DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 97 <-- 97 --> PDF |
PROIZVODNE MOGUĆNOSTI GLAVNIH STANIŠTA I ISHRANA ŠUMSKOG DRVEĆA Nikola KOMLENOVIĆ* UVOD Bivše Šumsko gospodarstvo Ogulin jedno je od naših gospodarstava na čijem je području u posljednjih dvadesetak godina podignuto najviše kultura četinjača. Sadni se materijal samo u prvim godinama nabavljao od drugih proizvođača, a zatim su osnovani vlastiti šumski rasadnici u Josipdolu i Oštarijama. Rasadničke površine detaljno su pedološki istražene i na njima se redovito kontrolira plodnost. Zato se i cjelokupna obrada tla i ishrana biljaka zasniva na egzaktnim znanstveno utvrđenim osnovama. Nabavljena je suvremena mehanizacija, a što je osobito važno, rasadničku proizvodnju vodi specijalizirani kadar. Sve to, a posebno stručno vođenje rasadnika, omogućilo je masovnu proizvodnju kvalitetnoga sadnog materijala. Rentabilnost poslovanja zahtijevala je sve veću koncentraciju i specijalizaciju proizvodnje. Postupno se prelazi na uzgoj presađenica i napušta sjemenište u Josipdolu. Proizvodnja klijanaca povjerava se Šumarskom institutu u Jastrebarskom, a rasadište u Oštarijama sve se više proširuje. Osnivanje šumskih kultura prati i intenzivan znanstveno-istraživački rad. Posebna pozornost poklanja se ekološko-fiziološkim odnosima u šumskim kulturama i rasadnicima, jer se uvidjelo da je tu ključ unapređenja proizvodnje drva. Ta proučavanja karakterizira dobro zasnovan eksperimentalni rad. U rasadnicima i na terenu obavljeni su mnogobrojni pokusi u ishrani. Neki od njih, kao oni u Latinu i Tuločniku, vezani su uz razvitak ishrane šumskog drveća u našoj zemlji, a postignuti rezultati poznati su i izvan naših granica. U reprezentativnim kulturama postavljene su posebne pokusne plohe na kojima se istražuje produktivna sposobnost glavnih šumskih stojbina (staništa). Rezultati tih proučavanja također su prvi u nas iz toga područja šumarske znanosti. U ovom kratkom prikazu iznijet ćemo samo neke najvažnije rezultate naših ekološko-fizioloških istraživanja produktivnosti glavnih šumskih staništa na ogulinskom području, te ishrane biljaka u rasadniku Oštarije i nekim reprezentativnim kulturama. *) Dr Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 98 <-- 98 --> PDF |
PRODUKTIVNOST GLAVNIH ŠUMSKIH STOJBINA Iz prikaza ekoloških značajki ogulinskog područja proizlazi da se one znatno razlikuju. To vrijedi i za neobrasle površine koje dolaze u prvi plan za osnivanje šumskih kultura. Pri tome je jedan od osnovnih problema što bolje iskorišćivanje proizvodnih potencijala raspoloživih stojbina. To je potaklo Martinovića i Milkovića (1966) da počnu proučavati proizvodne sposobnosti nekih tipova tala na ogulinskom području s obzirom na najzastupljenije vrste četinjača. U tu svrhu odabrane su 15 godina stare kulture običnog bora (Pinussilvestris L.), crnog bora (Pinus nigra var. austriaca L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) u predjelu Radošić. Njihova starost i tehnika osnivanja bile su približno jednake, a nalazile su se jednim dijelom na smeđem lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu, a drugim dijelom na lesiviranoj crvenici složene građe profila. Lesivirana crvenica složene građe profila, kiselo smeđe tlo na reliktnoj cvenici i lesivirano akrično (vrištinsko) tlo, sinonimi su za dvoslojne profile koji imaju žućkasti, beskarbonatni lesoliki materijal u gornjem sloju, najčešće dubine 0 do 70 cm. Donji kat čine tla težega mehaničkog sastava (reliktna crvenica, pliocenske gline). To su najzastupljenija tla koja u Ogulinskom kraju dolaze u obzir za osnivanje kultura četinjača, a po svojim se fiziografskim svojstvima bitno razlikuju. Postavljene su četiri primjerne plohe, i to po jedna običnog bora (ploha I), crnog bora (ploha II) i američkog borovca (ploha III) na lesiviranoj crvenici složene građe i jedna ploha običnog bora na lesiviranom smeđem tlu (ploha IV). Osnovni podaci o primjernim plohama te najvažniji pokazatelji rasta kultura dani su u tablici 1. Neki taksacijski podaci Tablica 1 srednje ipo stablo hektaru ´u Kl -C rt H ^ ™ « cg Cl .a .„, ert* 3 01 OT L rt rt $M s "rt SU r-,0. >5> a> m > « 8. U OJ % s ´o-S li Šf poprečni prirast u m3/ha «Tgg u ^ predjel ploha Radošić 8,9 JO a Ploha I 0,24 15 Crni bor 382 6,2 9 1593 34,3 2,28 3,43 Ploha II 0,08 15 Crni bor 145 4,1 8 1812 15,0 1,00 1,32 Ploha III 0,0375 15 Amer. borov. 53 6,0 8 ,1409 30,8 2,05 3,50 Ploha IV 0,09 15 Obična bor 111 4,2 9 1221 9,6 0,64 1,26 Na osnovi rezultata istraživanja provedenih u kulturi Radošić, autori su uz ostalo mogli zaključiti: |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Na lesiviranoj crvenici složene građe profila obični bor i američki borovac produciraju znatno veću drvnu masu nego crni bor. Proizvedene drvne mase američkog borovca i običnog bora u istraživanim uvjetima na lesiviranoj crvenici bile su približno jednake. Obični bor u kulturi Radošić mnogo bolje uspijeva na lesiviranoj reli´ktnoj crvenici nego na smeđem slabo lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu. U prvom je slučaju proizvedena drvna masa ove vrste u petnaestoj godini kulture bila oko tri puta veća od proizvedene drvne mase na smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Na osnovi iznesenog, autori su zaključili da, s obzirom na izbor vrsta drveća pri podizanju kultura četinjača na lesiviranoj crvenici složene građe profila i u uvjetima sličnim istraživanim, znatno veću pažnju zaslužuje obični bor i američki borovac nego crni bor. Rezultati opisanih istraživanja potvrđeni su i na karlovačkom području (Martin ovi ć, Komlenović 1967, Mayer, Komlenović, Orlić 1973, Vanjkovi ć 1976), pa su oni bili važni za razvitak znanstvene misli iz ovog područja šumarske pedologije i za dalji rad u osnivanju kultura četinjača u našim vrištinama. Za poznavanje proizvodnih mogućnosti tala na ogulinskom području mogu nam poslužiti i rezultati istraživanja koje su proveli Cesta r (1966) i Marti n o v i ć (1967) u šumskim kulturama Bosiljevo. Prema klasifikaciji tala Jugoslavije (Neugebauer et. al. 1963), u ovim je kulturama prevladavalo kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici, jedno od najzastupljenijih tipova tala u našim vrištinama. Koristeći se proizvodnom klasifikacijom šumskih tala Jugoslavije, koju je izradio M. Ćiri ć (1962), mogao je J. Martinovi ć (1966) svrstati kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici u predjelu Bosiljeva u Ia grupu. Njihove osnovne značajke su povoljna fizikalna i neka kemijska svojstva pa ona spadaju među šumska tla koja pružaju u našim uvjetima velike mogućnosti za proizvodnju drva. U spomenutom radu J. Martinović ističe da je za postizanje što većih gospodarskih dobitaka iskorištavanjem proučavanih tala u intenzivnoj proizvodnji drva osnovno: a) izabrati vrstu drveća koja će najbolje iskorišćivati energetske izvore kojima tlo sudjeluje u produkciji drveta; b) popraviti ona svojstva tla koja ograničavaju visok prinos (prirast) izabranih vrsta drveća i c) pravilnim izborom vrsta drveća utjecati na održavanje i po mogućnosti povećanje postojeće razine plodnosti tla. Na osnovi rezultata istraživanja rasta i prirasta koje je proveo u kulturama Bosiljevo, sastavio je Cesta r (1966) orijentacijsku prirasno-prihodnu tablicu za običan bor i običnu smreku (tablica 2). |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Örijentacijska prirasno-prihodna tablica Tablica 2 poprečni prorede prirast e Cl ««1 S S rt sred. prsni promjer cm drvna masa OJ SS ukupna proizvodnja 3 m i i CD e ° « O 5. Ö rt Ol -** C a r-> II cš S a U Ia! * s o-S l JO « ta 0. 3-3 Obični bor -— Pinus süvestris 20 3.400 27 10 102 1.000 2 5,0 9 9 111 1,1 5,5 25 1.800 28 14 206 1.600 10 9,0 32 41 257 8,6 10,2 30 1.100 28 18 220 700 11 13,0 66 107 327 7,3 ,10,9 35 750 28 22 225 350 8 17,0 63 170 395 6,4 11,2 40 500 29 27 230 250 8 21,0 67 237 467 5,7 11,6 Smrek a — Picea abies 20 3.200 25 10 118 1.000 3 7,0 6 6 124 5,9 6,2 25 1.600 28 15 168 1.600 18 12,0 98 104 272 6,7 10,8 30 1.000 31 20 200 600 ,12 16,0 74 178 378 6,7 14,6 35 600 34 27 228 400 14 21,0 88 266 494 6,5 14,1 40 400 34 33 257 200 11 26,0 70 336 593 6,6 14,8 Ovi su podaci korišteni pri izradi smjernica gospodarenja za gospodarske jedinice Veljun, Tržička šikara i Zalije. Osnovni je podatak u ovoj prirasno-prihodnoj tablici da se na istraživanim i sličnim stojbinama uz odgovarajući način gospodarenja može u ophodnji od 40 godina očekivati poprečni prirast ukupne drvne mase obične smreke od oko 15 m3 i običnog bora oko 12 m3/ha. To znači da na proučavanoj stojbini smreka bolje iskorištava prirodnu plodnost kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici nego obični bor. Važan su doprinos boljem poznavanju naših šumskih tala i rezultati ekološko- fizioloških istraživanja ogulinskog područja, izneseni u našim drugim radovima (Marti nović i dr. 1967, Komlenović i dr. 1969. Martinović, Komlenović 1975, Komlenović 1976, 1978 i dr.). ISHRANA ŠUMSKOG DRVEĆA Već smo naglasili da rezultati istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća u Ogulinskom kraju po svojoj važnosti prelaze granice tog područja. Oni se zasnivaju na egzaktnim dugogodišnjim eksperimentima na reprezentativnim staništima. Rezultati tih proučavanja prezentirani su u nekoliko znanstvenih radova i saopćeni na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stru |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 101 <-- 101 --> PDF |
čnih skupova. Tako istraživanja iz područja ishrane drveća na ogulinskom području nisu samo utjecala na racionalnu primjenu mineralnih gnojiva u našim rasadnicima i kulturama nego i na razvitak ove šumarske discipline u nas. Ishrana šumskih biljaka proučavana je u rasadniku Josipdol i u rasadniku Ostari je. Obavljeni su i vegetacijski pokusi (talne kulture) s najzastupljenijim tipovima tala ogulinskog područja. Tako je i N. Komlenovi ć (1967) istraživao utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem s magnezijem na ishranu i rast biljaka običnog bora. Proučavanjima je bio obuhvaćen pseudoglej iz šume kitnjaka i graba i kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici vriština (slike 1 i 2). H korijen o * 300 q> [] stablo -C => to M | iglice O c o 200 0=100 č > s or 100 IH s \ -s V -s < -V " i i ^ S : s o> O) 2 a. CL SE °i * CM CM * z T©1 2 CL * Z Z z z z z Slika 1. Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast običnog bora na kisolm smeđem tlu Osim navedenih tipova tala, u pokus su uključeni i posebni supstrati. U ovom znanstvenom pregledu dajemo samo grafički prikaz vrijednosti o proizvedenoj biomasi jednogodišnjih biljaka na kiselo smeđem tlu. Rezultati tih proučavanja mogli bi se ovako sažeti: Po prirodnim svojstvima pseudoglej pod šumom kitnjaka i graba pokazao se plodnijim nego obični bor na kiselo smeđem tlu, na kojem je gnojidba utjecala na rast biljaka. Kod sadržaja P205 u iglicama ispod 0,26°/o pojavili su se simptomi nedostatka fosfora — ljubičasto obojene iglice. Najrazvijenije biljke sadržavale su |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 102 <-- 102 --> PDF |
g korijen o > Ž stablo g300 S § iglice c ,?200 c 0=100 > "a $ i «100 Lil c S e« 1SS : S = :1 ^2S> 3r S j iL i i i i i i c c w 5 _ i % 1 1 % a. 5 * a. * N C4 N N Slika 2. z z z z Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast običnog bora na pseudogleju. u asimilacijskim organima 2,2|0/o N, 0,45% P205 i 0,32% K20. U drugoj godini odgovarajuće koncentracije iznosile su 1,7*/» N, 0,48% P2O5 i 0,40°/» K20. Navedeni rezultati s uspjehom su korišteni pri kontroli plodnosti tla i izradi smjernica za gnojidbu u mnogim našim rasadnicma. Zanimljivi su i rezultati istraživanja do kojih je došao P. Rastovsk i (1977). On je obavio komparativne gnojidbene pokuse na običnom boru u rasadnicima Šljukin Gon (lesivirano tlo), Jastrebarsko (pseudoglej) i Oštarije (lesivirano akrično tlo). Pri gnojidbi s tri hraniva najveći je učinak postignut u rasadniku Oštarije, gdje su biljke na NPK-tretiranju imale težinu veću 128% u odnosu prema kontroli. Od primijenjenih biljnih hraniva najdjelotvornijim se pokazao fosfor. To je u skladu s niskim sadržajem fiziološki aktivnog fosfora u tlu toga rasadnika. Zato i preporučujemo da se razina tog hraniva u rasadniku Oštarije dovede bar u granice srednje opskrbljenosti. Još su zanimljiviji rezultati naših višegodišnjih istraživanja u terenskim šumskim pokusima. Neki od tih pokusa prate se više od 12 godina. Prva istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća na ogulinskom području vezana su uz problematiku uvođenja folijarne analize kao biološko- kemijske dijagnostičke metode za utvrđivanje stanja ishranjenosti šumskih kultura. Tako su J. Martinović, N. Komlenović i S. Milković (1967) istraživali tok visinskog rasta i godišnje promjene sadržaja hraniva u iglicama običnog bora i američkog borovca na kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici, te običnog bora na smeđem ilimeriziranom tlu, na vapnovitom dolomitu. Najvažniji rezultati tih proučavanja daju se u tablici 3 i slici 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Tablica 3. Tok visinskog rasta običnog bora i američkog borovca n kulturi RadoSić Vrsta drveća i oznaka plohe Obični bor Obični bor Američki borovac ploha I ploha IV ploha HI vrijeme mjerenja dužina vršnog izbojka razlika dužina vršnog lizbojka razlika dužima vrsnog izbojka xazlik om cm cm 15. 4. 66. 0 — 0 — 0 — 16. 5. 66. 37,6 37,6 42,2 42,2 27,4 27,4 4. 6. 66. 60,0 22,4 66,3 2V 51,1 23,7 16. 6. 66. 75,6 15,6 77,3 11,0 74,2 23,1 1. 7. 66. 75,7 0,1 77,3 0,0 86,0 27,4 15. 7. 66. 75,3 0,1 77,3 0,0 101,2 15,2 1. 8. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 15. 8. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 10,1,2 0,0 1. 10. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 Proizlazi praktično da su obični bor i američki borovac na opisanim tlima tijekom vegetacije 1966. godine rasli između 15. travnja i 15. lipnja, pri čemu je najintenzivniji rast bio u svibnju. Ritam rasta američkog borovca razlikovao se u istraživanim uvjetima od rasta običnog bora. Američki borovac intenzivno je rastao do 15. srpnja, s time da je najbrže rastao između 15. svibnja i 15. lipnja. Obični bor i američki borovac nisu u istraživanim uvjetima pokazivali tendenciju stvaranja ljetnih izbojaka. U razini i toku koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija u iglicama običnog bora i američkog borovca nema znatnijih razlika s obzirom na tipove proučavanih tala. Posebno je karakterističan nagli porast koncentracije dušika, fosfora i kalija u starijim iglicama od sredine travnja do sredine svibnja. Nakon toga dolazi do još većega njihova sniženja između sredine svibnja i lipnja. Pad koncentracije dušika, fosfora i kalija u iglicama običnog bora poklapa se s najintenzivnijim rastom i stvaranjem novih iglica. Na osnovi navedenih podataka autori zaključuju da bi najpovoljnije vrijeme primjene lakotopivih mineralnih gnojiva, posebno dušika, u istraživanim i sličnim uvjetima bilo od sredine travnja do sredine svibnja. Rezultati višegodišnjih istraživanja u ishrani obične smreke u Latinu i Tuločniku zaslužuju posebnu pozornost. Oni su izneseni u više znanstvenih radova (Komlenović, Martinović, Milković, 1969, Komlenović 1973, 1976, 1978). Te su kulture također uspijevale na tlima š dvoslojnim profilima. Rezultati istraživanja o uspijevanju obične smreke (Martinović 1966) pokazuju da se osnivanjem njenih kultura na sličnim stojbinama mogu ostvariti vrlo dobri rezultati. Međutim, našim prethodnim istraživanjima (od 1961. do 1969.) ustanovili smo da na mnogim stojbinama širokog područja Like i Korduna obična smreka u najmlađoj dobi slabo uspijeva (vrlo spori rast te intenzivna kloroza i male iglice). Te kulture vrlo često napadaju smrekine uši šiškarice. Na osnovi spomenutih istraživanja zaključili smo da bi opisana pojava mogla biti |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 104 <-- 104 --> PDF |
410 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 105 <-- 105 --> PDF |
prije svega ekološko-fiziološki uzrokovana. Zato smo dalje istraživali u tom smjeru. Iz tih opsežnih proučavanja iznosimo samo neke rezultate o biljnohranidbenim odnosima u klorotičnim kulturama. -7,0 = 6,5 6,0 5,5 5,0 «,5 ^,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 10 J__J i i i—i—i—i66 67 68 65 70 71 72 73 7* 75 76 godina Slika 4. Kretanje visina smreke u razdoblju istraživanja. Pokus u Latinu bio je u proljeće 1967. godine. Rezultati o rastu i prirastu kulture te opći izgledi kulture u prvoj, a osobito u drugoj godini, pokazali su da je primijenjena gnojidba bila vrla djelotvorna (si. 3 i 4). Nastavili smo biljnohranidbena proučavanja u idućih 12 godina i zaključili da se primjenom mineralnih gnojiva na proučavanim i sličnim stojbinama mogu u uzgoju obične smreke ostvariti vrlo značajni učinci. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast smreke Tablica 4. tretiranja vilsina 1974. 1976. cm prsni promjer 1974. 1976. cm zapremina deblovine 1974. 1976. m3/ha suha tvar nadzemnog dijela smreke 1974. kg/ha negnojeno 273 356 31 50 7,0 15,8 12633 KP 366 493 46 66 13,9 30,5 21286 NK 392 504 5,1 71 17,4 39,1 25977 NP 452 557 62 80 23,2 50,4 30625 NPK 484 605 64 86 27,4 52,9 34565 NPKMg 488 621 68 90 28,9 64,2 34631 Aplikacija NPKMg-gnojiva pozitivno je utjecala na visinski, debljinski i volumni rast, kao i na produkciju ukupne biomase (tab. 4). Gnojidba dušikom i fosforom, te drugim hranivima odrazila se i na porast njihove koncentracije u biljci, posebno iglicama. Podaci o rastu smreke i koncentraciji hraniva u asimilacijskim organima pokazuju da se stanje ishrane kulture mijenja sa starošću, i to pozitivno. Iz tog je razloga primjena mineralnih gnojiva na proučavanim i sličnim staništima posebno važna pri osnivanju i u prvim godinama nakom osnutka kultura. Vrlo je zanimljiv podatak da je u dobi između dvanaest i četrnaest godina smreka gotovo udvostručila potrošnju hraniva u usporedbi s prijašnjim razdobljem. To pokazuje da je smreki u proučavanim uvjetima potrebno puno više hraniva u toj fazi razvitka. Zanimljiv je i podatak da je primijenjena gnojidba utjecala na preraspodjelu biomase bujadi i vrišta u korist bujadi (tab. 5). Količina suhe tvari prizemnog rašća na netretiranim parcelama i NPKMg-tretiranju (kg/ha) Tablica 5. 0 — kontrola NPKMg — tretiranje vrišt 5.100 1.300 bujad 1.100 4.170 ostalo 2.380 2.640 Ukupno 8.580 8.110 U 12. godini smreki na NPKMg-tretiranju potrebno je godišnje hraniva koliko u prizemnoj vegetaciji. Rezultati naših daljih proučavanja u faktorijalnom pokusu ishrane u Tuločniku (Komlenović 1973, 1976) pridonose boljem razumijevanju opisanih rezultata. Proizlazi da se u prvim godinama nakon osnutka kultura smreke na proučavanim staništima primjenom samo dušika ili fosfora postižu mali efekti. Međutim, aplikacijom obaju hraniva utjecaj gnojidbe na visinski rast vrlo je velik. 412 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Uspoređujući rast kulture s koncentracijama hraniva u iglicama također smo zaključili da utjecaj dušika ne ovisi samo o njegovoj koncentraciji u biljci nego i o koncentraciji fosfora i obrnuto. Rezultati naših daljih istraživanja o ekološko-fiziološkim odnosima u mladim kulturama četinjača na ogulinskom području (Martinović, Komlenović 1975) pokazali su da proučavane vrste imaju različito razvijen i oblikovan korijenov sistem. U lesiviranom akričnom (vrištinskom) tlu najpliće se zakorjenjuje obična smreka. Zelena duglazija posebno intenzivno i ravnomjerno prorašćuje lesoliki sloj istraživanog tla. S tim je povezan rast i ishrana proučavanih kultura. Obična smreka u mladim kulturama najsporije raste i ima najniže koncentracije dušika i fosfora u iglicama, (tab. 6). Koncentracija hraniva u iglicama Tablica 6. sadržaj vrsta drveća N p K Ca Mg ´"/(i (suhe tvari) Picea abies Karst. 0,98 0,103 0,73 0,63 0,135 Pinus silvestris L. ,1,51 0,160 0,69 0,45 0,120 Pinus strobus L. 1,83 0,178 0,62 0,54 0,210 Pseudotsuga Douglassi Carr. 1,22 0,192 0,97 0,45 0,162 Larix decidua Mili. 2,06 0,133 0,40 0,68 0,204 Pseudotsuga Douglassi Carr. 1,36 0,215 1,00 0,52 0,127 Pinus silvestris L. 1,45 0,149 0,56 0,29 0„131 Pinus strobus L. 1,68 0,167 0,43 0,53 0,184 To je jedan od glavnih razloga slabijeg uspijevanja te vrste u mladoj dobi. Na osnovi opisanih peroučavanja, proizlazi da se reguliranjem odnosa u rizosferi pri podizanju kultura i primjenom odgovarajuće gnojidbe može povećati proizvodnost proučavanih vrsta u danim ekološkim uvjetima. U našim dosadašnjim ekološko-fiziološkim istraživanjima u kulturama četinjača na ogulinskom području došli smo do važnih spoznaja o njihovu uspijevanju i mjerama kojima se ono može poboljšati. Dakako, mnogi problemi nisu riješeni, a daljim nastojanjima da se unaprijedi proizvodnja drva u kulturama, njihov će broj stalno rasti. To će zahtijevati još veće angažiranje znanosti i nove spoznaje koje će biti važne ne samo za Ogulinski kraj nego i za unapređivanje šumarske struke u cjelini. |