DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 38 <-- 38 --> PDF |
mjera od 40—44 cm, što su zapravo prije bili pilanski trupci K-kvalitete (kladarke). Prema tim netom navedenim podacima prije bi se moglo reći da se hrastova oblovina što smo je imali u pokusu više uklapala u prosjek kvalitetne i debljinske strukture što se uobičajeno prerađuje, nego da je bila iznad toga porsjeka. Istraživanjima smo utvrdili da srednji prsni promjer u 130-godišnjoj hrastovoj sastojini na I bonitetnom razredu staništa iznosi 51 cm (10). Prema Schwappachu pad promjera u hrastovim sastojinama na I bonitetnom razredu staništa iznosi 0,53 cm/l m (5). To znači da bi srednji promjer trupaca u 130-godišnjoj hrastovoj sastojini na 10 metara visine od panja bio 45,7 cm, odnosno na 20 metara od panja 40,4 cm bez kore. I prema Š u r i ć u (5) bi taj srednji promjer trupca na 20 m od panja iznosoi 70*Vo od srednjeg prsnog promjera ili 35,7 cm bez kore, a to je opet više od onog srednjeg promjera što smo imali u našem pokusu. Otuda zaključujemo da se debljinska struktura drvne mase u pokusu uklapa u običajenu debljinsku strukturu drvne mase kakva se svakodnevno prerađuje, a da je slabija od one kakva bi trebala biti u hrastovim sastojijinama zrelim za sječu. No i takvu kava jeste — drvnu masu smo dopremili i preradili u pogonu furnira i na pilani u SI. Brodu i iskoristili je, prema tabelici 2, u prosjeku sa 52,Ofl/o. Trupce za furnir smo iskoristili s 48,8%, pilanske trupce I klase sa 55,1%, II klase sa 53,4% i pilanske trupce III klase sa 41,4%. Postotak iskorištenja furnirskih i pilanskih trupaca po debljinskim podrazredima je vidljiv iz tablice 2. Iz tih se podataka ne može uočiti neka zakonitost kako smo to imali u ranijim istraživanjima (7, 8, 9), a to zato što smo u nekim debljinskim podraredima raspolagali sa malom drvnom masom u pokusu. Furnirski trupci, na primjer, debljinskog podrazreda 40—44 cm iskorišteni su u furnire s 47,2%, a oni debljinskog podrazreda od 50 cm na više s 51,8%, bez »ostaka noža« koji je također iskorišten, ali smo ga u daljnjem obračunu tretirali kao negativan trošak kamo i pripada. Prema uobičajenim tehnološkim procesima furnirski trupci su izrezani u furnire standardnih klasa (I, II i III) i standardnih dužina, a pilanski pak trupci u piljenice opet standardnih klasa (samice I/II, M, III; polusamice- blistače i bočnice I/II), te druge standardne elemente kako je to vidljivo u tablicama 3. i 5. Ovdje treba istaći da su pilanski trupci rezani u dvije, prostorno i vremenski, odvojene faze i to u prvoj proizvedene su samice, a u drugoj polusamice (blistače i bočnice) te ostali standardni elementi što su vidljivi u tablici 5. U pravilu što su pilanski trupci bili niže kvalitetne klase utoliko je tih doradnih elemenata i bilo više, o čemu ćemo naprijed i više pisati. No vratit ćemo se podacima donesenim u tablici 4. Kako se iz te tablice vidi, u njoj su prikazani postotni odnosi proizvedenih furnira iz furnirskih trupaca po kvalitetnim klasama i dužinskim grupama, a sve to skupa po debljinskim podrazredima furnirskih trupaca iz kojih su ti furniri proizvedeni. To smo učinili zato što su i prodajne cjene tih furnira različite, odnosno kvalitetniji i duži furniri su skuplji od onih kraćih i niže kvalitetne klase. |