DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 76 <-- 76 --> PDF |
J. Kugy, V. Borbäs, F. Morton i dr.) i domaći istraživači. Na dugim vegetacijskim istraživanjima Hrvatskog primorja i predjela Gorske Hrvatske, Klek su među prvim pohodili (od 1852 dalje) naši najstariji botaničari J. Schlos ser i Lj. Vukotinović i pisci poznatog djela Flora Croatica (1869). Zna se da Šloseru ... »bijaše nad svim, što svijet može ugodno pružati, najmilija priroda« ... i taj je naučenjak svjetskog glasa i prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva toliko zavolio Klek, da je prilikom odlikovanja za svoja otkrića izabrao viteški pridjevak »Klekovski«. Od domaćih istraživača u proučavanjima su još sudjelovali: K. Bošnjak , A. Heinz , A. Langhoff er, Lj. Rossi a osobito D. Hire (1896, 1917. i dr.), koji je i najzaslužniji za upoznavanje flore Kleka i Gorskog kotara. Općenite podatke o sastavu i rasporedu vegetacije Kleka dao je G. B e c k-M annagett a (1901, 1906). Prve fitosociološke opise bukovih i smrekovih šuma Kapele, brdskih livada i rudina Kleka objavio je u više publikacija I. Horva t (1930—1949). a o nekim močvarnim i dolinskim livadama u okolici Ogulina i Plaškog piše iS . Horvati ć (1930, 1931). Na spomenute radove nastavljaju se i najnovija fitocenološka i tipološka istraživanja i kartiranja vegetacije, koja su proveli S. B e r t o v i ć, V. G 1 a v a č, B. K1 a p k a, A. 2. L o v r i ć i Z. P e 1 c e r (prov.) sa suradnicima. Slika 3. Klek (1182 m); sjeverozapadni obronci s pretplaninskom bukovom šumom, rudinama i vegetacijom stijena. Snimio: S. Bertović Kao svugdje tako i u Ogulinskom kraju na današnji izgled i zonalnost biljnog pokrivača odlučno je utjecao a i danas djeluje niz prirodnih činitelja a ti su: historija vegetacije, geografski položaj i blizina mora, reljef, podneblje. vapnenačko-dolomitna podloga, vrste tla, biotski utjecaji i dr. Skupno djelovanje svih tih faktora izraženo je u izgledu, florističkom sastavu, dinamici razvitka, rasprostranjenosti i općim gospodarskim značajkama šumskih i ostalih biljnih zajednica i njihovih degradacijskih stadija. |