DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 106 <-- 106 --> PDF |
treba zamijeniti novim sastojinama prirodnim putem — a tamo gdje nema te mogućnosti, treba — kaže prof. Nenadić — nove sastojine podići sadnjom žira pod motiku. Prof. Nenadić je napisao također veći broj stručnih članaka u Šumarskom listu. Veliki odjek u nastavi imale su gospodarske osnove koje je on sastavio. Još i danas pokazujem kao primjere »kombiniranog rašestarenja« gospodarsku osnovu za šumu »Markuševačka Gora« i za šumu »Očura« (Lepoglava) koje je osnove svojevremeno sastavio prof. Nenadić. Gospodarska osnova za Markuševačku Goru ušla je u našu stručnu literaturu (u udžbenik o uređivanju šuma i u Šumarsku enciklopediju). Imao sam priliku da se u svojoj šumarskoj praksi sretnem s gospodarskom osnovom za Markuševačku Goru i da prema njoj gospodarim. Današnje lijepe bukve i jele u istočnom dijelu. Medvednice — u Markuševačkoj Gori — rezultat su djelomično i dobro sastavljene gospodarske osnove prof. Nenadića. Poslije osnivanja države SHS, šume grofa Thurn-Texisa pale su pod udar agrarne reforme. Tadašnja Vlada u Beogradu imenovala je prof. Nenadića za komesara Thurn-Taxisovih šuma. Na tom je poslu prof. Nenadić upoznao i zavolio šume Gorskog Kotara i Gorane a njegovo djelovanje u goranskim šumama bilo je vrlo pozitivno. Nije čudno da je prof. Nenadić postignuo u operativnoj službi najveće priznanje: bio je izabran za pomoćnika ministra šuma i ruda u Beogradu na kojem je položaju neko vrijeme djelovao(1921). Vrlo se dobro sjećam prof. Nenadića kad nam je na predavanjima govorio: »Ali, gospodo, šume i rude nemaju baš nikakvu vezu. Rudnik se iskorišćuje a šuma se upotrebljava«. Zaista, šuma je obnovljivi prirodni resurs za razliku od rudnog bogatstva koje nema to svojstvo. Pored šumarskih aktivnosti prof. Nenadić je mnogo učinio na polju komasacije šumskog i poljoprivrednog zemljišta djelujući kao predsjednik Komasacijske komisije za Hrvatsku u ono vrijeme. On je nakon svog 7-godišnjeg djelovanja — od 1912. do 1919. — u Šumarskoj akademiji Mudroslovnog fakulteta kao redoviti profesor osnovao s prof. Petračićem Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu 1919. godine. Kao uvaženi profesor bio je izabran i za Rektora tadašnjeg Sveučilišta u Zagrebu (1922). Prof. Nenadić kao popularizator šumarstva Prof. Nenadić bio je narodni čovjek; potekao je iz naroda; ostao je narodski čovjek; razumio je ljude i znao im se približiti. To dokazuje njegova knjiga »Osnovi šumarstva« (Zagreb 1924) koja je bila namjenjena, kako autor kaže, »za šumarsko pomoćno osoblje, posjednike šuma i sve one koji sa šumama imaju posla«. Odigrala je vrlo važnu ulogu u odgoju lugarskog i šumarskog osoblja. No još nešto više. To je »Sumarsko-lovački kalendar« koji je prof. Nenadić redovito izdavao svake godine od 1923. do 1941. Taj kalendar je služio lugarima kao dnevnik ali istovremeno i kao priručnik, jer su u njemu bile različite tablice za kubiciranje stabala, za određivanje drvne mase i prirasta itd. 672 |