DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Na lesiviranoj crvenici složene građe profila obični bor i američki borovac produciraju znatno veću drvnu masu nego crni bor. Proizvedene drvne mase američkog borovca i običnog bora u istraživanim uvjetima na lesiviranoj crvenici bile su približno jednake. Obični bor u kulturi Radošić mnogo bolje uspijeva na lesiviranoj reli´ktnoj crvenici nego na smeđem slabo lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu. U prvom je slučaju proizvedena drvna masa ove vrste u petnaestoj godini kulture bila oko tri puta veća od proizvedene drvne mase na smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Na osnovi iznesenog, autori su zaključili da, s obzirom na izbor vrsta drveća pri podizanju kultura četinjača na lesiviranoj crvenici složene građe profila i u uvjetima sličnim istraživanim, znatno veću pažnju zaslužuje obični bor i američki borovac nego crni bor. Rezultati opisanih istraživanja potvrđeni su i na karlovačkom području (Martin ovi ć, Komlenović 1967, Mayer, Komlenović, Orlić 1973, Vanjkovi ć 1976), pa su oni bili važni za razvitak znanstvene misli iz ovog područja šumarske pedologije i za dalji rad u osnivanju kultura četinjača u našim vrištinama. Za poznavanje proizvodnih mogućnosti tala na ogulinskom području mogu nam poslužiti i rezultati istraživanja koje su proveli Cesta r (1966) i Marti n o v i ć (1967) u šumskim kulturama Bosiljevo. Prema klasifikaciji tala Jugoslavije (Neugebauer et. al. 1963), u ovim je kulturama prevladavalo kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici, jedno od najzastupljenijih tipova tala u našim vrištinama. Koristeći se proizvodnom klasifikacijom šumskih tala Jugoslavije, koju je izradio M. Ćiri ć (1962), mogao je J. Martinovi ć (1966) svrstati kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici u predjelu Bosiljeva u Ia grupu. Njihove osnovne značajke su povoljna fizikalna i neka kemijska svojstva pa ona spadaju među šumska tla koja pružaju u našim uvjetima velike mogućnosti za proizvodnju drva. U spomenutom radu J. Martinović ističe da je za postizanje što većih gospodarskih dobitaka iskorištavanjem proučavanih tala u intenzivnoj proizvodnji drva osnovno: a) izabrati vrstu drveća koja će najbolje iskorišćivati energetske izvore kojima tlo sudjeluje u produkciji drveta; b) popraviti ona svojstva tla koja ograničavaju visok prinos (prirast) izabranih vrsta drveća i c) pravilnim izborom vrsta drveća utjecati na održavanje i po mogućnosti povećanje postojeće razine plodnosti tla. Na osnovi rezultata istraživanja rasta i prirasta koje je proveo u kulturama Bosiljevo, sastavio je Cesta r (1966) orijentacijsku prirasno-prihodnu tablicu za običan bor i običnu smreku (tablica 2). |