DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 121 <-- 121 --> PDF |
o ugroženosti pojedinih biljnih vrsta (srčanik) njihovom očuvanju od uništenja i sačuvanju prirodnih ekosistema. U vezi s tim bilo je upozorenja na racionalno sakupljanje ljekovitih biljaka u prirodi. Na kraju je u diskusiji istaknuta potreba tijesne suradnje farmaceutai i šumara. Ta se potreba danas sama po sebi nameće i postaje stvarnost i to je bio jedini razlog pisanja ove informacije. mr. M. Glavaš ZNANSTVENI SKUP UZ 120 GODINA ZNANSTVENE ORNITOLOGIJE JAZU Kao početak znanstvenog rada u okviru JAZU označena je 1867. godina, godina u kojoj je u 1. broju Akademijskog »RADA« J. Torbar saopćio svoja zapažanja »O selidbi naših ptica selica«. Ovaj Skup ujedno je bio posvećen i 86 godina znanstvenog rada: Zavoda za omitologiju. Skup, održan pod pokroviteljstvom Razreda za prirodne znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti održan je 9. prosinca) ove, 1987. godine. Skup je otvorio izv. član JAZU Milan Meštrov, a uvodnu riječ održao je Akademik Vilini Herak, tajnik Razreda za prirodne znanosti. Na Skupu održano je 18 referata, koji će biti objavljeni tiskom. Stoga sada navodim samo referat Akademika Mirka Maleza: Prva ornitološka opažanja u Hrvatskoj i objavljeni radovi do 20. stoljeća. Prema M. Malezu, najstariji zapisi o pticama datiraju iz XV. stoljeća, u Misalu vojvode Hrvoja Vukčića u kojem se nalaze crteži (slike) sokola. Od tada se u svakom stoljeću ima objavljenih zapisa o pticama u našim krajevima kao kod Valvasora, Fortisa i dr. Međutim prvu ornitološku knjigu napisao je šumar Josip Ettinger (Nova Gradiška, 1822 — Zagreb, 1908). To je knjiga »Der syrmische Sumf Obedska bura und seine Vogelwelt« 1857. godine izdana u Beču a 1958. u Zemunu. U Zemunu Ettinger je 1857. izdao i knjigu »Sriemsko-slavonsko-hrvatske životinje, zvieri i ptice«. Dodajmo, da Ettinger nije jedini šumar, koji je doprinjeo poznavanju ptica naših krajeva, jer su, kasnije, i drugi ili u obliku bilješki saopćavali neke podatke ili slali primjerke za, u prvo vrijeme, Zoološki muzej a danas Zavodu za omitologiju u Zagrebu. U Šumarskom listu od njezinog početka do danas povremeno se s tog područja objavljivani članci i radovi ne samo šumara nego i prirodnjaka. O. Piškorić |