DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1987 str. 102 <-- 102 --> PDF |
OBLJETNICE 80- GODIŠNJICA PRVIH DOKTORA ŠUMARSKIH ZNANOSTI Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1. srpnja 1987. godine održalo je svečanu sjednicu kao proslavu 80-godišnjice prvih doktora šumarskih znanosti u Hrvatskoj. Uvodnu riječ — 80 godina prvih doktora šumarskih znanosti održao je prof, dr. Branimir P r p i ć, dekan. O prvim doktorima šumarstva govorili su: Prof. dr. Dušan Klepac: Sjećanja na prof. dr. Đuru N en ad i ć a, Prof. dr Slavko Mati ć : Prof. dr. Andrija Petrači ć — povodom 80-godišnjice prvih doktora šumarskih znanosti, Prof. dr. Stanislav Bađun: Prof. dr. Aleksandar Ugrenović. 80 GODINA PRVIH DOKTORA ŠUMARSKIH ZNANOSTI Godina 1907. je velika prekretnica u razvoju šumarske znanosti i struke čitavog jugoslavenskog prostora. Te godine obranili su doktorske disertacije iz područja šumarstva prof. Andrija Petračić i prof. Đuro N e n a d i ć, a iz područja prirodnih znanosti prof. Aleksandar Ugrenović . Profesori Petračić i Nenadić postigli su stupanj doktora znanosti na Sveučilištu u Münchenu, a prof. Ugrenović na Filozofskoqm fakultetu u Zagrebu. Sva trojica su đaci Šumarske akademije u Zagrebu u koju je preraslo Križevačko šumarsko učilište 1898. godine. Prilikom osnivanja Šumarske akademije Sveučilište u Zagrebu izdalo je naučni i ispitni red. Naučna osnova bila je jednaka onoj u Visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Sčavniici (Slovačka, tada u sklopu Madžarske), pa su apsolventi naše Akademije prilikom primanja u službu bili izjednačeni s apsolventima Škole u Sčavnici. Time je djelomično dobivena bitka za visokoškolske šumarske kadrove u Hrvatskoj. Još godine 1881. predlaže Kesterčane k u Šumarskom listu da se šumarska nastava prenese na Sveučilište -u Zagreb, kako bi se obrazovanje naših šumara izjednačilo sa stručnom spremom šumara u inozemstvu. Prilikom otvaranja Šumarske akademije tadašnji rektor Sveučilišta dr Josip Dočka l uputio je prisutnim između ostalog i ove riječi: »Naša je domovina plodna. Ona ob´luje dobrim tlom, na kojem nam hrana uspješno rodi, koje nam daje plemenitu lozu i na kojem rastu korisna stabla. Tomu se tlu posvećuje materijalna i intelektualna briga, pa kako se poljoprivredom umiju baviti i najniži slojevi naroda kako gnojidba i preporod vinograda dolazi do najvišeg savršenstva, osjeća se potreba da se i šumsku kulturu podigne i ozbiljnom i znanstvenom disciplinom stvore korisni i praktični uslovi za narodni naš gospodarstveni život. Bogatstvo naših šuma, velika potreba izvoza našeg drva, svestrano zanimanje i trgovine s ovim našim domaćim proizvodom kojim se dičimo i ponosi 668 |