DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 121     <-- 121 -->        PDF

o ugroženosti pojedinih biljnih vrsta (srčanik) njihovom očuvanju od uništenja
i sačuvanju prirodnih ekosistema. U vezi s tim bilo je upozorenja na racionalno
sakupljanje ljekovitih biljaka u prirodi.
Na kraju je u diskusiji istaknuta potreba tijesne suradnje farmaceutai i šumara.
Ta se potreba danas sama po sebi nameće i postaje stvarnost i to je bio
jedini razlog pisanja ove informacije.


mr. M. Glavaš


ZNANSTVENI SKUP UZ 120 GODINA ZNANSTVENE ORNITOLOGIJE
JAZU


Kao početak znanstvenog rada u okviru JAZU označena je 1867. godina, godina
u kojoj je u 1. broju Akademijskog »RADA« J. Torbar saopćio svoja zapažanja
»O selidbi naših ptica selica«. Ovaj Skup ujedno je bio posvećen i 86
godina znanstvenog rada: Zavoda za omitologiju.


Skup, održan pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti održan je 9. prosinca) ove, 1987. godine. Skup
je otvorio izv. član JAZU Milan Meštrov, a uvodnu riječ održao je Akademik
Vilini Herak, tajnik Razreda za prirodne znanosti. Na Skupu održano je 18 referata,
koji će biti objavljeni tiskom. Stoga sada navodim samo referat Akademika
Mirka Maleza: Prva ornitološka opažanja u Hrvatskoj i objavljeni radovi do 20.
stoljeća.


Prema M. Malezu, najstariji zapisi o pticama datiraju iz XV. stoljeća, u
Misalu vojvode Hrvoja Vukčića u kojem se nalaze crteži (slike) sokola. Od tada
se u svakom stoljeću ima objavljenih zapisa o pticama u našim krajevima kao
kod Valvasora, Fortisa i dr. Međutim prvu ornitološku knjigu napisao je šumar
Josip Ettinger (Nova Gradiška, 1822 — Zagreb, 1908). To je knjiga »Der syrmische
Sumf Obedska bura und seine Vogelwelt« 1857. godine izdana u Beču a 1958. u
Zemunu. U Zemunu Ettinger je 1857. izdao i knjigu »Sriemsko-slavonsko-hrvatske
životinje, zvieri i ptice«. Dodajmo, da Ettinger nije jedini šumar, koji je doprinjeo
poznavanju ptica naših krajeva, jer su, kasnije, i drugi ili u obliku bilješki
saopćavali neke podatke ili slali primjerke za, u prvo vrijeme, Zoološki
muzej a danas Zavodu za omitologiju u Zagrebu. U Šumarskom listu od njezinog
početka do danas povremeno se s tog područja objavljivani članci i radovi
ne samo šumara nego i prirodnjaka.


O. Piškorić