DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 72 <-- 72 --> PDF |
metrijskog režima (s natpolovičnom množinom padalina u toplijoj polovici godine)5. Iz graničnih vrijednosti oborina na meteorološkoj stanici Plaški (tablica 2) uočava se velika varijabilnost padalina u različitim godinama, što je važna klimatska značajka opisivanih predjela. Količina padalina varira u svibnju od 0 do 273 mm, u kolovozu 0 — 241 mm, u listopadu od 0 do 455 mm, a između ekstremnih godina razlika je čak 769 mm. To pokazuje da u nekim godinama mogu nastupiti suše i suhoće ili pak pasti velike količine oborina. Između oborinskih parametara, važnih zbog pojačanih erozijskih procesa, osobito treba istaknuti dva: najveće dnevne količine padalina — u Ogulinu iznose 82.7 mm (u Skradu 112.8 mm, u Zalesini 154.0 mm) te srednji broj dana s količinom oborina = 20.0 mm — u Ogulinu 24.2 dana (u Skradu 28.7 i u Zalesini 34.0 dana). Slično temperaturama i u pogledu godišnjih i sezonskih količina oborina već je prije utvrđena pravilnost odnosa između pojedinih bioklimata ne samo u Gorskom kotaru (tablica 5, karte 6 i 7) nego i u cijeloj Hrvatskoj. Poprečne godišnje i sezonske količine padalina (mm) u nekim bioklimatima (razdoblje 1948—1960.) Tablica 5. Meteorološka CS D X *—< c a bioklimat stanica o 7 3 o 0) Jj 7 0) u tu > o a Ogulin 1517 354 312 442 409 680 837 ravničarski Skrad 1723 376 384 522 441 834 889 niskogorski Zalesina 1999 434 395 605 565 901 1098 visokogorski Jasan i pregledan prikaz kombinacije temperatura i padalina, tih dvaju najvažnijih klimatoloških elemenata koji bitno pridonose kara´kterizaciji regionalne klime, u okolišu Ogulina i Plaškog, daju klimatski dijagrami izrađeni u smislu H. Waltera (slika 2). Vlaga zraka višestruko je važna za cjelokupnu tzv. živu i neživu prirodu. O relativnoj vlazi zraka, uz ostalo, ovisi postanak oblaka, kiše, magle, rose, mraza i drugih oborina. Iz godišnjeg hoda (tablice 1, 2) uočavaju se njezine općenite karakteristike u ravničarskom dijelu Ogulinskog kraja: od maksimuma u studenom i prosincu relativna vlaga zraka postupno opada do travnja, a u najtoplijim mjesecima postiže svoj minimum. U Plaškom ona se u pojedinim mjesecima različitih godina u razdoblju motrenja kretala između niske (63%) i jako visoke ( > 85%>). Po dugogodišnjim srednjacima od 79°/o u Plaškom i 770/o u Ogulinu ona je (prema ljestvici od sedam velikih stupnjeva relativne vlage) u prosjeku 5, tj. nadosrednja (75—79°/o). Treba upozoriti da je na meteorološkoj postaji Plaški zabilježen kao ekstremno vlažan (srednja relativna vlaga zraka > 90%) mjesec prosinac u 1972. (92°/o) te 1976. i 1977. godini (91°A>); a u cijelom razdoblju motrenja nema ni jednog mjeseca s eks 5) Granicu između ta dva pluviometrijska režima, tzv. crtu kontinentalnosti, gdje je količina padalina gotovo izjednačena u toplijoj i hladnijoj polovici godine, označio je približno na teritoriju SFRJ S. Ilešič (1968) ali bi je zbog njene važnosti trebalo iscrpnije proučiti i odrediti s vegetacijskog i bioklimalološkog polazišta. |