DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 88 <-- 88 --> PDF |
e) Antropogeni utjecaji na tlo Nisu na ovom području istraživani, ali zaslužuju posebnu pozornost, jer suvremena tehnologija iskorišćivanja šuma unosi u ekosistem dosta novih elemenata (kao što su česte sječe na manjim površinama, intenzivne prorede, unošenje stranih vrsta drveća, »normalizacija« sastojina smanjenjem drvnih zaliha i drugo). INDENTIFIKACIJA, KLASIFIKACIJA I SVOJSTVA TALA 1. Popis peđosistematskih jedinica U skladu s opisanom raznolikošću pedogenetskih faktora i njihovim utjecajem na proces geneze i evolucije tala, nalazimo na istraživanom području razmjerno velik broj peđosistematskih jedinica. Na osnovi uvodno navedenih radova i u njima provedenih morfološko-genetskih i laboratorijskih analiza te primjenom klasifikacije tala Jugoslavije (Škorić, Filipovski, Ćirić 1973) izrađen je prijedlog klasifikacije šumskih tala Ogulinskog kraja (tablica 1). Determinante izdvojenih peđosistematskih jedinica opisane su u spomenutoj klasifikaciji tala, pa ih ovdje ne ponavljamo. Neke od utvrđenih peđosistematskih jedinica, na primjer distrični kambisol, brunipodzol i koluvi jalno tlo, imaju na istraživanom području vrlo malen areal rasprostanjenosti pa su ostale još nedovoljno proučene. Naj zastupljeni ja tla, koja zauzimaju više od 90% površine, pripadaju tipovima crnice, kalkokambisola i luvisola na vapnencima te rendzine i kalkokambisola na dolomitima. Njihove osnovne karakteristike bit će stoga u nastavku detaljnije razmatrane. Glavna obilježja u geografskoj rasprostranjenosti opisanih tala prikazana su na preglednoj pedološkoj karti. Osnovna je karakteristika kartografskih jedinica (pedohora) njihov višekomponentni sastav i vertikalna zonalnost glavnih tipova tala. 2. Osnovna fiziografska svojstva tala Osnovne morfološke, fizikalne i kemijske karakteristike glavnih tipova tala daju se zbog preglednosti informacija u tabelarnom obliku (tablice 2—5). Promatranjem iznesenih podataka uočava se nekoliko zanimljivih pitanja na kojima ćemo se posebno zadržati: a) Količina i kemijski sastav šumske prostirke (mrtvoga organskog pokrova tla) važna su karakteristika šumskih tala. Ta svojstva mogu znatno utjecati na rast i prirast te prirodno podmlađivanje šumskog drveća i druge procese u šumskom ekosistemu. Naši podaci pokazuju da količina šumske postirke više ovisi o tipu šumske zajednice i stanju sastojina nego o tipskoj pripadnosti tla. Utvrđene količine šumske prostirke (1,26—6,54 t/ha) općenito upozoravaju na njezino intenzivno razlaganje i brzo kruženje u njoj sadržanih bioelemenata. S obzirom na kemijski sastav šumske prostirke, treba primjetiti veliku varijabilnost i nizak sadržaj fosfora, što je u podudarnosti s njegovom deficitarnošću u tlu. b) U istraživanim šumskim ekosistemima najzastupljeniji je tip muli humusa, a rjeđe se javlja i tip moder humusa debljine do 2 cm, s dominantnim slojem fermentacije. |