DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 75     <-- 75 -->        PDF

visökogorskom bioklimatu Delnica 45.7 i Parga 56.9 dana). Srednji broj dana
sa snijegom na tlu (= 1.0 cm) je u Ogulinu 54.2 (u Skradu 74.2 a u
Delnicama 82.8 dana). Snježna zima, tj. razmak od početka prvoga snježnog
pokrivača ujesen do svršetka posljednjeg u proljeće, u Ogulinu poprečno traje
130 dana (od 27. XI do 5. IV u prosjeku).


Osim opisanih značajki općenite klime (regionalne klime, makroklime)
u Ogulinskom su kraju izražene i poznate lokalne mikroklimatske razlike i
osobitosti. Njih uzrokuju u prvom redu mikroreljef, riječne doline, veće vodne
akumulacije (npr. umjetno jezero Sabljaci) i si. Bilo bi zanimljivo i važno
organizirati i provesti sezonska mi´kroklimatološka istraživanja na nekim lokalitetima,
kao što su na primjer Klek, Bjelolasica i Drežničko Polje.


VEGETACIJSKI POKROV


Po svom izgledu, sastavu, horizontalnoj rasprostranjenosti, visinskoj pojasovitosti
(zonaciji) i gospodarskoj važnosti — raslinstvo (biljni pokrov, vegetacija)
s cvjetanom (florom) jedna su od najmarkantnijih značajki svakog
kraja. Raznolikost samonikle (autohtone) vegetacije ovisi o mnogim prirodnim
činiteljima. Djelovanje tih abiotskih i biotskih faktora svugdje je isprepleteno
i u pogledu učinka na formiranje vegetacije zajedničko. Zbog svoje prilagodbe
različitim ekološkim prilikama s pravom se smatra da su vegetacija,
odnosno njezini sastavni članovi — šumske, travnjačke i ostale biljne zajednice
(fitocenoze) — najbolji pokazatelj (indikator) stanja ekosistema i životnih
zajednica (biocenoza) i najsigurnije polazište za različita istraživanja.


Biljni se svijet ubraja među rijetka prirodna bogatstva koje se neprekidno
i spontano obnavljaju. Ipak postoje granice njegove rasprostranjenosti,
opstanka i korištenja pa toj činjenici i zahtjevu treba danomice obraćati
sve veću brigu i pozornost. Raslinstvo je oduvijek svugdje i gospodarski važno
jer su šume, livade i ostali vegetacijski tipovi radovito neposredni objekti
korištenja u šumarstvu, poljodjelstvu, stočarstvu i mnogim drugim privrednim
granama. U novije se vrijeme shvatilo kako je nezamjenjiva uloga
vegetacije i za očuvanje osnovnih komponenata stojbine (staništa) i zdrave
čovjekove životne okolice pa nije presmjelo ustvrditi da gotovo nema prirodnog
očuvanja i zaštite od onečišćenja tla, voda i zraka bez pomoći biljnog,
osobito šumskog pokrivača.


Biljni svijet Ogulinskog kraja, osobito Kleka, Bjelolasice i Bijelih Stijena,
odavna je privlačio pozornost prirodoslovaca, planinara6 i ljubitelja prirode.
Već u 17. stoljeću Klek spominje u svom poznatom putopisu W. V a 1vaso
r (1689), B. Hacque t (1782) je među prvima objavio nalaze nekih
klečkih biljaka, a na Klek se popeo kao botaničar-amater i saski kralj Friedrich
August (1838) u pratnji ogulinskog oficira Josipa Jelačića. U botaničkim proučavanjima
— koja su prvo floristička, zatim fitogeografska i u novije vrijeme
biljnosociološka — sudjelovali su mnogi strani (M. Tommasini, C. Marchesetti,


6) Ogulinski kraj je poznat po dugoj i zapaženoj planinskoj tradiciji i o
nekim njegovim lokalitetima postoji bogata planinarska literatura — npr. 2. Poljak:
Vodič na Klek, Zagreb 1959; Vodič po Gorskom kotaru (Klek, Bijele Stijene, Bjelolasica),
Zagreb 1962; Bibliografija -Hrvatskog planinara« i -Naših planina« 1898—
—1975., Zagreb 1975. i dr.


381