DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 108     <-- 108 -->        PDF

dijelovima toga rada stvarao je djela koja su bila model za sve one koji su
nastojali ići njegovim stopama. To posebno vrijedi za 41 generaciju njegovih
studenata.


U jesen 1911. godine prof. Petračić predaje na Šumarskoj akademiji u Zagrebu
7 predmeta i to: Šumarsku botaniku, Anatomiju i fiziologiju drveća, Bolesti
drveća, Čuvanje šuma, Enciklopediju Šumarstva, Lovstvo i Šumske pokuse.
Već slijedeće godine 1912. postaje profesor na Šumarskoj akademiji, od 1919.
godine pa dalje bio je redoviti profesor na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je predavao kao glavnu struku Uzgajanje
šuma i Dendrologiju, sve do svog umirovljenja 31. 01. 1952. godine.


Razvoj visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj usko je vezan za ime
prof. A. Petračića. Već na Šumarskoj akademiji u Zagrebu zajedno s profesorima
Nenadićem, Kesterčanekom, Partašom i Hlavinkom pokreće akciju za
podizanje šumarske nastave na rang fakulteta. Kao rezultat te akcije imamo
1919. godine zagrebački Gospodarsko-šumarski fakultet a prof. Petračić s mnogo
uloženog truda i savjesti obavlja organizacijske poslove na fakultetu. Tijekom
svog plodnog nastavničkog rada bio je dva puta biran za pročelnika Šumarske
akademije, dva puta dekan fakulteta, dva puta prodekan, nekoliko godina starješina
Šumarskog odjela.


Prof. Petračić već 1921. godine osniva Zavod za uzgajanje šuma danas Katedru
za uzgajanje šuma, Seminar za uzgajanje šuma, Šumski vrt u Maksimiru
a čitavo vrijeme svog djelovanja bio je predstojnik tih ustanova. Velika je
i isključiva zasluga prof. Petračića što je Fakultet dobio šumske objekte za
nastavni i znanstveni rad. Tako je već 1921. godine Fakultet u posjedu šuma
Maksimir, Dubrava-Mokrice i Sašinovečki lug s kojima i danas gospodari.


Nastavni rad prof. Petračića se odvijao u vidu predavanja i stručnih ekskurzija
koje je neobično cijenio i smatrao ih neizostavnim načinom obrazovanja
šumarskih stručnjaka. Pored toga svojim studentima i ostalim šumarima
je ostavio veći broj skripti, nekoliko značajnih udžbenika i priručnika iz Uzgajanja
šuma i Dendrologije.


Znanstveni rad prof, dr A. Petračića se odvijao u nekoliko značajnih pravaca
koji definiraju široko područje uzgajanja šuma. Svojim znanstvenim radom
je trasirao putove znanosti u području uzgajanja šuma koji su i danas vrlo
aktualni. Možemo slobodno reći da je profesor Petračić bio vizionar u toj oblasti
i da je već u svoje vrijeme ukazao na probleme koje treba rješavati a
koji su tek danas došli do punog izražaja.


U svojim radovima obrađivao je problem prirodnih sastojina u kojima je
proučavao razvoj strukture sastojine, prirodno i umjetno pomlađivanje i sušenje
šuma. Ističe važnost strukture prirodnih sastojina te ukazuje na procese razvoja
strukture putem izlučivanja stabala u sastojini i vrijednosne i debljinske
razrede. Mnogo je radova posvetio sušenju i propadanju hrastovih šuma te je
tom problemu dao šumsko-uzgojno odnosno biološko i ekološko obilježje.


Posebnu pažnju poklonio je obnovi hrastovih šuma a čivitnjaču ističe kao
veliki problem koji će negativno utjecati na obnovu hrastika što se nažalost
danas i obistinilo.


Područje rasadničarske proizvodnje prof. Petračić je obrađivao na osnovi
mnogobrojnih pokusa postavljenih u šumskom vrtu u Maksimiru. Posebno je