DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 43 <-- 43 --> PDF |
a procjena sortimenata je vršena strogo po JUS-u iz 1955. godine. Cijene sortmenata su bile limitirane, a poštovali su se standardi, a danas su također cijene limitirane, ali se ne poštuju standarne odredbe za pojedine Sortimente. Onda samim tim unutar njih može dolaziti, a i dolazi, do preklasiranja sortimenata u kvalitetnije klase sve dotle dok se ne postigne unaprijed izabrana prosječna cijena. To se, po toj logici, dešava i u primarnoj mehaničkoj preradi drva, ali samo na onom dijelu sortimenata namijenjenim tuzemnom tržištu. Upravo otuda prosječna ostvarena dobit u našem pokusu iznosi 9,9%, a prosječna ostvarena dobit na »rezanoj građi« u 1985. godini u SRH 7,3´%, te prosječna ostvarena dobit na »rezanoj građi« također 1985. godine u SFRJ 5,1%. Netom navedene podatke smo donijeli, u tabeli 10. Ali u toj tabeli smo donijeli i prosječne ostvarene dobiti 1985. godine u industriji i rudarstvu SRH i SFRJ, kamo po službenoj statisičkoj nomenklaturi spada i drvna industrija. Iz tih se podataka vidi da je prosječna ostvarena dobit u industriji i rudarstvu SRH iznosila 1985. godine 4,2%, a u SFRJ 4,1%. Razlika između tih prosječnih dobiti i prosječne dobiti što smo je imali u našem pokusu iznosi za SRH 136%, a za SFRJ 141% u korist naših pokusa. Ovi bi nas iznosi u prvi mah i pokolebali da ne raspolažemo i sa podacima o »rezanoj građi« u SRH i SFRJ. Iz njih se, naime, vidi da je prosječna ostvarena dobit u »rezanoj građi« 1985. godine u SRH veća za 73,8%, a u SFRJi za 24,4% od prosječne ostvarene dobiti u industriji i rudarstvu republike i federacije kamo drvna industrija i pripada. Na temelju svega iznesenog, pa i bez donošenja posebnih zaključaka, od čega ćemo se ovoga puta suzdržati, čitaocu neće biti teško da uoči: a) da šumarstvo u pravilu isporučuje drvnoj industriji pretanku i nekvalitetnu oblovinu, koja je posljedica nekvalitetnih (da ne kažemo i devastiranih) šumskih sastojina iz kojih ona potječe; b) da se unutar te oblovine, a s ciljem da se postigne njezina što veća prosječna prodajna cijena, vrši i njezino nemilosrdno preklasiranje zaobilazeći pri tome ionako blage postojeće standarde tih sortimenata; c) da je drvna industrija, zbog svoje goleme prekapacitiranosti i teritorijalne podijeljenosti, prinuđena kupovati i takvu oblovinu koja je može dovesti u gubitke, ali koji se umjetno izbjegavaju međusobnim prelijevanjem i pokrivanjem; d) da je u pravilu postotak iskorišćenja u pilanarstvu mali zato što znatna drvna masa (u prosjeku 80,7%) odlazi na doradu (u drugu fazu prerade) koje je tehnološki proces duži i skuplji, a proizvodi nekvalitetni i jeftini, što je opet sve skupa posljedica pretanke i nekvalitetne pilanske oblovine; e) da se i u primarnoj mehaničkoj preradi, bar u onom dijelu proizvoda za tuzemno tržište i za tuzemno poznatog kupca, odstupa od standardnih normi u smislu kvalitete proizvoda i time postižu veće cijene kojima se umjetno pokrivaju troškovi i čak ostvaruju i nadprosječne dobiti ili akumulacije; f) da u pravilu i šumarstvo i drvna industrija, bar u graničnom području, žive na račun jedan drugoga, da se međusobno pogađaju (da ne kažemo ucjenjuju) i tako opstaju, a finalna proizvodnja će svojim redovitim 609 |