DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Zbog štednje na prostoru — nećemo analizirati sve podatke donesene u
tablici 4. (što i sam čitalac može), nego samo posljednje dvije kolone te tablice
koje nam se čine zanimljivima.


Upravo smo istakli da su kvalitetniji i duži furniri skuplji, a kvaliteta
i dužina furnira je funkcija kvalitete i dužina furnirskih trupaca iz kojih
su oni proizvedeni. Prema tablici 4, u prosjeku su furniri I klase bili u pokusu
zastupljeni sa 21,4"%, II klase sa 47,8% i III klase sa 30,8%.


Po dužinskim grupama su furniri u pokusu bili zastupljeni, prema tablici
4, kako slijedi:


40 — 58 cm s 1,6%;


60 — 98 cm s 8,2%;


100 — 148 cm s 12,5%;


150 — 178 cm s 8,0%;


180 — 204 cm s 11,1%;


206 — 250 cm s 22,3%,


i oni dužine veće od 250 cm s 36,3% što je povoljno, jer su ti furniri najvredniji.


Ako se pogleda kvalitetna struktura tih, po dužini najvrednjih furnira,
onda se vidi da je u njima bilo 34,9% I klase, 50,1% II klase i 15,0% III
klase što je opet vrlo povoljno. U prilog tome govore i podaci što smo ih
donijeli u tablici 6. i grafički predstavili na slici 1. Naime, prosječna vrijednost
ili srednji kvalitetni broj I klase hrastovog furnira što smo ga proizveli
u pokusu iznosi 601.000 din/m2, II klase 239.000 din/m2, a III klase 86.000
ili 7,0 puta manje od prosječne vrijednosti I klase furnira. Isto tako srednji
kvalitetni broj ili prosječna vrijednost svih klasa proizvedenih furnira dužine:


40 — 58 cm iznosi 34.000 din/m2;


60 — 98 cm iznosi 65.000 din/m2;


100 — 148 cm iznosi 87.000 din/m2;


150 — 178 cm iznosi 103.000 din/m2;


180 — 204 cm iznosi 177.000 din/m2;


206 — 250 cm iznosi 292.000 din/m2


i onih dužih od 250 cm iznosi 439.000 din/m2 ili 12,9 puta više od onih najkraćih
furnira (40 — 58 cm).
U tablicama 7. i 8. i na slici 2. prikazali smo te iste podatke, ali za piljenu
građu što smo je proizveli iz pilanskih trupaca.


Ako se u tablici 7. pogleda prosječna vrijednost ili srednji kvalitetni
broj za piljenu građu proizvedenu iz pilanskih trupaca debljinskog podrazreda
25 — 29 cm. onda se vidi da on iznosi 144.000 din/m3. Taj isti srednji
kvalitetni broj za piljenu građu proizvedenu iz pilanskih trupaca debljinskog
podrazreda 30 — 40 cm iznosi 168.000 din/m3. Srednji kvalitetni broj za piljenu
građu proizvedenu iz pilanskih trupaca debljinskog podrazreda 35 — 39 cm iznosi
169.000 din/m3, a srednji kvalitetni broj piljene građe proizvedene iz
pilanskih trupaca debljinskog podrazreda 40 — 44 cm iznosi 184.000 din/m3.


Najveća je prosječna vrijednost ili srednji kvalitetni broj za piljenu
građu proizvedenu iz debljinskog podrazreda pilanskih trupaca 45 — 49 cm


605