DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 98 <-- 98 --> PDF |
PRODUKTIVNOST GLAVNIH ŠUMSKIH STOJBINA Iz prikaza ekoloških značajki ogulinskog područja proizlazi da se one znatno razlikuju. To vrijedi i za neobrasle površine koje dolaze u prvi plan za osnivanje šumskih kultura. Pri tome je jedan od osnovnih problema što bolje iskorišćivanje proizvodnih potencijala raspoloživih stojbina. To je potaklo Martinovića i Milkovića (1966) da počnu proučavati proizvodne sposobnosti nekih tipova tala na ogulinskom području s obzirom na najzastupljenije vrste četinjača. U tu svrhu odabrane su 15 godina stare kulture običnog bora (Pinussilvestris L.), crnog bora (Pinus nigra var. austriaca L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) u predjelu Radošić. Njihova starost i tehnika osnivanja bile su približno jednake, a nalazile su se jednim dijelom na smeđem lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu, a drugim dijelom na lesiviranoj crvenici složene građe profila. Lesivirana crvenica složene građe profila, kiselo smeđe tlo na reliktnoj cvenici i lesivirano akrično (vrištinsko) tlo, sinonimi su za dvoslojne profile koji imaju žućkasti, beskarbonatni lesoliki materijal u gornjem sloju, najčešće dubine 0 do 70 cm. Donji kat čine tla težega mehaničkog sastava (reliktna crvenica, pliocenske gline). To su najzastupljenija tla koja u Ogulinskom kraju dolaze u obzir za osnivanje kultura četinjača, a po svojim se fiziografskim svojstvima bitno razlikuju. Postavljene su četiri primjerne plohe, i to po jedna običnog bora (ploha I), crnog bora (ploha II) i američkog borovca (ploha III) na lesiviranoj crvenici složene građe i jedna ploha običnog bora na lesiviranom smeđem tlu (ploha IV). Osnovni podaci o primjernim plohama te najvažniji pokazatelji rasta kultura dani su u tablici 1. Neki taksacijski podaci Tablica 1 srednje ipo stablo hektaru ´u Kl -C rt H ^ ™ « cg Cl .a .„, ert* 3 01 OT L rt rt $M s "rt SU r-,0. >5> a> m > « 8. U OJ % s ´o-S li Šf poprečni prirast u m3/ha «Tgg u ^ predjel ploha Radošić 8,9 JO a Ploha I 0,24 15 Crni bor 382 6,2 9 1593 34,3 2,28 3,43 Ploha II 0,08 15 Crni bor 145 4,1 8 1812 15,0 1,00 1,32 Ploha III 0,0375 15 Amer. borov. 53 6,0 8 ,1409 30,8 2,05 3,50 Ploha IV 0,09 15 Obična bor 111 4,2 9 1221 9,6 0,64 1,26 Na osnovi rezultata istraživanja provedenih u kulturi Radošić, autori su uz ostalo mogli zaključiti: |