DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 14     <-- 14 -->        PDF

<

F 5
F 8
F 7
F 3
31,56
21,35
18,11
25,26
52,52
41,44
42,69
55,55
48,47
35,15
36,00
49,10
2,12
1,87
1,46
1,88
134,67
99,51
98,26
131,82
148
148
164
159
18,5
21,0
20,6
18,7
Sredina
Average 24,07 47,97 42,18 1,83 116,05 155 19,7


Podaci o prosječnim visinama i promjerima te proizvedenoj suhoj tvari
polusrodnika triju provenijencija, dani su u tabeli 2. Iz priložene tabele je
vidljivo, da među istraživanim provencijencijama postoje razlike u produkciji
biomase, kako nadzemnih tako i podzemnih biljnih organa. Isto tako je
vidljivo iz iste tabele, a analizom varijance za sve polusrodnike utvrđeno,
da i unutar svake pojedine provenijencije postoji vrlo izražena genetska varijabilnost
s obzirom na visinski i debljinski rast. To ukazuje na vrlo izraženu
unutarpopulacijsku varijabilnost ovog svojstva. Razlike među majkama
(klonovima) iz klonskih sjemenskih plantaža s obzirom na opću kombinacijsku
sposobnost majki za produkciju biomase daju dobre perspektive
u daljnjem poboljšanju bujnosti rasta ove vrste, kroz tzv. poboljšane klonske
sjemenske plantaže.


Na osnovi obrade uzoraka triju provenijencija, izračunata je suha biljna
tvar po jedinici površine (Tab. 3).


Količina suhe biljne tvari (kg ha)


Amount of dry matter


Tab. 3.
ProvenijencijaProvenance
8
>
o
5 L
L
Vo71
3 g
|-o
°
S „
g S 2
Sue
s«s. 2
g L %


Podravina 853 1865 1597 79 4394 131
Posavina 616 1409 1266 52 3343 100
Francuska 1203 2398 2109 91 5801 171


Najmanja biomasa je utvrđena kod biljaka crne johe uzgojenih iz klonske
sjemenske plantaže u Kutini (Posavina), zatim slijede biljke iz klonske
sjemenske plantaže u Đurđevcu (Podravina), dok se francuska provenijencija
pokazala superiornom. Među provenijencijama crne johe utvrđene su
razlike u količini nodula.


U tabeli 4 dani su podaci o koncentracijama hraniva u lišću različitih
polusrodnika triju provenijencija. Iz podataka u ovoj tabeli i tabeli 2 se
vidi da ne postoji određena veza između tih koncentracija i rasta biljaka.


Male razlike u koncentracijama N i ostalih biogenih makroelemenata unutar
pojedinih provenijencija, mogu se objasniti činjenicom, što su familije
polusrodnika iz klonskih plantaža u srodstvenoj vezi preko slične smjese


580