DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 44 <-- 44 --> PDF |
gubicima platiti ceh ili će netko drugi u njezino ime (ili u ime »mira u kući«) taj ceh platiti, a svima će im skupa standard naprosto tavoriti. Zbog svega iznesenog nije nam, na temelju ovoga pokusa, lako utvrditi da li se i koliki dio akumulacije prelijeva iz šumarstva u drvnu industriju ili obrnuto. Na prvi pogled i na temelju podataka koje smo iznijeli, moglo bi se zaključiti da se enormni dio akumulacije prelijeva iz šumarstva u drvnu industriju. No kada se pogleda kvalitetna i debljinska struktura isporučene sirovine drvnoj industriji, onda se opet stiče dojam da se tim putem još enormniji dio akumulacije prelijeva iz drvne industrije u šumarstvo. Upravo radi toga i ostavljamo čitaoca bez ikakvih zaključaka i prepuštamo ga da na temelju svega iznesenog säm zaključi. Utoliko je i naslov ovog djela, a i prvoga dijela, našeg rada možda pretenciozan, pa u vezi s time možemo istaći još i slijedeće: 1) Naše su šumske sastojine slabe, prorijeđene i kratkih ophodnji, pa je otuda nekvalitetna i pretanka oblovina. 2) Nužno im je produljiti ophodnju, uzgajati ih u što gušćem i prirodnijem sklopu, procjenjivati i isporučivati drvnoj industriji Sortimente strogo po daleko strožem JUS-u od postojećeg i takvim bi sortimentima bilo moguće znatno povisiti cijene. 3) Takve Sortimente bi drvna industrija mogla i bolje platiti, bolje iskoristiti i bolje i skuplje, a uz manje troškove prerade (pretežno u prvoj fazi), realizirati i postići znatniju akumulativnost. 4) Preduvjet je tome da se ona oslobodi teritorijalnih ograničenja i suvišnih kapaciteta, a sve skupa pod uvjetom realnog planiranja kvalitetne sirovine i prerade te sirovine, pa i uz rizik socijalnih nemira i potresa zbog smanjenja prerađivačkih kapaciteta. U protivnom smo svi skupa osuđeni na vječno tavorenje, na sve udaljeniju »zelenu granu« za koju se možemo uhvatiti i na neprestana međusobna optuživanja tko kome uzima (da ne kažemo otima) akumulaciju sa čime smo, ne slučajno, i započeli, a sa čime, opet ne slučajno i završavamo ova dva napisa. U ovome radu navedene stvarne »cijene koštanja« sa stanovišta makro- efconomike sadrže i neke elemente viška rada. odnosno društvene akumulacije (porezi i doprinosi, takse, zakupnine, kamate na kredite, premije osiguranja, provizije i dr.). Prema tome, odbijajući od realizacije odnosne stvarne »cijene koštanja« — dobiva se samo vlastita akumulacija, tj. dobit (ili gubitak). To znači da je višak rada i društvena akumulacija mnogo veća od financijskog rezultata samoupravne organizacije, koji je kategorija mikro i mezzo-ekonomike. LITERATURA 1) G o 1 u b o v i ć, U.: Istraživanje praga rentabilnosti pri preradi jelovih pilanskih trupaca na jarmačama. »Drvna industrija«, 9—12/1965. 2) G o 1 u b o v i ć, U.: Istraživanje praga i granice rentabilnosti pri pilanskoj preradi hrastovine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1967, 3) Golubović , U.: Da li se zaista dio akumulacije prelijeva iz šumarstva u drvnu industriju ili obnuto (I dio). »Šumarski list«, 3—4/1987. 610 |