DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 96     <-- 96 -->        PDF

c) Postotni sadržaj gline u tlu, pa prema tome i mehanički sastav tla, pokazuje
dosta širok raspon. Nizak postotak gline i visok sadržaj čestica praha i
sitnog pijeska atipična je pojava za kambična tla na vapnencima i dolomitima.
Ona se može protumačiti novijim nalazima (Martinovi ć 1976, Maye r 1980)
lesoidnog materijala, odnosno ostataka eolskog režima u arealu bukovih i bukovo-
jelovih šuma na kršu SR Hrvatske.


d) U dosadašnjim istraživanjima pedoloških uvjeta prirodnih šumskih ekosistema
na ogulinskom području nedovoljno je proučen režim biogenih elemenata.
Raspoloživi podaci o ukupnom dušiku i pristupačnom fosforu i kaliju
(tablice 3 i 4) pokazuju da su tla općenito dobro do bogato opskrbljena dušikom,
srednje do dobro kalijem i slabo opskrbljena fosforom.


3. Procjena proizvodnosti šumskih tala
U vezi s osnovnim podacima o fizikalnim i kemijskim svojstvima tala
danih u tekstu i tablicama, javlja se zanimljivo pitanje o njihovoj ekološkoj,
odnosno proizvodnoj signifikantnosti. Odgovor nije jednostavan. Na putu su
brojne teškoće, kao što su utjecaj klimatskih faktora na proizvodnu sposobnost
tala, te slabo poznavanje fizioloških osobina i ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta
šumskog drveća. Ipak, u ovom se trenutku mogu dati neki pokazatelji o
proizvodnom redoslijedu šumskih tala na kršu. Opsežna istraživanja bukovih
stojbina u Bosni te staništa jele i bukve na kršu zapadne Hrvatske pokazala
su da dubina tala može biti bitan kriterij za njihovu proizvodnu klasifikaciju.
Prema Ćiriću i Milošu (1977), rast bukve visoko korelira s dubinom kalkokambisola
ako je tlo pliće od 50 cm. Analiza višestruke linearne korelacije
proizvodnosti jele i svojstava tla (Cestar, Martinović, Pelcer 1975)
dala je rezultat po kojem se na smeđem tlu na vapnencu ako je pliće od 45 cm
povećanjem dubine tla za 1 cm povećava proizvodnost jele 3"/«.


Suglasno navedenim istraživanjima, mogu se šumska tla na vapnencima i
dolomitima za praktične potrebe razvrstati u četiri proizvodne skupine: a)
crnica i rendzine pliće od 25 cm, b) plitki kalkokambisol dubine do 35 cm, c)
srednje duboko tlo dubine 35—50 cm (kalkokambisol i lovisol) i d) tla dublja
od 50 cm (kalkokambisol i luvisol).