebljeg stabla. Isto tako su tabelirane vjerojatnosti pojave elemenata unutar intervala 95 i 99% varijacijske širine, kao i za interval a^ ± 1 8, ai i 2 8 i at ± 3 8. Iz dobivenih rezultata (tab 4), proizlazi da spomenute karakteristične veličine nisu indikativne za numeričko prikazivanje i uspoređivanje vrijednosti. Istina je da se vrijednosti mijenjaju s promjenom vrijednosti karakterističnih veličina i to bez obzira da li se istovremeno mijenjaju sve tri, dvije ili samo jedna. Međutim, kakav je oblik te veze nije bilo moguće utvrditi zbog malog broja prezentiranih kombinacija. Zbog toga su modelne sastojine numerički opisane s a.x i 8, gdje je 8 indikator odnosa vrijednosti veličina dmjE, V8, i s2. Iz spomenutih karakterističnih veličina funkcije A. Levaković a i tabela, zaključuje se da su aritmetička sredina, standardna devijacija (tab. 5) i teoretske vjerojatnosti pojave elemenata po debljinskim stupnjevima, indikativni elementi za numeričko prikazivanje i uspoređivanje vrijednosti sastojina. 7. ZAKLJUČCI Na temelju dobivenih rezultata istraživanja, može se zaključiti: 1. Rezultat ovih istraživanja potvrđuje da raspodjela učestalosti broja stabala utječe na kvalitetu i vrijednost drvne mase (sastojine). 2. Vrijednost drvne mase (sastojine) numerički se može prikazati karakterističnim veličinama A. Levaković a i teoretskom vjerojatnosti pojave broja stabala po debljinskim stupnjevima. 3. Od karakterističnih veličina, koje opisuju raspodjelu učestalosti broja stabala, aritmetička sredina prvog stupnja i standardna devijacija izdvajaju se kao selektivni pokazatelji vrijednosti sastojina. 4. Uspoređivanje vrijednosti modelnih sastojina na osnovu arimetičke sredine prvog stupnja i standardne devijacije, moguće je numeričkim opisivanjem karakterstika modelnih sastojina: a) relativnim vrijednostima aritmetičke sredine prvog stupnja (aj), b) standardnom devizacijom i c) širinom intervala dijela varijacijske širine, prikazanog apsolutnim vri jednostima aritmetičke sredine prvog stupnja (d) i standardnom devijacijom. 5. Na temelju numeričkog prikaza strukture može se prosuđivati o vrijednosti sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
6. Prvi selektivni pokazatelj je aritmetička sredina, čija je vrijednost, u određenim granicama, indikator vrijednosti sastojina, na temelju kojeg su izdvojene dvije grupe sastojina po vrijednosti. U istraživanim sastojinama najveća vrijednost odgovara sastojini s maksimalnom izračunatom asimetrijom (ax = 0.666). Vrijednosti a, = 0,413 — 0,600, ne pokazuju pravilnosti odnosa s vrijednošću sastojina. 7. Unutar grupe izdvojene su podgrupe čiji selektivni pokazatelj je 5. Za različite vrijednosti, vrijednost sastojine je veća što je interval dijela varijacijske širine, izražen sa a( i 8, širi, a stabla unutar njega »razvučenija«. U istraživanim, sastojinama to je podgrupa u granicama a( = 0,413 — 0,600. 8. Kod približno jednake 5, vrijednosti sastojina je veća, što debljim stablima pripada veća vjerojatnost i što je vrijednost ordinate u desnom dijelu varijacijske širine veća. U ovom radu to su model sastojine 5, 6 i 7 te 12, 14 i 15. 9. Za vrijednosti a^ = 0,600 nije bilo modelnih sastojina za uspoređivanje. S obzirom na izračunatu, prilično jaku, desnu asimetriju i činjenicu da ona mora ostati konstantna, očekuju se približno jednake vrijednosti 8. To znači da bi se o vrijedostima prosuđivalo prema toč. 8. Ova istraživanja su prilog istraživanjima optimalne sastojine. Cilj im nije bio utvrditi optimalnu sastojinu nego ukazati na još jedan činilac o kojem bi trebalo voditi računa kod definiranja optimalne sastojine, odnosno najpovoljnije debljinske strukture broja stabala, kao mjere unapređenja proizvodnje. Zato bi trebalo naći najpovoljniju strukturu po vrijednosti i analitički izraziti njen razvoj. LITERATURA D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi na području, pokupskih nizinskih šuma, Zagreb, 1975. g. D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi šuma istočne Posavine, studija, 1977. g. D. Cesta r et. al.: Ekološko gospodarski tipovi šuma područja Slavonske šume, studija, Zagreb, 1978. D. Cesta r et. al.: Tipovi nizinskih šuma zapadne Posavine, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 54., 1983. g. D. Cesta r et. al.: Tipovi nizinskih šuma sliva Česme i Ilove, studija, Zagreb, 1983. g. Deka n i ć, I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije, S. L. 10/1958. g. De kan i ć I.: Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 15, Zagreb, 1962. g. Dekani ć I.: Intenziviranje proizvodnje proredom sastojina u Slavonskoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto quercetum roboris, Horv. 1938) S.P.P. »Slavonska šuma«, Vinkovci 1976. g. Emrovi ć B.: Biometrika Flur y N.: Untersuchungen über die Sortimmentsvrhältnisse die Fichte, Tarne, Buche, Mittd. Schw. Centralaustalt f.d.f. Versuchwessen, 191G. g. Hre n V.: Ocjena stanja sastojine i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje, Zagreb, S. L. 1958. g. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Hre n V., K r e j č i V.: Struktura sastojina i njezin utjecaj na prirodnu obnovu lužnjakovih šuma istočne Posavine, Zagreb, Š. L. 5—6/1976. g. Lom e R.: A la recherche de la qualite et du gros diametre dans les futaies de chene, Revue for. francais, 1956. Marki ć M., Špiranec M., Emrović B.: Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu, Š. L. br. 45. 1959. g. Mitscherlic h G.: Sortenertragstafeln für die Fichte, Kiefer und Eiche, Mitt. des Forstwirtschaft und Forstwissenschaft, Hannover, 1939. g. Milojkovi ć D.: Struktura sastojine, Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1959. Moiseenk o F. P.: Tok rastenja i sortimenti visokih hrastovih šuma, Lesnoe hozjajstvo, br. 4, 1964. Pavli ć J.: Matematička statistika, Zagreb, 1962. g. Plavši ć M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojine hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh.) Š. L. br. 9—10, 1967. g. Plavši ć M. i Golubovi ć U.: Istraživanje vrijednosnog prirasta drvne mase u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, Glasnik za Šumarske pokuse, knjiga 20, Zagreb, 1980. g. Plavšić M., Kraljić B., Potočić Z.: Uputstva za primjenu Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma, Republički sekretarijat za privredu SRH, 1966. Sa b ad i R.: Ekonomika šumarstva, udžbenik i priručnik Zagreb, 1986. g. Špirane c M.: Postotak tehničkog drveta kod hrasta lužnjaka, Obavijesti Instituta br. 2, Zagreb, 1956. g. Tomani ć S.: Racionalizacija rada pri sječi, izradi i privlačenju, disertacija, Zagreb, 1974. g. Hre n V.: Podesnost Levakovićeve formule za istraživanje i praćenje sastojinske strukture, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 36, 1979. g. Kleiner t R.: Massen — und Wertzuwachs, dargestellt and Versuchsergebnisse von Eiche, Roteiche und Duglasie, Wiss. Z.T.H. Dresden, br. 6, 1956/7. g. Klepa c D.: Upotreba frekvencijskih krivulja broja stabala pri »Opisu sastojina « S. L. 1. 1956. g. Klepa c D.: Strukturni odnosi posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu (u zajednici s prof. dr. M. Plavšić), Glasnik za šumarske pokuse, 1960. g. Klepa c D.: Struktura sastojine, Šumarska enciklopedija. Klape c D.: O numeričkim proredama, S. L. 1963. Kovači ć Đ.: Raspodjela učestalosti broja stabala i drvne mase u nekim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka kao mjera unapređenja proizvodnje, disertacija, 1981. g. Kovači ć Đ. i Hre n V.: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima u tipovima II-G-20 i II-G-21, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 61. Zagreb, 1984. g. Krahl-UrbanJ. : Eichen Betriebszieltypen, Fw. CbL, 1951. g. Die naximale Wertholzleistungsfähigkeit in Eichenbeständen, Fw. Cbl., 1952. g. Die Slawonichen Eichen, ihre Forst und horlzwirtschaftilche Bedeutung, Holz Zentral blatt, Stuttgart 83, (1981), br. 37, br. 38 i br. 45. Kralji ć B : Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva. Zagreb, 1952. Levakovi ć A.: O analitičkom izražavanju sastojinske strukture, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, 1948. g. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 78 <-- 78 --> PDF |
The Influence of DBH on Stand Value Summary This paper presents an original method, worked out on the basis of scientific methods, applied in the investigation of DBH Influence on stand value. Results achieved confirm the marked influence of DBH structure on stand value and also demontrate the possibility of expressing the conditioning of value differences in numerical terms by means of the characteristic value of Levakoović´s function and theoretic probibility of the numbers of stems in DBH graduations. |