DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 107     <-- 107 -->        PDF

U kalendaru su se mogle naći sve vrste podataka o sjetvi, sadnji, sječi, izradi,
o lovu, rtd. Svaki student je — bez isprike — nosio sa sobom taj kalendar
i koristio se njime a o lugarima da i ne govorimo: u lugarskoj torbi pored
lugarskog čekića, centimetra i ostalog pribora bio je i Nenadićev kalendar.


Najveći dio popularnih šumarskih članaka napisao je prof. Nenadić u "-Ličkim
Novinama«.


Prof. Nenadić kao preteča oblikovanja
pejzaža i čuvanja zelenila


Danas malo ljudi znade da je gradsko zelenilo u Zagrebu — naročito Tuškanac
i Zelengaj — u svojoj ljepoti i dobru stanju rezultat rada Nenadića i
drugih šumara, njegovih đaka. Prof. Nenadiću je uprava grada Zagreba povjerila
uređivanje Tuškanca i Zelengaja i ostalih zelenih površina.


To je bilo negdje prije drugog svjetskog rata (1935—1940) kada je prof. Nenadić
u tim šumicama smirivao i uređivao nabujale potoke, trasirao staze i
šetnice, izgrađivao drvene stepenice, njegovao zapuštene šumske sastojine itd.


Još se manje danas znade, da je za vrijeme gradnje »Unske pruge« u bivšoj
Jugoslaviji prof. Nenadić rukovodio pošumljavanjem te pruge pošto su ga
na tu funkciju imenovale Jugoslavenske državne željeznice.


Sve u svemu, prof. Nenadić bio je svestrani sveučilišni profesor koji je dao
golemi doprinos u odgoju šumarskih kadrova, u osnivanju i funkcioniranju fakulteta
i u uređivanju naših šuma.


Ovih nekoliko riječi neka bude uspomena na velikog i slavnog šumara prof.
Đuru Nenadića, moga poštovanog učitelja.


Prof. dr. ANDRIJA PETRAClC
Povodom 80-godišnjice prvih doktora šumarske znanosti


Prof. dr Andrija Petračić, osnivač Šumarskog fakulteta u Zagrebu, njegov
organizator i vrstan nastavnik rođen je 22. 10. 1879. godine u Petrinji. Šumarsku
akademiju u Zagrebu završio je 1901. godine, a državni ispit za samostalno vođenje
šumskog gospodarenja položio je 1903. godine. Na Univerzitetu u Münchenu
tijekom 4 semestra od 1905—1907. godine specijalizira na području uzgajanja
šuma. Specijalizaciju provodi u Institutu za uzgajanje šuma i šumarsku
botaniku kod prof, dr H. Mayera i prof, dr Tubeufa. Godine 1907. je položio
doktorski ispit na osnovi izrađenog doktorskog rada pod naslovom »Untersuchungen
über die selbständige Bestandesausscheidung in Stärke und Nutzholzgüteklassen
bei Eiche, Buche und Föhre« (»OPAŽANJA O PRIRODNOM IZLUČIVANJU STABALA
U DELJINSKE I VRIJEDNOSNE RAZREDE U HRASTOVIM, BUKOVIM I
BOROVIM SASTOJINAMA«) te je promoviran na čast doktora »oeconomiae publicae
«. Ovim za šumarsku znanost i praksu vrlo vrijednim i značajnim doktoratom
stvorena je značajna osnova na kojoj će se razvijati šumarska znanost
u Hrvatskoj. Ime prof. A. Petračića će biti usko vezano za razvoj te znanosti
od njenih početaka 1907. godine u Münchenu pa do njegove smrti 1958. godine
u Zagrebu.


Djelovanje prof. Petračića na području šumarstva u Hrvatskoj možemo promatrati
s aspekta nastavnog, znanstvenog, stručnog i društvenog rada. U svim


673