DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 40 <-- 40 --> PDF |
i ona iznosi 189.000 di/m3 ili 1,3 puta više od on« što je proizvedena iz najtanjih standardom predviđenih hrastovih pilanskih trupaca. Ovaj podatak, koji nije velik (za oko 30% veći), upućuje ipak uzgajivače šuma i prerađivače drvne mase na proizvodnju u šumi i nabavku za preradu što krupnije pilanske oblovine koja ima brojne prednosti. U to se moguće uvjeriti i iz podataka tablice 8. u kojoj smo proizvedenu piljenu građu razvrstali po kvalitetnim klasama pilanskih trupaca iz kojih ona potječe. Kao što se iz navedene tablice vidi, prosječna vrijednost ili srednji kvalitetni broj za piljenu gradu proizvedenu iz I klase pilanskih trupaca iznosi 174.160 din/m:!. Ista takva građa proizvedena iz pilanskih trupaca II klase iznosi 165.840 din/m3, a iz III klase 153.590 din/rci3, ili za oko 13% manje od piljene građe proizvedene iz pilanskih trupaca I klase. To, istina, nijesu velike razlike kao što se vidi i na slici 2, ali one ipak potvrđuju pravilo da deblja i kvalitetnija pilansfca oblovina daje i kvalitetniju piljenu građu. Na tu staru spoznaju morali bi se vratiti uzgajivači i uređivači šuma pri propisivanju ophodnji u hrastovim sastojinama, a prerađivači bi morali smanjiti instalirane kapacitete kako se ne; bi stalno ublažavali standardi i prerađivala pretanka oblovina koja nema ekonomskog opravdanja, osim da se njome zaposli ta prekapacitirana primarna mehanička prerada drva ili, još bolje, da se time umjetno održi socijalni mir u pojedinim društveno-ekonomskim zajednicama. Ovom kratkom analizom iscrpili smo vrijednosnu i prelazimo na troškovnu komponentu naših istraživanja čije smo podatke donijeli u tablici 9. U naslovu tablice 9. stavili smo da podaci što ih prikazujemo u toj tabeli predstavlja stvarnu »cijenu koštanja« furnira i piljene građe. Tako i jeste sa stanovišta mikro i mezzo-ekonomike. Iz kolone »vrsta troškova« se vidi nabavna cijena sirovine po kvalitetnim klasama hrastove oblovine i postotak iskorištenja te sirovine u primarnoj mehaničkoj preradi. U tu cijenu sirovine, koja je nabavljena po važećim cjenicima, uračunati su i troškovi dopreme te sirovine, kao i manipulativni troškovi na tvorničkim stovarištima. Stvarna cijena sirovine je ovisna u znatnoj mjeri o njezinom postotku iskorištenja u preradi, pa je tako i kalkulirana kako bi se dobio kubik gotovih proizvoda, odnosno furnira i piljene građe. Kako se iz tablice 9. vidi, a što smo već istakli i što je opet notorno, postotak iskorištenja sirovine je ovisan o kvaliteti i dimenzijama te sirovine. U prosjeku hrastova oblovina što smo je imali u pokusu iskorištena je s 52,0%, a u »cijeni koštanja« učestvuje sa 56,2% — što bi na prvi pogled izgledalo da je ona skupa. Međutim, da li je ona skupa ili je mali njezin postotak iskorištenja — vidjet ćemo u daljnjoj analizi. Sasvim je sigurno da su fumirski trupci zadovoljavajuće iskorišteni u furnire sa 48,8%. Osim toga iskorišteni su i »ostaci noža« i realizirani kao piljenice, a u ovom radu su obračunati kao negativni troškovi, odnosno realizirani iznosi su odbijeni od nabavne cijene sirovine. Našim prijašnjim istraživanjima smo utvrdili manji postotak iskorištenja hrastove funirske oblovine (8), a i dugogodišnji prosjeci iskorištenja te oblovine u Dl »Slavonija« se kreću oko 40%. Prema tome iznos od 48,8% se odmah odrazio i na postotak sirovine u »cijeni koštanja« furnira koje iznose 46,9%. 606 |