DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 131 <-- 131 --> PDF |
skü kvalitetne bukove pilanske oblovine piljenim tračnim pilanama na dva različita načina«, koju je obranio na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. U radnji ističe potrebu što racional: nijega iskorišćenja bukovih pilanskih trupaca, pogotovu onih najlošije klase kvalitete i uspoređenjem dva različita načina piljenja otkriva da »radijalni« način piljenja daje veće kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorišćenje kod izrade elemenata (obradaka). Nastavivši rad na ovoj problematici izradio je doktorsku disertaciju pod naslovom »Dvije varijante prizmiranja tračnim pilama niskokvalitetne bukove oblovine kod prerade u drvne elemente«. Disertaciju je obranio na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine, a rektor Sveučilišta u Zagrebu promovirao ga je 7. VII 1980. na stupanj doktora znanosti iz oblasti biotehničke znanosti, područje šumarstvo. Disertacija je znanstvena analiza utjecaja dvaju načina piljenja na kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorišćenje bukovih pilanskih trupaca. Unapređenje i racionalna prerada u tehnologiji piljenog drva problemi su kojima se dr M. Gregić bavio kao znanstvenom disciplinom. Od znanstvenih istraživanja radio je najviše na područjima koja su se odnosila na iznalaženje načina i mogućnosti prerade tanje i niže kvali tetne hrastove i bukove pilanske oblovine adekvatnijim tehnološkim i tehničkim rje, šenjima, uz postizanje što boljih ekonomskih rezultata. Osim toga sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim skukovima kod nas i u inozemstvu. »Dugogodišnjim radom u Institutu za drvo stekao je glas vrsnog stručnjakaznanstvenog radnika u području prerade drva, a dolaskom u Republički komitet 1983. godine, kao načelnik Odjela za preradu drva, brzo je ovladao novim zadacima. Rezultat toga rada u Komitetu je veliki broj analiza, informacija, teza, programa, planova i prijedloga za rješavanje pojedinih problema u drvnoj industriji, posebno u finalnoj preradi drva. Za taj rad je od Komiteta i drugih organa Republike primio puno priznanja:. . . »Dragi Marko, još jedanput se opraštamo od Tebe, nama svima ćeš ostati svjetao uzor i s nama ćeš i dalje živjeti kroz svoja djela i kroz našu zahvalnu uspomenu«, riječi su ing. S. Horvatinovića na oproštaju s dr. M. Gregićem. Uz znanstvene i stručne kvalitete, dr. M. Gregić je kao čovjek bio human, plemenit i susretljiv, što nam ovaj oproštaj s njime čini još težim, ali zakoni prirode su nesmiljeni i ostavljaju nam samo sjećanje i izričaj vječne hvale i slave za dr Marka Gregića. I. Milinović — S. Bađun |