DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Drvnu masu hrastove oblovine, prema tabeli 1. takve kvalitetne i debljinske strukture preradili smo u pogonu furnira i pilani Dl »Slavonija« u SI. Brodu i iskoristili je po kvalitetnim klasama i debljinskim podrazredima trupaca, kao što je prikazano u tablici 2. U tablicama 3. i 4. smo donijeli apsolutne iznose i relativne odnose proizvedenih furnira po dužinskim grupama i kvalitetnim klasama, te debljinskim podrazredima furnirskih trupaca iz kojih su ti furniri proizvedeni. U tablici 5. pak donosimo kvalitetnu i debljinsku strukturu piljene grade kao funkciju kvalitetne i debljinske strukture hrastovih pilanđkih trupaca iz kojih je ona proizvedena. Tablice 6. i 7. smo> popunili vrijedosnim podacima za furnir i piljenu građu što smo ih imali u pokusu, a neke najrelevantnije vrijednosne podatke smo i grafički predstavili na slikama 1. i 2. Moramo napomenuti da su vrijednosni podaci za piljenu građu u tablici 7. funkcija debljinske strukture hrastovih pilanskih trupaca, dok su pak vrijednosni podaci što ih donosimo u narednoj tablici 8. funkcija kvalitetnih klasa hrastovih pilanskih trupaca iz kojih je ta građa proizvedena. Budući da smo zaključno sa tom tablicom 8. apsolvirali vrijednosnu ili prihodnu komponentu, to u tablici 9. donosimo vrlo relevantne podatke o troškovnoj ili rashodnoj komponenti naših istraživanja. Tablica 10. je, kao što i samo ime kaže, ne samo sintetska tablica, nego su rezultati što ih u njoj donosimo i bili ciljem naših istraživanja, pa ćemo joj u narednom poglavlju pokloniti i odgovarajuću pažnju. No na ovome mjestu moramo istaći da se u toj tablici pojavljuje i izraz »rezana građa« kako se vodi u službenoj statistici, a pod njom se podrazumijeva piljena građa i rezani furniri. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Zbog obilja originalnih podataka što ih donosimo u ovome radu — u ovom poglavlju nam je potrebna konciznost pri njihovoj interpretaciji, kako zbog čitaoca, tako i zbog ograničenog prostora za tisak. Zato ćemo preskakati sve one podatke koji su u tablicama ionako dostupni čitaocima, a isticat ćemo samo one za koje smatramo da ih treba posebno istaći, pa i uz mogućnost ponavljanja. O podacima tablice 1. smo dovoljno rekli u prethodnom poglavlju, samo nam se čini da je nedovoljno istaknuta debljinska struktura hrastove oblovine što smo je imali u pokusu. Na prvi pogled bi se moglo reći da ta hrastovina potiče iz naših dozrijevajućih sastojina, a ne u pravilu iz dovršenih sjekova. Da li su ti dovršni sjekovi koincidirali sa najpovoljnijim sječnim zrelostima (9) ili su sastojine bile takvog sklopa i obrasta s ciljem da se u njima proizvodi fina hrastovina — ostalo nam je nepoznato U svakom slučaju od ukupnog broja prerađenih pilanski trupaca 83,4%> su bili trupci sa srednjim promjerom od 25 — 30 cm. To je sasvim sigurno pretanka oblovina za dovršne, pa i naplodne sjekove u naših hrasticima. Prema tablici 1. 64,7n/o furnirske oblovine što smo je imali u pokusu ne bi mogla, po srednjem promjeru trupaca, izdržati kriterije JUS-a iz 1955. godine po kojem srednji promjer tih trupaca nije smio biti manji od 45 cm bez kore. Međutim novi standardi su te kriterije ublažili, pa je upravo zato 64,7% od broja furnirskih trupaca bilo srednjeg pro 603 |