DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 109 <-- 109 --> PDF |
radio na zaštiti biljaka prije sadnje te manipulaciji s različitim vrstama sađnog materijala prilikom osnivanja šumskih kultura. Radovi na području našeg krša u mediteranu i submediteranu predstavljaju i danas kapitalne radove za to područje. Vrlo je detaljno proučio i opisao vazdazelene šume Raba, Brača i Mljeta te uočio važnost šuma hrasta crnike za to područje. Na Rabu je 1936. godine osnovao 10 pokusnih ploha unutar šuma crnike u šumi Dundo koje i danas prate članovi Katedre za uzgajanje šuma. Svojim temeljnim znanstvenim postavkama kod proučavanja prirodnih autohtonih sastojina prof, dr A. Petračić je udario temelje zagrebačkoj školi uzgajanja šuma. Prirodna sastojina i prirodno pomlađivanje te kompleksno ekosistemsko sagledavanje sastojina i svih procesa u njoj predstavljaju temeljnu postavku na kojoj se bazira znanstvena misao ove škole. Uzgojni zahvati u sastojini moraju respektirati sve uzajamnosti i strukturne osobine šumskog ekosistema a razvoj sastojine se temelji na principima razvoja prirodne gospodarske šume i prašume. Tu misao vodilju koju je zacrtao prof. Petračić slijede i dalje razrađuju njegovi sljedbenici na Šumarskom fakultetu u Zagrebu a posebno u Katedri za uzgajanje šuma čiji je on osnivač. Stručni i društveni rad prof. A. Petračića se odvijao putem Hrvatskog šumarskog društva i Jugoslavenskog šumarskog udruženja. Poznati su njegovi stavovi i protesti koji so odnose na prejake eksploatacijske sječe naših šuma. To je posebno isticao kao član Odbora društva za zaštitu prirodnih spomenika u Hrvatskoj. Veliki je njegov prilog koji je struci dao kao urednik Šumarskog lista i član redakcije zadužen za šumarstvo u Hrvatskoj enciklopediji. Prof. A. Petračić j čitavi niz godina upravljao šumama svoga grada Petrinje a rezultati tog visokostručnog rada vidljivi su u poznatoj kvalitetnoj i stabilnoj šumi Kotar. Prof. dr Andrija Petračić je sa svojim doktoratom prije 80 godina prokrčio put šumarskoj znanosti u ovim našim i danas kvalitetnim i očuvanim šumama. Svjesni smo, da je njegov obol, kad su u pitanju naše kvalitetne šume, vrlo velik. Ponosni smo, što je bio i ostao jedan od velikana naše šumarske znanosti i našeg Fakulteta. Njegova doktorska diploma, koju je na svjetlo dana uz mnogo truda ponovno iznio njegov nećak uvaženi dr Otto Weber, kojem se i ovim putem najsrdačnije zahvaljujemo, stavlja njega i šumarsku znanost Hrvatske uz bok najnaprednijeg šumarstva Evrope i svijeta. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za uzgajanje šuma i svi oni koji slijede znanstvenu i stručnu misao velikana šumarstva i šumarske znanosti prof, dr Andrije Petračića duguju mu neizmjernu zahvalnost. Prof. dr. ALEKSANDAR UGRENOVIĆ Povodom 80-godišnjice prvih doktora šumarske znanosti Jedno od najznačajnijih imena, ako ne i najveće ime, s obzirom na širinu djelatnosti na području šumarske i drvnotehnološke edukacije i znanosti, hrvatskog i jugoslavenskog šumarstva, je ime Aleksandra Ugrenovića. Aleksandar Ugrenović je u šumarstvu naše zemlje predstavljao jednu epohu prve polovine XX stoljeća u kojoj gotovo i nema nijednog većeg pokreta, kojemu njegovo i- me nije dalo biljeg, a poneki čak i sadržaj. U tom razdoblju on je najproduk 675 |