DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 21 <-- 21 --> PDF |
root they contained relatively highest amount of zinc and very little of calcium. 5. Absolute highest quantities of all the analyzed nutrients were established in dry plant matter of the french provenance. 6. The obtained differences between provenances of black alder point to genetc population variability of this species, which has to/ be taken special care of by using of reproductive material for plantation establishing. For this purpose we recommend the use of selected seedlings from local populations. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M i n g-J e n L e e (1986): Symbiotic Nitrogen Fixation in Natural Stands of Alnus l´ormosana M. 18th IUFRO World Congress. Division 2, Vol. II: 445—455, Ljubljana Robinson, T. L., Hall, R. B. (1981): Approaches to European Alder Improvement. The 2nd North Central Tree Improvement Association Beeting, pp. 65—77, Lincoln. Saul , H. G., Zsuffa , L. (1982): Vegetative Propagation of Alder (Alnus glutanosa L.) by Rooted Cuttings. Ministry of Natural Resources, Forest Research Note No. 33 3p., Ontario. Van M igro et, H., Cole, D. W. (1986): The influence of vegetation composition on natural acidification and cation leaching from forest soils. 18th IUFRO World Congress, Ljubljana, Division 1, vol. II„ 785—785. Vidaković, M, i Krstinić, A. (1985): Sjemenske plantaže listača u SR Hrvatskoj Šumarski pregled, 1—2 i 3—4: 41—63, Skopje. Vidaković, M. i A. Krstini ć (1985): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća, Zagreb. Inter — and Intrapopulation Variability of some Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.) Provenances in Biomass Production and Nutirent Accumulation Summary Plants of black alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.) 2 + 1 years of age, belonging to three provenances: France, Podravina (Yugoslavia) and Posavina (Yugoslavia) have been culivated in nursery conditions. French provenance contained 7 half — sibs from plus trees from natural population, Podravina provenance 6 half — sibs from clonal seed orchard and one treatment which represented plants coultivated from seed miture of clones from clonal seed orchard, while Posavina provenance contained 12 half — sibs, also from seed orchard. The experiment was laid out as rondomized bloch whit different number of replications (1—4) with 4 seedlings per plot. Growth, biomass production of aboveground and underground plant organs, nutrient in different plant organs and nodules were analyzed. Analyses were made on the basis samples of 4 half — sibs chosen at random of three provenances in four replications. On the basis of the obtained results the following can be concluded: 1. Genotypic differences in biomass production between the investigated provenances were found. French provenance exibited the greatest production, then Podravina provenance (river Drava) and the poorest Posavina provenance (river Sava). 2. The obtained differences in biomass production between half — sibs progenies of the same provenance point to the strongly emphasized interpopulation variability, i.e. different general cobining ability for biomass production, which gives good guarantees for improving of this characteristics by establishing improved clonal seed orchards. 3. The correlation between nodule dry matter and total quantity of plant dry matter is very strong (r = 0,80). 4. Regarding particular plant organs, the highest nitrogen, phosphorus, potassium and calcium concentrations were established in leaves. Concentrations of iron and manganeze were extremely high in nodules. Together with |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 19 <-- 19 --> PDF |
kođer su utvrđene znaečajne razlike u produkciji biomase među različitim polusrodnicima iste provenijencije, što ukazuje na vrlo izraženu unutarpopulacijsku varijabilnost bujnosti rasta. Veza između ukupne suhe tvari modula i ukupne suhe biljne tvari bila je vrlo čvrsta (r = 0.80). S obzirom na pojedine biljne organe, u lišću biljaka, utvrđene su najviše koncentracije dušika, fosfora, kalija i kalcija. Koncentracija željeza i mangana bile su izuzetno visoke u nodulima. Zajedno s korijenom oni su sadržavali i relativno najviše cinka, a vrlo malo kalcija. Bez obzira na najviše koncentracije hranjiva u lišću, najveće količine većine hraniva nalaze se u drvenastim đjelovima biljke (deblo i korijen). U suhoj biljnoj tvari francus´ke provenijencije utvrđene su apsolutno najveće količine svih analiziranih hraniva. Dobivene razlike među provenijencijama crne johe, koje su uzgajane pod istim uvjetima, ukazuju na genetsku izdiferenciranost populaciji (provenijencija) ove vrste o čemu treba voditi posebnu pozornost kod korištenja reprodukcijskog materijala za potrebe podizanja kultura. Genotipske razlike među majkama s obzirom na opću kombinacijsku sposobnost za proizvodnju biomase su dobra garancija za daljnje poboljšanje bujnosti rasta podizanjem tzv. poboljšanih klonskih sjemenskih plantaža. Ovo je posebno važno, kada se radi o genetski izdiferenciranim i staništu prilagođenom provenijencijama crne johe sa područja Podravine i Posavine. LITERATURA Bor man, B. T., De Bell, D. S. (1981): Nitrogen Content and Other Soil Pro perties Related to Age of Red Alder Stands. Soil Sci. Soc. Am. J. 45: 428—432. Carpenter, C. V., Robertson, R. L., Gordon, J. G., Perry, D. A. (1984): The Effect of Four New Frankia Isolates on Growth and Nitrogenase Activity in Clones´ of Alnus rubra and Alnus sinuata. Canadian Journal of Forest Re search 14 (5): 701—706. De Bell, D. S., Rad wan, M. A. (1979): Growth and Nitrogen Relations of Cop piced Black Cottonwood and Red Alder in Pure and Mixed Plantations. Bot. Gaz. 149: 79—101, Chicago. D i a g n e, O., Le T a c o n, F. (1982): Interactions between Fertilization Mycor rhiza Formation and Nodulation in Alnus incana. Colloques de 1´ INRA No. 13: 199—206. Friedrich, J. M., Dawson, J. O. (1984): Soil Nitrogen Concentration and Juglans nigra Growth in Mixed Plots with Nitrogen Fixing Alnus, Eleagnus, Laspedeza and Robinia Species. Canadian Journal of Forestry Research 14 (6): 864—868. Hall, R. B., Mc N a b b, H. S. Jr., Maynard, C. A., Green, T. (1.979): Toward Development of Optimal Alnus glutinosa Symbiosis. Bot. Gaz. 140 (Suppi.): 120—126, Chicago. Heilman , P., S t a 111 e r, R. F. (1983): Phytomass Production in Young Mixed Plantations of Alnus rubra and Cottonwood in Western Washington. Canadian Journal of Microbiology 28 (8): 1007—1013. K r s t i n i ć, A. and Komlenović, N. (1986): The Effect of Black Alder (Alnus glutinosa L. Gaertn.) on the Growth of White Willow (Salix alba L.) Clones. 18th IUFRO World Congress, Division 2, Vol. II: 435—445, Ljubljana. 585 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Proven jencija Provenance Dio biljke Part of plant Količine hraniva u biomasi johe (kg/ha) Amount of nutrients in biomass of Black Alder (kg/ha) Tab. 6. N K Ca Mg Fe Mn Zn Podravina list 22,43 1,76 8,10 11,69 3,68 0,32 0,07 0,02 (Đurđevac) lear YU stablo 17,53 2,93 12,12 15,67 2,24 0,86 0,17 0,08 stem korijen 14,05 2,51 7,99 3,67 4,92 14,69 0,29 0,17 root no duli 0,92 0,10 0,55 0,06 0,32 1,20 0,03 0,01 nodules Ukupno Total 54,93 7,30 28,76 31,09 11,16 17,07 0,56 0,28 Posavina list 16,82 1,36 6,34 8,69 2,75 0,20 0,06 0,02 (Kutina) leaf YU stablo 14,65 2,17 9,30 11,27 2,01 0,48 0,13 0,07 stem korijen 9,75 1,54 5,82 3,04 3,80 10,89 0,25 0,12 root noduli 0,48 0,05 0,36 0,05 0,24 0,98 0,02 0,00 nodules Ukupno Total 41,70 5,13 21,82 23,05 1,81 12,55 0,46 0,21 Francuska list 33,20 2,36 10,71 15,16 4,87 0,44 0,09 0,04 leaf stablo 26,14 3,09 13,19 22,30 3,24 1,44 0,29 0,26 stem korijen 15,61 2,72 10,55 6,54 6,50 17,72 0,42 0,26 root noduli 0,90 0,11 0,60 0,08 0,48 2,18 0,05 0,12 nodules Ukupno Total 75,85 8,28 35,05 44,08 15,09 21,78 0,85 0,68 ličitim staništima, te definitivne zaključke i preporuke donositi na temelju rezultata terenskih pokusa. ZAKLJUČCI Između istraživanih provenijencija utvrđene su u uvjetima rasadnika nakon treće vegetacijske sezone genotipske razlike s obzirom na produkciju biomase. Francuska provenijencija pokazala je najbolju, a posavska najslabiju produkciju biomase, kako nadzemnih tako i podzemnih biljnih organa. Ta |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 17 <-- 17 --> PDF |
katalizator kod redukcije molekularnog atmosferskog dušika sve do amonijaka. Željezo ulazi u sastav leghemoglobina, tvari koja također sudjeluje u procesu fiksacije. Ovu tvar inače ne sadrži niti biljka, niti simbiotski mikroorganizmi, pa se smatra, da je taj pigment rezultat simbioze. Uloga ostalih mikroelemenata, posebno u fiksaciji dušika kod simbiotskog sistema crne johe, nije još dovljno istražena. Noduli, međutim, sadrža izuzetno malo kalcija. Crna joha (Alnus glutinosa) u asocijaciji sa bijelom vrbom (Salix alba) — kultura stara 1 + 7 godina, lokalitet Limbuš Kloštar Podravski. Black Alder in plantation with White Willow at the plantation age 1 + 7 years, locality Limbuš, Kloštar Podravski. Iz podataka o količini hraniva u biomasi johe (kg/ha) iz tabele 6 je vidljivo, da apsolutno najveća količina gotovo svih analiziranih hraniva ima u biomasi francuske provenicijencije. To pokazuje, da ona ima najveće zahtjeve za hranivima, ali istovjetno i to da ih ona najintenzivnije usvaja i najefikasnije koristi u uvjetima rasadnika. Utvrđene razlike među provenijencijama crne johe u produkciji biomase i akumulaciji hraniva, ukazuju na postojanje genotipskih razlika između populacija ove vrste u smislu specifične adaptacije, na stanište prilike, gdje su istraživane populacije autohtone. Naša istraživanja vezana za uspijevanje nekih provenijencija crne johe sa područja SR Hrvatske, a koje su testirane na dva kontrasna staništa (Podravina i Posavina), ukazuju također na postojanje specifične adaptacije. Zbog toga je potrebno obratiti naročitu pozornost kod upotrebe reprodukcionog materijala crne johe za potrebe podizanja kultura ove vrste. Najbolje je koristiti selekcionirani sadni materijal iz lokalnih populacija. U tom smislu potrebno bi bilo pratiti uspijevanje istih provenijencija na raz 583 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
nie , 1984 i 1985 i dr.) ali također i na selekciji u smislu povećanja efikasnosti njenog simbiotskog sistema (Hali i sur. 1979; Diagne i Le T a- con, 1982; Carpenter i sur. 1984; Ming-Jen Lee, 1986. i dr.). Proučavaju se i šumsko-gospodarski aspekti njenog uzgoja (Heil ma n i Stettier, 1983; Davey i Wollum II, 1984; Fridrich i Dawson, 1984; Krstinić i Komlenović, 1986. i dr). U ovom radu istraživana je produkcija biomase i ishrana trogodišnjih falimija polusrodnika crne johe, triju provenijencija. Familije polusrodnika crne johe, koje su analizirane u ovom radu potječu od selekcioniranih autohtonih stabala iz klonskih sjemenskih plantaža crne johe u Đurđevcu i Kutini. Selekcija plus stabala podravske provenijencije izvršena je na području Đurđevca u gospodarskim jedinicama Crni jarci, Kupinje i Preložnički berek, dok selekcionirana plus stabla iz posavske provenijencije potječu iz gospodarskih jedinica Popovačke nizinske šume i Žutice (Lipovljani). Plus stabla su cijepita i u formi klonova korištena za podizanje klonske sjemenske plantaže podravske provenijencije u Đurđevcu i posavske provenijencije u Kutini. Familije polusrodnika iz Francuske, uzgojene su iz sjemena sabranog sa plus stabala, dviju lokalnih subpopulacija a koje je dobiveno putem razmjene od Prof. B. Martin a iz Nancy-a. METODA RADA Test potomstva crne johe osnovan je u proljeće 1984. godine u vrtu Katedre za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U pokusu je bilo zastupljeno ukupno 25 familija polusrodnika te jedno tretiranje iz nekontrolirane hibridizacije. Pokus je planiran kao randomizirani blok sistem s nejednakim brojem ponavljanja po familiji sa po 4 sadnice na plohici. Na kraju vegetacijske sezone 1986. godine izvršena je izmjera visina uzgojenih biljaka. Za po četiri slučajno odabrane familije polusrodnika, čije su individualne visine bile najbliže srednjoj visini polusrodnika dane provenijencije (Posavina, Podravina i Francuska) utvrđen je sadržaj suhe biljne tvari lišća, stabla, korena i nodula, sušenjem uzoraka na 105° C do konstantne težine. Biljni materijal za laboratorijska istraživanja sakupljen je početkom mjeseca rujna. Dušik je određen po Kjeldahl u (makro postupak). Za utvrđivanje sadržaja ostalih elemenata suha biljna tvar je razlagana sumporom i perklornom kiselinom. Fosfor je iz ekstrakta određen kolorimetrijski, a ostali elementi metodom atomske apsorpcione spektrofotometrije. Laboratorijski su također analizirana kemijska svojstva i mehanički sastav tla u rasadniku. Sve analize su provedene u laboratoriju Odjela za ekologiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko pod rukovodstvom mr Nadežde P e z d i r c. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Podaci o kemijskim svojstvima prosječnog uzorka tla (0—25 cm), te njegov mehanički sastav prikazani su u tabeli 1. 578 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIC PAPER UDK 630*232.1 + 631.452 (Alnus glutinosa L. Gaertn.) Sum. list CXI (1987) 577 MEĐUPOPULACIJSKA I UNUTARPOPULACIJSKA VARIJABILNOST NEKIH PROVENIJENCIJA CRNE JOHE (Alnus glutinosa L. Gaertn.) U PRODUKCIJI BIOMASE I AKUMULACIJI HRANIVA* Nikola KOMLENOVIĆ i Ante KRSTINIĆ** SAŽETAK. U uvjetima rasadnika uzgojene su biljke crne johe (Alnus glutonosa Gaertn. L.) starosti 2 + 1, koje su pripadale trima provenijencijama: Francuska, Podravina (YU) i Posavina (YU). Analizirana je produkcija biomase nadzemnih i podzemnih dijelova biljaka, koncentracije te količina hraniva u biljnim organima i nodulima. UVOD Crna joha je brzorastuća vrsta, koja ima niz pozitivnih svojstava za proizvodnju oblovine u dužim i produkciju biomase u kratkim ophodnjama (Robinson i Hali, 1981; Saul i Žsuffa, 1982 i dr.). Našim ranijim istraživanjima utvrdili smo, da ova vrsta zbog sposobnosti vezanja slobodnog dušika može značajno utjecati na porast koncentracije ukupnog i lakohidrolizirajućeg dušika u tlu, redukciji C/N odnosa, te na povećanje aciditeta tla. Crna joha je u jednom terenskom eksperimentu pokazala značajno smanjenje biomase korovske vegetacije, a povoljno je utjecala na ishranu i kvalitet deblovine nekih klonova stablastih vrba s kojima se uzgaja u mješovitoj kulturi u komparaciji sa dijelom pokusne plohe klonova bijele vrbe bez crne johe (Krstinić i Komlenović, 1986). Zbog navedenih i mnogih drugih pozitivnih svojstava, za ovom i drugim vrstama johe stalno raste zanimanje kako istraživalačkih sloužbi tako i operativnog šumarstva ne samo u Evropi, već i u sjevernoj Americi te Aziji. Intenzivno se radi i na oplemenjivanju crne johe u cilju unapređenja proizvodnje drvne tvari (R o bi n so n i H a 11 1981, Vi d a k o v i ć i Krsti. * Ova su istraživanja sufinancirana od SlZ-a za znanstveni rad SRH, Poslovne zajednice »Exportdrvo«, Zagreb i projektom YO-FS-104-JB-149-PP 686 od strane jugoslavensko-američkog odbora za znanstvenu i tehničku suradnju. The research reported have was supported by the Council for Science of the Socialis Republic of Croatia, Busness Association »Exportdrvo«, Zagreb and throguh Grant No.: YU-FS-104-JB-149-PP 686 by the U. S. Ministry of Agriculture, Forest service, through funds made available by the U. S. — Yugoslav Joint Board on Scientific and Technological Cooperation. ** Dr Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko. Prof, dr Ante Krstinić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta 25. 577 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Koncentracija hraniva u biljnim organima različitih provenijencija crne johe Nutritient concentrations in plant organs of different provenances of Black Alder Tab. 5. a a i N K Ca Mg Fe Mn Zn >´3 > o o Ö o G /o ppm Si S In of QSfr Q Podravina list 2,63 0,206 0,95 1,37 0,432 370 82 28 (Đurđevac) leaf YU stablo 0,94 0,157 0,65 0,84 0,120 465 90 43 stem korijen 0,88 0,157 0,50 0,24 0,308 9200 180 108 root noduli 1,16 0,180 0.70 0.08 0,405 15200 320 85 nodules Posavina list 2,73 0,221 1,03 1,41 0,446 325 92 34 (Kutina) leaf YU stablo 1,04 0,154 0,66 0,80 0,143 340 90 47 stem korijen 0,77 0,122 0,46 0,24 0,300 8600 200 92 root noduli 0,92 0,115 0,70 0,09 0,465 18800 450 78 nodules Francuska list 2,76 0,196 0,89 1,26 0,405 365 72 32 leaf stablo 1,09 0,129 0,55 0,93 0,135 600 120 107 stem korijen 0,74 0,129 0,50 0,31 0,308 8400 200 121 root noduli 0,99 0,122 0,66 0,09 0,525 24000 560 128 nodules Intenzivni nitrifikacijski procesi u tlu, ispod stabala crne johe, rezultiraju međutim povećanom produkcijom protona što dovodi do porasta aciditeta. To je u skladu sa rezultatima naših istraživanja (Krstini ć i K o m len o v i ć, 1986) kao i rezultatima istraživanja drugih autora (B o r- man i De Bell, 1981, Van Migroet i Cole, 1986). Noduli imaju izuzetno visoke koncentracije željeza i mangana. To je posebno karakteristično za francusku provenijenciju. Zajedno sa korijenom, noduli sadrže i relativno najviše cinka. Visoki sadržaj navedenih mikroelemenaat u skladu je s općenito poznatom činjenicom, da mikroelementi imaju posebnu ulogu kod fiksacije atmosferskog dušika. Enzim nitrogenaza sadrži molibden. Nitrogeneza služi kao 582 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Koncentracije hraniva u lišću različitih provenijencija i polusrođnika crne johe Nutrient concentrations in leaves of different provenances and half-sibs of Black Alder Tab. 4. o S N P K Ca Mg Fe Mn Zn i a V 8 > ´5 > > " 3 ti i-i Jr; u u 3 0 a, An, Podravina o, ca, x 2,56 0,209 1,06 1,43 0,455 360 100 28 (Đurđevac) Y U 9 7 2,57 2,82 0,209 0,209 0,90 1,00 1,27 1,29 4,435 0,428 400 320 00 90 28 28 » 12 2,56 0,199 0,83 1,47 0,411 400 80 28 Sredina Average 2,63 0,207 0,95 1,37 0,433 370 83 28 Posavina 18 2,71 0,202 1,16 1,28 0,400 320 80 28 (Kutina) YU 21 22 2,77 2,70 0,227 0,227 0,83 1,16 1,43 1,46 0,500 0,405 300 300 80 110 36 28 >» 24 2,75 0,227 0,96 1,49 0,480 380 100 43 Sredina Average 2,74 0,221 1,03 1,42 0,447 325 93 34 Francuska 5 2,68 0,184 0,88 1.36 0,384 380 80 28 »j » »» a 7 2,82 2,81 0,199 0,209 0,73 1,00 1,14 1,10 0,435 0,390 440 280 60 60 36 28 » »» 3 2,72 0,192 0,93 1,43 0,413 3GO 90 36 2,76 0,196 0,89 1,26 0,406 365 73 32 polena (od istih klonova u plantaži, potencijalnih očeva). Razlike među polusrodnicima iste provenijencije su u ovom slučaju uvjetovane razlikama u općoj kombinati jskoj sposobnosti majki. Za pretpostaviti je, da su za ovo svojstvo manje genotipske razlike među majkama nego s obzirom na bujnost rasta, pa će i selekcija klonova s obzirom na ovo svojstvo biti manje efikasna. Više koncentracije nekih elemenata ishrane u lišću posavske provenijencije mogu se objasniti manjom biomasom biljaka i time da ta hraniva ne ograničavaju rast. Komparacijom različitih biljnih organa utvrđeno je. da u lišću postoje najviše koncentracije dušika, fosfora, kalija i kalcija (Tab. 5). Zanimljiv je podatak, da noduli ne sadrže mnogo dušika. To bi se moglo objasniti time, da se fiksirani dušik ne akumulira u njima, već se brzo premješta na mjesta najveće potrebe. Pri tome se mora uzeti u obzir činjenica, da su uzorci nodula za analize uzeti u vrijeme kada je učešće odumrlih nodula najveće, a intenzitet fiksacije atmosferskog dušika mali (M i n g-J e n Lee , 1986). Lišće je najbogatije dušikom, pa ono ima i posebno značenje u obogaćivanju tla ovim hranivom. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 14 <-- 14 --> PDF |
< ož F 5 F 8 F 7 F 3 31,56 21,35 18,11 25,26 52,52 41,44 42,69 55,55 48,47 35,15 36,00 49,10 2,12 1,87 1,46 1,88 134,67 99,51 98,26 131,82 148 148 164 159 18,5 21,0 20,6 18,7 Sredina Average 24,07 47,97 42,18 1,83 116,05 155 19,7 Podaci o prosječnim visinama i promjerima te proizvedenoj suhoj tvari polusrodnika triju provenijencija, dani su u tabeli 2. Iz priložene tabele je vidljivo, da među istraživanim provencijencijama postoje razlike u produkciji biomase, kako nadzemnih tako i podzemnih biljnih organa. Isto tako je vidljivo iz iste tabele, a analizom varijance za sve polusrodnike utvrđeno, da i unutar svake pojedine provenijencije postoji vrlo izražena genetska varijabilnost s obzirom na visinski i debljinski rast. To ukazuje na vrlo izraženu unutarpopulacijsku varijabilnost ovog svojstva. Razlike među majkama (klonovima) iz klonskih sjemenskih plantaža s obzirom na opću kombinacijsku sposobnost majki za produkciju biomase daju dobre perspektive u daljnjem poboljšanju bujnosti rasta ove vrste, kroz tzv. poboljšane klonske sjemenske plantaže. Na osnovi obrade uzoraka triju provenijencija, izračunata je suha biljna tvar po jedinici površine (Tab. 3). Količina suhe biljne tvari (kg ha) Amount of dry matter Tab. 3. ProvenijencijaProvenance > o 5 L L Vo71 3 g |-o ° S „ g S 2 Sue s«s. 2 g L % Podravina 853 1865 1597 79 4394 131 Posavina 616 1409 1266 52 3343 100 Francuska 1203 2398 2109 91 5801 171 Najmanja biomasa je utvrđena kod biljaka crne johe uzgojenih iz klonske sjemenske plantaže u Kutini (Posavina), zatim slijede biljke iz klonske sjemenske plantaže u Đurđevcu (Podravina), dok se francuska provenijencija pokazala superiornom. Među provenijencijama crne johe utvrđene su razlike u količini nodula. U tabeli 4 dani su podaci o koncentracijama hraniva u lišću različitih polusrodnika triju provenijencija. Iz podataka u ovoj tabeli i tabeli 2 se vidi da ne postoji određena veza između tih koncentracija i rasta biljaka. Male razlike u koncentracijama N i ostalih biogenih makroelemenata unutar pojedinih provenijencija, mogu se objasniti činjenicom, što su familije polusrodnika iz klonskih plantaža u srodstvenoj vezi preko slične smjese 580 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Kemijska svojstva i mehanički sastav tla Chemical properties and mechanical, soil composition Tab. 1. pH Al-N Humus C:N Sadržaj čestica "/» Particle content U X o w c o o O M cu´e o o Q,wi W S M O o" o o ! (M o o V 6,8 6.4 73 16 0,19 3,72 11,4 3,3 43,2 27,0 21,5 Analizama je obuhvaćen antropogenizirani horizont pseudogleja. On ima slabo kiselu reakciju, dosta je humozan i dobro opskrbljen ukupnim dušikom. Po svom mehaničkom sastavu to je glinasta ilovača. Količina suhe tvari te visine i promjeri biljaka crne johe po provenijencijama i polusrodnicima Amount of dry matter, heights and diameters of Black Alder provenances and helf — sibs Tab. 2. Promjeri iznad Oznaka tretiranja Lišće Stablo Korijen Root Noduli Nodules Ukupno Visine (cm) vrata korijena (mm) Treatments Leaves Stem (g/biljka) plant Total Heights Diameter above the root < Đu-populacij a 10,74 34.44 26,67 1,35 73,20 152 19,8 population Đu 9 22,68 46,93 43,44 2,05 115,10 143 20,6 a w o ĐuDu 7 12 11,71 23,18 31,85 36,01 25,46 32,20 1,72 1,24 70,73 92,63 144 112 17,7 19,5 Sredina Average 17,07 37,30 31,94 1,59 87,90 138 19,4 < Ku 18 10,92 31,16 24,46 1,19 67,73 147 17,0 Ku 21 19,10 39,37 40,37 1,13 99,97 150 18,6 Ku 22 9,67 22,33 18,36 0,98 51,34 129 17,8 o Ku 24 9,64 19,92 18,09 0,88 48,53 133 17,3 Sredina Average 12,33 28,19 25,32 1,04 66,88 140 17,7 |