DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ŠUMSKA TLA Jakob MARTINOVIĆ* UVOD U ovom se poglavlju daje sažet opis šumskih tala na području bivšeg Šumskog gospodarstva Ogulin. To područje pripada pokrivenom području krša zapadne Hrvatske i pedološki nedovoljno istraženom. Prva su pedološka istraživanja započeta u 1962. godini, nakon osnivanja Zavoda za četinjače u Jastrebarskom, a bila su usmjerena na proučavanje pogodnosti tala za uzgoj četinjača (M a r t i n o v ić, M i 1 k o v i ć 1965, Martinović, Komlenović, Milkovi ć 1967). Kasnije su se unutar projekta tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa u razdoblju od 1968. do 1971. proučavali pedološki uvjeti prirodnih šumskih ekosistema. Obavljena je genetsko-morfološka inventarizacija tala, izrađena je pregledna pedološka karta i provedena analiza pedološko- vegetacijskog slijeda (Martinović 1971). Istraživanja su nastavljena prilikom proučavanja procesa bumizacije tala na kršu zapadne Hrvatske (M a rtinovi ć 1972) i izrade Osnovne pedološke karte SFR Jugoslavije — list Ogulin 1 (Martinović 1974) i list Ogulin 2 (Mayer 1980). U ovom prikazu služit ćemo se prije svega rezultatima spomenutih i vlastitih neobjavljenih istraživanja. Međutim, treba istaknuti da o genezi, evoluciji i fiziografskim svojstvima tipova tala koja nalazimo na ogulinskom području ima u našoj pedološkoj literaturi mnogo podataka. Nalazimo ih u ovim radovima: Ć i r i ć (1962, 1965 i 1967), Gračanin, M. (1942, 1951), Gračanin Z. (1962), Martinović (1968) i drugima. ČINITELJI TVORBE TLA a) Klima Klima je faktor koji se u ovoj raspravi posebno obrađuje. Dovoljno je samo konstatirati da je perhumidna klima područja bitan pedogenetski faktor. Ona uvjetuje descedentne tokove u pedosferi i snažno utječe na proces tvorbe kambičnog, a zatim eluvijalnog i iluvijalnog horizonta tla. b) Geološka građa i litološki sastav Matični je supstrat uvijek vrlo važan činitelj tvorbe tala, jer daje ishodišni materijal o kojem ovise brojna svojstva tla. Prema Milovanovićevoj (1968) i Velićevoj (1986) geološkoj obradi, istraživano se područje odlikuje brojnim *) Dr Jakob Martinović, Šumarski institut Jastrebarsko 391 |